Program zaštite zraka, ozonskog sloja, ublažavanja klimatskih promjena i prilagodbe klimatskim promjenama određuje mjere koje bi se trebale primijeniti da bi se izbjegao, smanjio i/ili uklonio negativni, najčešće antropogeni, utjecaj na kvalitetu zraka, ozonski sloj i klimatske promjene te kako bi se ublažile negativne posljedice koje klimatske promjene mogu uzrokovati. Svrha programa je određivanje odgovarajućih ciljeva i mjera najčešće po sektorima (prometni sektor, industrijski sektor, sektor opće potrošnje i pripadajući podsektori), prvenstva provođenja mjera, rokova izvršavanja, nositelja provedbe mjera kao i procjena sredstava za provedbu mjera i redoslijed korištenja sredstava prema prioritetnim mjerama i aktivnostima. Program se objavljuje Službenim novinama Grada Rijeke.

Članak 12. (stavak 1.) Zakona o zaštiti zraka (NN 130/11, 47/14, 61/17,118/18) propisuje predstavničkom tijelu velikog grada obavezu izrade Programa zaštite zraka, ozonskog sloja, ublažavanja klimatskih promjena i prilagodbe klimatskim promjenama. Navedeni Program sastavni je dio Programa zaštite okoliša područja za koje se donosi, koji se, sukladno članku 53. (stavak 5.) Zakona o zaštiti okoliša (NN 80/13, 78/15, 12/18) donosi za razdoblje od četiri godine. U skladu s tim se i Program zaštite zraka, ozonskog sloja, ublažavanja klimatskih promjena i prilagodbe klimatskim promjenama donosi za razdoblje od četiri godine. Program je usklađen s Planom zaštite zraka, ozonskog sloja i ublažavanja klimatskih promjena u Republici Hrvatskoj za razdoblje od 2013. do 2017. godine (NN 139/13) koji je donijela Vlada Republike Hrvatske i Nacrtom Strategije prilagodbe klimatskim promjenama u Republici Hrvatskoj za razdoblje do 2040. s pogledom na 2070. (Bijela knjiga, MZOE, rujan 2017.).

Područje Grada Rijeke, prema podjeli sukladno Uredbi o određivanju zona i aglomeracija prema razinama onečišćenosti zraka na teritoriju Republike Hrvatske (NN 01/14), pripada području Aglomeracije Rijeka. Na području aglomeracije HR RI mjerenja se aktivno provode na ukupno 21 mjernoj postaji od kojih je jedna mjerna postaja (Rijeka-2) dio državne mreže za trajno praćenje kvalitete zraka dok ostalih 20 mjernih postaja pripada lokalnim mrežama za praćenje kvalitete zraka. Najbrojnija je mjerna mreža grada Rijeke sa 12 mjernih postaja (Krešimirova ulica, Ulica F. la Guardia, Mlaka, Draga, Kostrena, Bakar, Krasica, Kraljevica, Opatija – Gorovo, Volosko, Omišalj, Ulica I. Sušnja), a slijedi mjerna mreža INA rafinerije nafte sa 4 mjerne postaje (Urinj, Vrh Martinšćice, Paveki i Krasica-Urinj), te mjerna postaja Viševac (deponij Viševac), mjerna postaja Marišćina (ŽCGO Marišćina), mjerna postaja Martinšćica Brodogradilište Viktor Lenac te mjerna postaja Kukuljanovo tvrtke Holcim d.o.o.

Posljednja analizirana godina u sklopu Programa zaštite zraka je 2016. tijekom koje je s obzirom na sve mjerene parametre osim prizemnog ozona kvaliteta zraka na svim mjernim postajama bila I kategorije, pri čemu treba napomenuti da je na određenim postajama takva kategorizacija dana kao uvjetna jer je obuhvat podataka bio manji od 90% (uvjet za „bezuvjetnu“ kategorizaciju).

Prekomjerno onečišćenje zraka prizemnim ozonom na području Grada Rijeke tijekom 2016. godine zabilježeno je na mjernim postajama Mlaka, Opatija – Gorovo i Krasica Urinj. Onečišćenje zraka prizemnim ozonom posljedica je lokalnih emisija prekursora ozona, ali i prekograničnog prijenosa ozona i njegovih prekursora. Stoga, iako je primjena lokalnih mjera smanjenja emisija prekursora nužna, značajnije smanjenje prizemnih koncentracija ozona nije moguće bez učinkovite međunarodne suradnje u okviru općeg međunarodnog napora kojim bi se osigurala primjena usklađenih i koordiniranih mjera na području cijele Europe i šire.

