Krajem srpnja 2023. godine stupio je na snagu Zakon o pomorskom dobru i morskim lukama („Narodne novine“ broj 83/23). Zakonom je uređen pojam i pravni status pomorskog dobra, zaštita pomorskog dobra, određivanje njegovih granica, evidencija i upis pomorskog dobra u katastru i zemljišnoj knjizi, imovinskopravna pitanja, upravljanje, upotreba pomorskog dobra, koncesije za gospodarsko korištenje pomorskog dobra, morske plaže, sidrišta i privezišta, pojam i razvrstaj morskih luka, lučko područje, lučke djelatnosti, luke otvorene za javni promet i osnivanje lučkih uprava, luke posebne namjene te nadzor nad provedbom zakona. Cilj zakona je uspostavljanje integralnog, kvalitetnog i transparentnog sustava zaštite, upravljanja i korištenja pomorskog dobra u Republici Hrvatskoj.

Sukladno zakonu, nositelj vlasti i upravljanja nad pomorskim dobrom je Republika Hrvatska, međutim odredbama zakona dio poslova upravljanja pomorskim dobrom te razmjerno s tim brigu o zaštiti i odgovornost povjerava se jedinicama područne (regionalne) samouprave i jedinicama lokalne samouprave te lučkim upravama i javnim ustanovama za zaštićene dijelove prirode, koje u ime Republike Hrvatske obavljaju pojedine poslove upravljanja pomorskim dobrom propisane Zakonom.

Tako je propisano da u svrhu održavanja reda na pomorskom dobru, na prijedlog izvršnog tijela jedinice lokalne samouprave, predstavničko tijelo jedinice lokalne samouprave donosi odluku o redu na pomorskom dobru. Red na pomorskom dobru predstavlja cjelovit sustav mjera i radnji kojima se osigurava zaštita i održavanje pomorskog dobra u općoj upotrebi te se održavanje reda na pomorskom dobru financira iz sredstava za upravljanje pomorskim dobrom koja su prihod jedinice lokalne samouprave i iz vlastitih sredstava jedinice lokalne samouprave.

Radi usklađenja sa novom zakonskom regulativom predlaže donošenje Odluke o redu na pomorskom dobru.

Odlukom o redu na pomorskom dobru propisuje se:

1. način uređenja i korištenja pomorskog dobra u općoj upotrebi za gospodarske i druge svrhe, građenje građevina koje se prema posebnim propisima grade bez građevinske dozvole i glavnog projekta te održavanje reda na pomorskom dobru u općoj upotrebi
2. održavanje čistoće i čuvanje površina pomorskog dobra u općoj upotrebi
3. osiguranje nesmetanog prolaska duž pomorskog dobra.

Nadalje, istom Odlukom propisuju se mjere za provođenje mjera za održavanje reda na pomorskom dobru koje poduzima pomorski redar, obveze pravnih i fizičkih osoba i prekršajne odredbe. Zakonom se dakle uvodi osoba pomorskog redara, koja provodi poslove nadzora koje na temelju Zakona obavlja upravno tijelo jedinice lokalne samouprave. Pomorski redari su ovlašteni službenici koji imaju ovlasti obavljanja nadzora propisane Zakonom i Odlukom o redu na pomorskom dobru. Pomorski redar sukladno članku 152. Zakona stječe i gubi ovlaštenje za obavljanje poslova nadzora pomorskog dobra u općoj upotrebi na temelju rješenja koje donosi Ministarstvo u čijem su djelokrugu poslovi pomorstva. Isto Ministarstvo organizira i provodi i stručno osposobljavanje pomorskih redara, a troškove tog osposobljavanja snosi jedinica lokalne samouprave. Pomorski redar mora imati najmanje gimnazijsko srednjoškolsko obrazovanje ili četverogodišnje strukovno srednjoškolsko obrazovanje te u obavljanju službene dužnosti nosi službenu odoru i ima službenu iskaznicu. Izgled službene odore te izgled i sadržaj službene iskaznice pomorskog redara propisuje predstavničko tijelo jedinice lokalne samouprave odlukom.

