Osvrt prema izvješću o provedenoj javnoj raspravi

U veljači ove godine građanke i građani Rijeke pozvani su da putem e-konzultacije sudjeluju u raspravi o budućnosti zone Mlaka.

Naime, kada je Grad Rijeka krenuo u izmjene i dopune Prostornog plana i Generalnog urbanističkog plana postalo je jasno da je upravo zona bivše rafinerije Mlaka iz više razloga posebno zanimljivo područje, prostorno i potencijalom najbogatije.

Ovo je ujedno i prvi put da su e-konzultacije, u odnosu na zakonom utvrđene procedure rasprave, korištene kao dopunski način izražavanja mišljenja građana o mogućoj namjeni jednog od najintrigantnijih gradskih područja, ujedno i najzanimljivijom planerskom temom u sklopu izrade Izmjena i dopuna Prostornog plana uređenja i Generalnog urbanističkog plana grada Rijeke.

Svi su prijedlozi, pristigli putem ove e-konzultacije, razmotreni i na njih je odgovoreno.

Ovaj je osvrt izrađen temeljem Izvješća o provedenoj Javnoj raspravi kojeg je Gradonačelnik Grada Rijeke prihvatio 22. listopada 2012. godine. Spomenuto Izvješće predstavlja sastavni dio planske dokumentacije koja je potom upućena na dobivanje mišljenja nadležnih tijela, nakon čega će biti predložena Gradonačelniku i Gradskom vijeću na donošenje.

Od 9. veljače do 28. rujna, koliko je e-konzultacija o zoni Mlake trajala, u raspravu se uključio 51 sudionik. Sudionici su ostavili  62 prijedloga, koji su većim dijelom bili razrađeni i konstruktivni.

Podatak da je u istom periodu stranicu e-konzultacije na temu zone Mlaka posjetilo 3780 jedinstvenih posjetitelja pokazuje da je ova online rasprava bila zanimljiva i mnogim drugim građanima.

Prema Zakonu, nakon što Gradonačelnik utvrdi prijedlog novih planova za donošenje, a prije sjednice Gradskog vijeća, svi sudionici Javne rasprave bit će službenim putem obaviješteni o tome da li su i u kojoj mjeri njihove primjedbe i/ili prijedlozi prihvaćeni i ugrađeni u novi planski dokument.

Odgovori prema tematskim cjelinama

Radi lakše obrade, prijedlozi sudionika e-konzultacija i službeni odgovori izrađivača i nositelja izrade mišljenja sistematizirani su u tematske cjeline.

Prva grupa obuhvaća tematske cjeline:

1. POSLOVNI CENTAR / INDUSTRIJA
2. TRENING CENTAR ZA POSLOVE VEZANE UZ NAFTNU INDUSTRIJU i MUZEJ
3. PRIJEDLOZI PROTIV INDUSTRIJE

Najviše građana se u svojim prijedlozima opredijelilo za jednu od ove tri tematske cjeline, za koje bi se ukratko moglo reći da dijele zajedničku proizvodno-tehnološko-poslovnu namjenu. Područje Mlake je svakako moguće rekonstruirati tako da se ova namjena ispuni. Pri tom treba naglasiti da proizvodnja ne pretpostavlja industrijske pogone dosadašnjeg tipa, već proizvodne aktivnosti koje će biti prihvatljive prema ekološkim kriterijima. Uz to, sve aktivnosti i namjene ovog tipa uskladit će se s aktivnostima susjednih područjima. Važno je napomenuti da će ovakva kompleksna urbana obnova slijediti princip održivog razvoja.

Druga grupa obuhvaća jednu tematsku cjelinu:

4. PARK, ŠETNICE I KOMERCIJALNI SADRŽAJI

Prijedlog Plana neće zanemariti ovakve dodatne sadržaje. Naime, uz glavninu sadržaja proizvodno-tehnološko-poslovne namjene planiraju se i drugi prateći sadržaji, tako da obnova zone Mlaka zadovolji što veći broj korisnika i njihovih potreba.

Poslovni sadržaji svakako će biti popraćeni onima komercijalne prirode. Otvoreni prostori će se urediti i kultivirati kao javne površine (parkovi, trgovi, rekreativne površine, pješačke površine). U daljnjim fazama svakako će se posvetiti posebna pažnja detaljnom uređenju ovih „zelenih i komercijalnih“ sadržaja.

Važnog gradskog sadržaja dodiruje se treća tematska grupa naslovljena:

5. PARKING

Bez obzira na tip gradnje i razvoja, rješavanje parkinga je propisana obveza Grada. Građani su u okviru ove teme predložili i korištenje alternativnih prijevoznih sredstava. Treba napomenuti da se područje Mlake nalazi na planiranoj trasi brze gradske željeznice, s pripadajućim postajama. Željeznica će područje Mlake učiniti dostupnim veoma širokom broju potencijalnih korisnika te ujedno zadovoljiti i povećanu potražnju za javnim prijevozom (osobito u Baračevoj ulici) koja će se neminovno pojaviti s paralelno obnovom zone Mlaka.