Uz mjerenja koncentracija kemijskih spojeva koje smanjuju kvalitetu zraka (čije se koncentracije izražavaju u µg/m³), kao kriterij za određivanje kvalitete zraka pojavljuje se i vrijednost ukupne taložne tvari (UTT) i količinu teških metala (Pb, Cd, As, Ni, Tl i Hg) u njoj. Na području aglomeracije HR RI – grad Rijeka u 2016. mjerenja UTT koja su se obavljala na 11 mjernih postaja pokazala su da je zrak s obzirom na UTT i količinu teških metala (Pb, Cd, As, Ni, Tl i Hg) u njoj čist ili neznatno onečišćen tj. I kategorije kvalitete.

Mjere poboljšanja vezane uz promet

• Temeljem „Sporazuma o suradnji na razvojnom projektu HEP-a za izgradnju infrastrukture za punjenje električnih vozila“ u gradu Rijeci postavljene su sveukupno 3 ELEN punionice (punionice električnih automobila (parkiralište Delta, parkiralište Gomila, podzemna garaža Zagrad B.). Punjenje je besplatno, no potrebno je imati RFID identifikacijsku karticu, koju mogu dobiti svi vlasnici električnih vozila u Hrvatskoj.
• Grad Rijeka aplicirao je projekt Uvođenje sustava e-bicikala u gradu Rijeci na natječaj Ministarstva turizma. Ovim projektom na 4 lokacije u gradu Rijeci bilo bi postavljeno ukupno 28 bicikala za unajmljivanje, zajedno s punjačima i pilonima.
• Javni prijevoz na području Grada Rijeke obavlja Komunalno društvo (KD) Autotrolej d.o.o. Rijeka povezujući grad Rijeku s 12 gradova i općina koji u sastavu voznog parka ima ukupno 173 vozila, od čega 40 vozila vozi na stlačeni prirodni plin (SPP), a na smjesu ukapljenog naftnog plina (UNP) i dizela ukupno 12 vozila. Ostala vozila kao pogonsko gorivo koriste dizel gorivo.
• Prva vozila na SPP riječkim su ulicama počela su prometovati 11. svibnja 2013. godine kada je promet pušteno 10 solo vozila i 2 minibusa, dok je naknadno u promet pušteno još 8 minibusa. U 2015. godini nabavljeno je još 9 autobusa na SPP (5 solo i 4 zglobna vozila). U travnju 2017. godine u promet je pušteno dodatnih 10 novih autobusa na SPP.
• U siječnju 2014. godine, u promet je pušteno i 10 vozila koja kao pogonsko gorivo koriste smjesu dizela i UNP-a.
• KD Čistoća d.o.o. Rijeka posjeduje ukupno četiri vozila na plin te šest električnih vozila, a u planu je nabava još vozila koja koriste SPP.

Mjere poboljšanja vezane uz zgradarstvo

• Grad Rijeka član je Hrvatskog savjeta za zelenu gradnju, ujedno i najuspješniji grad u energetskoj obnovi zgrada u Hrvatskoj.
• Svi novi objekti koje gradi Grad Rijeka visoko su energetski učinkoviti.
• Posljednje tri godine grad Rijeka provodi projekt energetske obnove objekata u vlasništvu Grada, prvenstveno zgrada osnovnih škola i vrtića, za što su povučena i značajna sredstva iz EU fondova.
• Tijekom 2014. s 19 korisnika potpisani ugovori o sufinanciranju (FZOEU i Grad Rijeka) energetske učinkovitosti obiteljskih kuća.
• U 2015. godini od strane FZOEU odobreno 79 zahtjeva za energetskom obnovom višestambenih zgrada na području Grada Rijeke.
• Na području PGŽ-a obnovljeno je 141 zgrada, a od tog broja 91 zgrada se nalazi na području grada Rijeke.
• Od 596 odobrenih prijava za obnovu višestambenih zgrada na području cijele Hrvatske u 2017. godini do sada je 123 ugovora potpisano za višestambene zgrade na području grada Rijeke.
• Sva rasvjetna tijela upravne zgrade (Titov trg 3) zamijenjena su energetski učinkovitijom rasvjetom koja omogućava i do 50 % smanjenja potrošnje električne energije za rasvjetu te do 30 % bolju osvijetljenost.