Sukladno odredbi članka 156. Zakona, u provedbi nadzora nad provedbom odluke o redu na pomorskom dobru pomorski redar odnosno čuvar zaštićenog dijela prirode ovlašten je:

1. zatražiti i pregledati isprave (osobna iskaznica, putovnica, izvod iz sudskog registra i sl.) na temelju kojih može utvrditi identitet stranke ili zakonskog zastupnika stranke, kao i drugih osoba nazočnih prilikom nadzora
2. uzimati izjave od odgovornih osoba radi pribavljanja dokaza o činjenicama koje se ne mogu izravno utvrditi, kao i od drugih osoba nazočnih prilikom nadzora
3. zatražiti pisanim putem od stranke točne i potpune podatke i dokumentaciju potrebnu u nadzoru
4. prikupljati dokaze i utvrđivati činjenično stanje na vizualni i drugi odgovarajući način (fotografiranjem, snimanjem kamerom, videozapisom i sl.)
5. obavljati i druge radnje u svrhu provedbe nadzora.

Uz članak 1. Ovom odredbom predlaže se utvrditi predmet Odluke, odnosno da se istom propisuje red na pomorskom dobru u općoj upotrebi na području grada Rijeke i mjere za njegovo provođenje. Red na pomorskom dobru u općoj upotrebi obvezan je za sve pravne i fizičke osobe na području grada Rijeke, ako zakonom ili drugim propisom nije drugačije određeno.

Uz članak 2. Ovom odredbom određuju se odredbe koje su naročito propisane Odlukom.

Uz članak 3. Ovom odredbom predlaže se utvrditi da je pojam pomorskog dobra utvrđen Zakonom.

Uz članak 4. Ovom odredbom predlaže se utvrditi da je pomorsko dobro prije svega u općoj upotrebi, a može biti dano na posebnu upotrebu i na gospodarsko korištenje u skladu s odredbama Zakona te se u stavku 2. predlaže utvrditi obvezu pravne ili fizičke osobe koja je stekla takvo pravo posebne upotrebe ili gospodarskog korištenja pomorskog dobra da objekte i predmete koje koristi za takvu posebnu upotrebu ili gospodarsko korištenje održava urednim i ispravnim te brine da nemaju oštećenja zbog kojih postoji opasnost za život i zdravlje ljudi, imovinu veće vrijednosti ili okoliš, čime se štiti pomorsko dobro.

Uz članak 5. Ovom odredbom predlaže se utvrditi da Grad Rijeka redovno upravlja pomorskim dobrom i održava ga u općoj upotrebi sukladno Planu upravljanja pomorskim dobrom kojeg u skladu s odredbama Zakona donosi Gradsko vijeće Grada.

Uz članak 6. do 11. Ovim se odredbama predlaže sukladno Zakonu definirati pojedine vrste plaža (prirodna morska plaža, uređena morska plaža, morska plaža posebne namjene) na području grada Rijeke, kao i propisati obveze osobe koja upravlja morskim plažama, a koja može biti ili Grad Rijeka sukladno planu upravljanja pomorskim dobrom ili koncesionar u skladu s odlukom i ugovorom o koncesiji.

Uz članak 12. Ovom se odredbom predlaže definirati što uključuje urbana oprema koja predstavlja bitnu opremu na pomorskom dobru zbog čega se propisuje i njena zaštita i to na način da je pravna ili fizička osoba koja obavlja komunalnu djelatnost kojom se osigurava održavanje komunalne infrastrukture, dužna održavati urbanu opremu u stanju funkcionalne sposobnosti, a zabranjeno je postavljanje urbane opreme bez ili suprotno odobrenju Upravnog odjela za komunalni sustav i promet kao i oštećivanje, uništavanje, šaranje ili na bilo koji način devastiranje, uklanjanje, premještanje i upotrebljavanje urbane opreme suprotno osnovnoj namjeni.