Mjere poboljšanja vezane uz uštede energije

• Početkom 2008. godine Grad Rijeka potpisao je Energetsku povelju kojom se obvezao na provođenje proaktivne energetske politike radi poboljšanja energetske učinkovitosti i smanjenja štetnih utjecaja na okoliš te širenja svijesti među građanima o nužnosti učinkovitog korištenja energije.
• Poglavarstvo Grada Rijeke 2008. godine usvojilo je Strategiju energetskog razvoja Grada Rijeke.
• U prosincu 2008. godine potpisan je Sporazum između Grada Rijeke i UNDP-a na projektu “Sustavno gospodarenje energijom u gradovima i županijama (SGE) u Republici Hrvatskoj”.
• Grad Rijeka se u veljači 2009. godine priključio europskom Sporazumu gradonačelnika (Covenant of Mayors) koja koordinira i usmjerava napore na postizanju takozvanih “3×20” ciljeva do 2020. godine.
• U travnju 2009. potpisan je Sporazum o suradnji na promicanju politike i aktivnosti energetske učinkovitosti u RH.
• U studenom 2011. pokrenute su aktivnosti na stvaranju registra zgrada u vlasništvu Grada Rijeke.
• Grad Rijeka je 2010. godine izradio i usvojio Akcijski plan energetski održivog razvitka Grada Rijeke (SEAP) kojim je definirao energetsku učinkovitost kao jedan od primarnih zadataka. U svibnju 2016. izrađena je i revizija Akcijskog plana energetski održivog razvitka Grada Rijeke čiji su glavni ciljevi gospodarski razvitak Grada Rijeke kroz unaprjeđenje sektora zgradarstva, prometa i javne rasvjete i pojačano investiranje u projekte energetske učinkovitosti, obnovljive izvore energije i održive gradnje, zatim energetski razvitak na načelima održivosti u svim sektorima energetske potrošnje Grada baziran na sigurnosti i diverzifikaciji energetske opskrbe Grada i uspješna transformacija Grada Rijeke u ekološki održiv grad.
• 2015. i 2016. godine donosi se Godišnji plan energetske učinkovitosti u neposrednoj potrošnji energije Grada Rijeke za 2015. tj. 2016. godinu.
• U listopadu 2015. Grad Rijeka potpisuje Novi integrirani sporazum o energetskoj učinkovitosti i zaštiti od klimatskih promjena.
• U sustavu grijanja (trgovačko društvo Energo d.o.o.) od 2007. godine koristi 15 toplana na prirodni plin, kogeneracijsko postrojenje na Bazenima Kantrida; obnova toplovoda na području Vojaka i u tijeku izgradnja toplane Kampus (kogeneracijsko postrojenje).
• Rekonstrukcija javne rasvjete započela još 2003. godine, oko 95 % rasvjete (ukupno 14800 rasvjetnih tijela) energetski je učinkovito.
• Poticanje primjene OIE u kućanstvima sufinanciranjem od strane Grada i FZOEU – 38 kućanstava dobilo je subvenciju za ugradnju solarnih kolektora za pripremu tople vode i uređaja za grijanje na biomasu.
• Prelazak kotlovnica s lož ulja na prirodni plin – Cvetkov trg 1, PPO Kvarner, OŠ Nikola Tesla.
• Solarna energija u gradu – u sklopu kojega je izgrađeno 6 fotonaponskih elektrana na zgradama dječjih vrtića (Potok, Srdoči) i osnovnih škola (Pećine, Fran Franković, Kantrida i Zamet), te jedna na zgradi Korzo 16 (primjer spoja zaštićene kulturne baštine i moderne tehnologije).

Edukacijske radionice

• Riječki energetski tjedan – održava se svake godine od 2010. kao sastavni dio Europskog energetskog tjedna (Sustainable Energy Week).
• U 2013. godini u suradnji s učenicima Srednje škole za primijenjenu umjetnost izrađena je „Bojanka za male čuvare planete Zemlje“ – do sada je 2356 djece predškolskog uzrasta dobilo bojanku na poklon.