Uz članak 13. Ovim se člankom predlaže propisati odredbe vezane uz javnu rasvjetu na pomorskom dobru u općoj upotrebi.

Uz članak 14. Ovom se odredbom propisuje da se javni nužnici na pomorskom dobru u općoj upotrebi moraju održavati u stanju funkcionalne sposobnosti te na način da ispunjavaju odgovarajuće higijenske i tehničke uvjete.

Uz članak 15. Ovim se člankom predlaže propisati odredbe vezane uz protupožarne hidrante i hidrante za pranje i zalijevanje javnih površina.

Uz članak 16. Ovom se odredbom propisuju odredbe kojima se štite osobe s posebnim potrebama u korištenju pomorskog dobra u općoj upotrebi.

Uz članke 17. i 19. Ovim se odredbama propisuju postupanja kod građenja građevina koje se prema posebnim propisima grade bez građevinske dozvole i glavnog projekta.

Uz članke 19. do 23. Ovim se odredbama propisuje održavanje čistoće i čuvanje površina pomorskog dobra u općoj upotrebi pri čemu se predlaže da čišćenje pomorskog dobra u općoj upotrebi obavlja Komunalno društvo Čistoća d.o.o., dok standard održavanja čistoće pomorskog dobra u općoj upotrebi određuje Upravni odjel za komunalni sustav i promet. Također, pravna ili fizička osoba koja je stekla valjanu pravnu osnovu za posebnu upotrebu ili gospodarsko korištenje pomorskog dobra u općoj upotrebi dužna je svakodnevno čistiti dio površine pomorskog dobra koja se onečišćuje obavljanjem njene djelatnosti. U članku 23. predlažu se propisati radnje koje su zabranjene na pomorskom dobru, a sve radi očuvanja pomorskog dobra u općoj upotrebi.

Uz članke 24. i 25. Ovim odredbama predlaže se utvrditi da nitko nema pravo na bilo koji oblik upotrebe, korištenja, ograničavanja, isključivanja iz opće upotrebe, zaposjedanja i slično u odnosu na pomorsko dobro u općoj upotrebi ako za to nema pravnu osnovu, kao i da je pravna ili fizička osoba koja ima valjanu pravnu osnovu za posebnu upotrebu ili gospodarsko korištenje pomorskog dobra u općoj upotrebi dužna u cijelosti svoje pravo koristiti u skladu s aktom kojim je to pravo stekla, kao i s odredbama Zakona.

Uz članke 26. do 31. Ovim odredbama predlaže se utvrditi mjere za provođenje reda na pomorskom dobru u općoj upotrebi. Nadzor nad provedbom Odluke provodi Upravni odjel za komunalni sustav i promet, Odsjek za komunalno redarstvo, odnosno pomorski redari koji su službenici u navedenom Odsjeku. Pomorski redari obavljaju suštinski usporedive poslove kao komunalni redari te imaju usporediva ovlaštenja u provedbi nadzora i mogu poduzimati usporedive mjere.

Uz članke 32. do 34. Ovim člancima predlaže se utvrditi prekršajne odredbe. Visina novčanih kazni utvrđena je vodeći računa o ograničenjima propisanim odredbom članka 33. Prekršajnog zakona (“Narodne novine br.” 107/07, 39/13, 157/13, 110/15, 70/17, 118/18, 114/22). Istim je propisano da će se Odlukom jedinica lokalne samouprave novčane kazne moći propisati u iznosu od:

• za pravnu osobu od 60,00 do 1.320,00 eura
• za fizičku osobu obrtnika i osobu koja obavlja drugu samostalnu djelatnost koji je počinila u vezi obavljanja njezina obrta ili druge samostalne djelatnosti od 30,00 do 660,00 eura
• za ostale fizičke osobe od 10,00 do 260,00 eura.