Akcijski plan za smanjenje onečišćenja prizemnim ozonom za grad Rijeku

Budući da je tijekom 2013. godine na postaji državne mreže za praćenje kvalitete zraka Rijeka-2 utvrđena II kategorija kvalitete zraka s obzirom na prizemni ozon (O₃), sukladno članku 46. Zakona o zaštiti zraka (NN 130/11, 47/14, 61/17) grad Rijeka donio je Akcijski plan za smanjenje onečišćenja prizemnim ozonom za grad Rijeku u kojem je analiziran način nastanka i prijenosa te su razmatrane mogućnosti i predložene određene mjere smanjenja koncentracija prizemnog ozona.

Kao posljedica prirodnih ali i antropogenih utjecaja, klima nekog područja varira tijekom vremena (godina, dekada, stoljeća i tisućljeća), a navedene varijacije nazivaju se klimatskim promjenama. Promjene srednjih vrijednosti meteoroloških parametara na meteorološkoj postaji Rijeka analizirane Programom zaštite zraka, ozonskog sloja, ublažavanja klimatskih promjena i prilagodbe klimatskim promjenama za područje grada Rijeke, koje indiciraju pojavu klimatskih promjena na ovom području, prikazane su kao trend promjene u  razdoblju 1992. – 2017. te uspoređene sa srednjim vrijednostima posljednjeg standardnog klimatskog razdoblja (1961.-1990.).

Usporedbom srednjih mjesečnih temperatura razdoblja 1961. 1990. i srednjih mjesečnih temperatura razdoblja 1992. – 2017. jasno je uočljiv porast srednjih mjesečnih temperatura svih mjeseci. Rezultat toga je i porast prosječne godišnje srednje vrijednosti temperature za više od 1 °C, s 13,6 °C u razdoblju 1961. – 1990. na 14,7 °C u razdoblju 1992. – 2017. Upravo razmjeran porast potvrđuje trend linearne regresije koji iznosi 0,05 °C/god za razdoblje 1992. – 2017. Nastavak takvog linearnog trenda rezultirao bi promjenama većim od gornje granice promjena predviđenih RCP8.5 scenarijem do 2040. godine. Naime, zbog nesavršenosti klimatskih modela klimatske promjene u budućnosti modeliraju se prema određenim tzv. „scenarijima“ koji prognoziraju koncentracije stakleničkih plinova i aerosola u atmosferi, a koje ovise o mnogim socio-ekonomskim uvjetima (npr. broju stanovnika na Zemlji, proizvodnji i potrošnji energije, …). Scenarij RCP8.5 karakterizira kontinuirano povećanje koncentracije stakleničkih plinova, koja bi do 2100. godine bila i do tri puta viša od današnje.

Srednje mjesečne vrijednosti količina oborina nemaju tako jednosmjernu promjenu kao promjene srednjih mjesečnih vrijednosti temperature zraka. U razdoblju od siječnja do svibnja razlike u srednjim mjesečnim količinama oborina dvaju promatranih razdoblja nisu velike i promjenjivog su predznaka, odnosno, u siječnju, ožujku i travnju bilo je više oborine tijekom razdoblja 1961. – 1990. dok je u veljači više oborina bilo u razdoblju 1992. – 2017. Svibanj je mjesec u kojem gotovo da nije bilo promjene u srednjim mjesečnim količinama oborina (106,7 mm u razdoblju 1961. -1991., 104,4 mm u razdoblju 1992.- 2017.). U ljetnim mjesecima (lipanj, srpanj, kolovoz) uočljivo je smanjenje srednjih mjesečnih količina oborine razdoblja 1992. – 2017. u odnosu na razdoblje 1961., 1990., dok jesenski mjeseci (rujan, listopad, studeni i prosinac) u novijem razdoblju imaju znatno veće količine oborina te rezultiraju time da je srednja godišnja količina oborine razdoblja 1992. – 2017. veća za 44 mm (1562 mm u razdoblju 1961. -1991., 1606 mm u razdoblju 1992.- 2017.). Trend pravca linearne regresije podataka o godišnjim količinama oborina na meteorološkoj postaji Rijeka za razdoblje 1992. – 2017. potvrđuje porast godišnjih količina oborina, koji prema izmjerenim podacima nije zanemariv i iznosi oko 6 mm/god. Pri tome najveći pozitivan doprinos trendu imaju oborine u veljači (+7,0 mm/god), a najveći negativni doprinos oborine u listopadu (-3,4 mm/god) i travnju (-2,2 mm/god).

Za područje grada Rijeke kao najranjiviji sektori izdvajaju se sektori hidrologije, ribarstva, energetike, turizma i zdravstva te prostornog planiranja i upravljanja obalnim područjem.

Za sektor hidrologije se očekuje da će se uslijed djelovanja klimatskih promjena s jedne strane povećati učestalosti i duljina trajanja sušnih razdoblja, a s druge strane i intenzitet pojava poplavnih situacija. Negativnim utjecajima klimatskih promjena posebno će biti ugroženi priobalni krški vodonosnici i ostale vodne pojave u priobalju (jezera, vodotoci, izvori). S obzirom na nisku nadmorsku visinu za područje grada Rijeke ocijenjeno je da je Rijeka potencijalno vrlo ranjiva na porast razine mora. No, treba napomenuti da su uz procjene porasta razine mora vezane znatne neizvjesnosti te da se u idućem četverogodišnjem razdoblju ne očekuju značajne promjene razine Jadranskog mora.

U sektoru ribarstva klimatske promjene predstavljaju pritisak na morski ekosustav koji je već pod utjecajem brojnih antropogenih čimbenika. Temperatura Jadranskog mora će vjerojatno porasti za 1,6 do 2,4 °C do 2070. godine, što će imati za posljedicu migraciju riba u dublje vode i prema sjeveru, veću brojnost invazivnih vrsta i smanjenje ili nestanak domaćih vrsta riba te promjenu u izboru vrsta za uzgoj. U uzgoju ribe utjecaj porasta temperature mora biti će dvojak, pozitivan za uzgoj toploljubivih vrsta (tune i komarče), a negativan za uzgoj hladnoljubivih vrsta (lubina i kamenice).

Energetski sektor pod direktnim je utjecajem klimatskih parametara u vidu povećane ili smanjene potrebe za energetskim resursima u određenim vremenskim razdobljima. Globalni porast temperature u svim sezonama uzrokuje povećanje potrošnje energije za hlađenje u ljetnom periodu i smanjenje energije potrebne za grijanje u zimskom periodu, a klimatski ekstremi i prirodne katastrofe mogu poremetiti sigurnu opskrbu energijom.

Klima ima značajan utjecaj i na razvoj turizma odnosno na turistička kretanja. Glavne promjene klimatskih elemenata koji će djelovati na turistička kretanja odnose se na povećanje temperature, povećanje sunčevog zračenja, smanjenje količina oborina koja će rezultirati smanjenom raspoloživosti vode. Klimatske promjene mogu uzrokovati smanjenje sezonalnosti odnosno produžetak sezone zbog povoljnijih klimatskih uvjeta u pred i post sezoni (najviše na obalnom dijelu Republike Hrvatske).

Ekstremni vremenski uvjeti (npr. vrući dani, toplinski valovi) imaju utjecaj na kronične bolesti, a time i smrtnost te promjene u epidemiologiji zaraznih bolesti i ispravnost vode i hrane.

Vezano za klimatske promjene tri su tipa utjecaja koji se izdvajaju kao posebno značajni s aspekta prostornog planiranja i upravljanja obalnim područjem:

• rast ekstremnih razina mora i poplave obale kao rezultat ekstremnih vremenskih prilika i općeg rasta srednje razine mora kao posljedica klimatskih promjena
• termičko opterećenje s negativnim utjecajem na život i zdravlje ljudi kao posljedica rasta maksimalnih dnevnih temperatura, posebno rasta broja vrućih dana
• poplave u naseljima kao posljedica veće učestalosti i intenziteta ekstremnih vremenskih prilika koje obilježavaju velike količine oborina u kratkom razdoblju

Povećana učestalost ekstremnih događaja povezana s klimatskim promjenama povećava i rizike od pojave izvanrednih stanja. Očekivane ranjivosti su posljedice za zdravlje, imovinu i okoliš radi poplava izazvanih izlijevanjem rijeka, potresa, požara otvorenog tipa i industrijskih nesreća, te ekstremnih temperatura, epidemija i pandemija. Interpretacija doprinosa klimatskih promjena promjenama u pojavnosti ekstremnih događaja i povezanih posljedica otežana je zbog godišnje varijabilnosti u pojavnosti te učinkovitijeg prijavljivanja i sve veće implementacije mjera za smanjenje rizika.