S tim u vezi, odredbom članka 245. citiranog Zakona propisana je mogućnost naplate novčane kazne na mjestu počinjenja prekršaja u visini polovice propisanog minimuma ili polovice točno određenog iznosa i to novčane kazne propisane propisom o prekršaju za prekršaj za koji je kao kazna propisana samo novčana kazna do 265,45 eura za fizičku i odgovornu osobu u pravnoj osobi, do 663,61 eura za okrivljenika fizičku osobu obrtnika i fizičku osobu koja se bavi drugom samostalnom djelatnošću i do 1990,84 eura za pravnu osobu i s njom izjednačene subjekte.

Vodeći se ovim ograničenjima, te uspoređujući sa visinom novčanih kazni iz važeće Odluke o komunalnom redu, predložena je visina novčanih kazni u Nacrtu prijedloga Odluke o redu na pomorskom dobru na način da je za pravne osobe predložen iznos od 1.320,00 eura, 265,00 eura za odgovornu osobu u pravnoj osobi, 660,00 eura za fizičku osobu obrtnika i osobu koja obavlja drugu samostalnu djelatnost te 130,00 eura za fizičku osobu.

Uz članke 35. do 38. Ovim člancima predlaže se utvrditi završne odredbe Odluke. Pravilnikom o unutarnjem redu Upravnog odjela utvrdit će se naziv i opis poslova radnog mjesta pomorskog redara, broj izvršitelja, stručni uvjeti za raspored na radno mjesto pomorskog redara te drugi opisi razine standardnih mjerila u roku od 30 dana od dana stupanja na snagu Odluke. Nadalje, do donošenja rješenja o stjecanju ovlaštenja za obavljanje poslova nadzora pomorskog dobra sukladno Zakonu, nadzor nad redom na pomorskom dobru obavljat će se sukladno odredbama Odluke o komunalnom redu („Službene novine Grada Rijeke“ broj 4/19). Stjecanjem spomenutog ovlaštenja, prestaje važiti članak 3. stavak 2. podstavak 6. Odluke o komunalnom redu.

Spomenutom Odlukom o komunalnom redu propisano je da su istom, između ostalog, propisane odredbe o načinu uređenja i korištenja površina javne namjene i zemljišta u vlasništvu Grada Rijeke za gospodarske i druge svrhe. Pod površinom javne namjene smatra se svaka površina čije je korištenje namijenjeno svima i pod jednakim uvjetima pa tako i kopneni dijelovi pomorskog dobra određeni zakonom koji su po svojoj prirodi namijenjeni općoj upotrebi. Budući da je novi Zakon izričito propisao da se red na pomorskom dobru uređuje posebnim općim aktom – odlukom o redu na pomorskom dobru, a čiji su sastavni dio postale i odredbe koje su sadržane u važećoj Odluci o komunalnom redu, to je bilo nužno da nakon stjecanja ovlaštenja za obavljanje poslova nadzora pomorskog dobra sukladno Zakonu prestane važiti članak 3. stavak 2. podstavak 6. Odluke o komunalnom redu. Postupci započeti prema odredbama Odluke o komunalnom redu dovršit će se prema odredbama predmetne Odluke. Člankom 38. predlaže se utvrditi da Odluka stupa na snagu osmoga dana od dana objave u „Službenim novinama Grada Rijeke“.

Pozivamo Vas da se uključite u ovo Savjetovanje svojim prijedlozima.

Proučite Nacrt prijedloga Odluke o o redu na pomorskom dobru.

Cjeloviti dokument dostupan je u prilozima ovog savjetovanja.

Komentirajte predloženi dokument, sugerirajte poboljšanja.

Smatrate li da je predloženom odlukom propušteno obuhvatiti neku problematiku koja  se također odnosni na uređenje e i korištenje pomorskog dobra u općoj upotrebi?

Svi Vaši prijedlozi i komentari bit će uzeti u obzir i razmotreni te će se po završetku Savjetovanja objaviti Izvješće o prihvaćenim i neprihvaćenim prijedlozima, odnosno razlozima eventualnog neprihvaćanja.

Ovo Savjetovanje ostaje otvoreno do 19. studenog 2023. i nakon tog datuma neće više biti moguće slati primjedbe i prijedloge, a izvješće o Savjetovanju objavit će se na ovom mjestu.