Ciljevi zaštite zraka, ozonskog sloja, ublažavanja klimatskih promjena i prilagodbe klimatskim promjenama koji se postavljaju u ovom Programu proizlaze iz postojećeg zakonodavnog okvira u području zaštite okoliša i zaštite zraka, obveza prema međunarodnim sporazumima i u skladu su s ciljevima Plana zaštite zraka, ozonskog sloja i ublažavanja klimatskih promjena u Republici Hrvatskoj za razdoblje od 2013. do 2017. godine (NN 139/13) i Nacrtom Strategije prilagodbe klimatskim promjenama u Republici Hrvatskoj za razdoblje do 2040. s pogledom na 2070. godinu. Ujedno, ciljevi su usklađeni s ciljevima već usvojenih planova i programa na lokalnoj razini kao što su Akcijski plan za smanjenje onečišćenja prizemnim ozonom za grad Rijeku (Službene novine Grada Rijeke broj 7/16), Akcijski plan održivog razvitka Grada Rijeke (SEAP) i njegova revizija (Revizija Akcijskog plana energetski održivog razvitka Grada Rijeke), Akcijski plan energetske učinkovitosti Grada Rijeke za razdoblje 2017.- 2019. godine (Službene novine Grada Rijeke, broj 14/16) te Program zaštite zraka, ozonskog sloja, ublažavanje klimatskih promjena i prilagodbe klimatskim promjenama u Primorsko-goranskoj županiji za razdoblje 2014.-2017. (Službene novine Primorsko-goranske županije, broj 17/14).

Ukoliko se prihvati stajalište da ljudski život nema cijenu a da liječenje oboljelih ima veće ili manje troškove (ovisno o stupnju/vrsti bolesti), smanjenje utjecaja onečišćujućih tvari na zdravlje ljudi primarna je korist zaštite kvalitete zraka. No, pod utjecajem onečišćenog zraka nije samo zdravlje i život ljudi. Povećane koncentracije onečišćujućih tvari u zraku utječu na čitav živi svijet (floru i faunu), ali mogu imati i utjecaj na materijalna dobra pa mjere zaštite zraka doprinose i očuvanju materijalnih dobara.

Smanjenje emisije stakleničkih plinova globalno doprinosi ublažavanju intenziteta promjene klime. Razvojem obnovljivih izvora energije, kao jednim od primarnih načina smanjenja emisije stakleničkih plinova, smanjuje se ovisnost o fosilnom gorivu. Umanjuje se ranjivost gospodarstva na porast cijena sirove nafte, povećava se sigurnost opskrbe energijom zbog veće diversifikacije energetskih izvora i smanjenja ovisnosti o uvozu, otvaraju se nove mogućnosti za poduzetništvo i zapošljavanje, smanjuje se emisija štetnih tvari koje utječu na zdravlje i biološku raznolikost. Gledano na razini jednog kućanstva, primjena mjera poticanja energetske učinkovitosti imat će pozitivne financijske učinke na kućni proračun.

Mnogi su još faktori koji mogu biti uključeni u analizu troškova i koristi (utjecaj na turizam, kulturnu baštinu, usjeve…) te je precizna analiza troškova zaštite zraka, odnosno dobiti od poboljšanja kvalitete zraka i prilagodbe klimatskim promjenama nemoguća. Sveukupno gledajući, primjena mjera zaštite zraka, ozonskog sloja, ublažavanja klimatskih promjena i prilagodbe klimatskim promjenama neosporno će doprinijeti gospodarskom razvoju i, što je bitnije, zaštiti ljudskog zdravlja, ljudskog života i okoliša u cjelini.

Ovo Savjetovanje ostaje otvoreno do 31. svibnja 2019. Pozivamo Vas da nam, nakon što proučite Nacrt Programa zaštite zraka, ozonskog sloja, ublažavanja klimatskih promjena i prilagodbe klimatskim promjenama za područje grada Rijeke za razdoblje 2018. – 2022., dostupan u prilozima ovog Savjetovanja, iznesete svoje prijedloge i komentare na rješenja u dokumentu.

Smatrate li da razina onečišćenosti zraka narušava kvalitetu Vašeg življenja, imate li ideju za očuvanje i/ili poboljšanju kvalitete zraka na području grada Rijeke?

Osjećate li utjecaj postojećih klimatskih promjena u području svoga djelovanja i očekujete li daljnji, možda još jači utjecaj, u budućnosti?

Prijedloge i komentare možete uputiti ispunjavajući ovdje dostupan online obrazac ili upisujući komentare u polje za komentiranje u dnu ovog Savjetovanja.