Naredna tematska cjelina obuhvaća nekoliko prijedloga koji se fokusiraju na temu:

6. SPORT – REKREACIJA – TURIZAM

Pojedinačni sportsko-rekreacijski i kulturni sadržaji mogu se ukomponirati u postojeće i/ili planirane građevine, to jest urbanistička rješenja. Međutim, urbana obnova zone Mlaka ne može se temeljiti na građevinama ili zahvatima velikog formata poput predloženog nogometnog igrališta. Takvi objekti imaju cijeli niz kriterija čije bi zadovoljavanje onemogućilo mnoge druge sadržaje, koji su Rijeci u cjelini prijeko potrebniji, a i prihvatljiviji unutar same zone Mlaka.

Nekolicina prijedloga fokusirala se na usko tematske namjene područja:

7. FILMSKI STUDIO
8. SF PARK
9. GARDALAND i sl.

Ove namjene za svoju realizaciju zahtijevaju cjelokupni teritorij zone Mlaka. Time bi se namjesto urbane obnove postigla vrlo uska specijalizacija zone, i onemogućili mnogi drugi sadržaji u zoni Mlaka i susjedstvu. Zbog toga se ovi prijedlozi ocjenjuju kao neprimjenjivi.

Manji broj prijedloga fokusirao se na različite lučke sadržaje:

10. KONTEJNERSKI TERMINAL
11. PROTIV NOVOG LUČKOG TERMINALA
12. LUČICA
13. PRISTANIŠTE

Premda ima raznolikih, držimo da niti jedan od ovih prijedloga nije prikladan za smještaj na Mlaki. Naime, razvoj kontejnerskog terminala planiran je na obližnjem Zagrebačkom pristaništu, gdje mu je već omogućena povezanost sa željezničkim sustavom i novom cestom D-403. Uvlačenje kontejnerskog terminala u dubinu gradskog tkiva, pa time i približavanje postojećim stambenim zonama i sadržajima u njima, dovelo bi do značajnog pogoršanja kvalitete života i rada manifestirano kroz buku, svjetlosno zagađenje, kvalitetu zraka i slično.

Lučice i pristaništa potrebno je razvijati ipak na samom moru, odnosno obalnom pojasu neposredno uz njega, a razvoj ovakvog sadržaja na površini bivše rafinerije Mlaka nije moguć, budući da ta zona ne ostvaruje neposredan kontakt s morem.

Jedan prijedlog zalaže se za konkretan investicijski model, a moglo bi ga se sažeti kao:

14. KONTEJNERSKI TERMINAL

Urbanistička rješenja ne mogu odrediti načine i modele realizacije predloženog, kako u pogledu financija, tako ni u pogledu vlasništva. Ta razmatranja predmet su daljnjih faza razvoja.

Prijedlozi za sudjelovanje stručne javnosti u cijelom procesu grupirani su u temu:

15. TRAŽE STRUČAN PRISTUP JER SU MNOGA RJEŠENJA MOGUĆA I RADI BLIZINE CENTRA

Određivanje namjene dio je stručnog pristupa. Ali to je slučaj i s daljnjim poslovima u procesu koji uključuju ispitivanje niza rješenja, studija isplativosti i slično. Ovako složena procedura obavezna je kako zbog veličine područja (12 ha) tako i zbog opsega nove izgradnje. Tu su i različiti sadržaji koje će biti potrebno organizirati, da ne govorimo o isplativosti ulaganja.

Prije konačnog programa izgradnje i uređenja i pojedinačni investitori ili investitorske grupe poduzimati će takva ispitivanja.

Jedan prijedlog fokusiran je na potrebu vizionarskog razvoja:

16. VIZIJA – DA BI GRAD ŽIVIO…

Predloženi plan izraz je vizije razvoja područja Mlake.

Naravno da nije isključeno da će se tijekom razvoja projekt dograđivati, mijenjati i profilirati u skladu s novim spoznajama. Uz to, treba imati na umu da nije riječ o izoliranoj lokaciji, već o zoni koja se u svom budućem razvoju neminovno uklapa u život i razvoj okolnih područja.

Nekolicina prijedloga usredotočenih na konzerviranje može se sažeti pod:

17. KONZERVIRATI ZA DRUGA VREMENA

Premda je danas teško predvidjeti ritam i količinu budućih izazova, konzerviranje nije održiva opcija. Jedino osmišljavanjem i kreiranjem prostora Mlake možemo se pozicionirati za buduće izazove.

Dio građana izjasnio se protiv stambenog naselja na području zone Mlaka, u tematskoj cjelini:

18. PROTIV STAMBENOG NASELJA

Namjerna koja je predložena izmjenama i dopunama PP-a i GUP-a ne temelji se na stambenoj funkciji, već na sadržajima koji će omogućiti da se centar grada protegne do svog zapadnog ruba. Doduše, unutar područja zone Mlaka nije isključeno pojedinačno stanovanje, ali samo kao prateći i obimom manji sadržaj koji bi se nadovezao na već postojeće stambene prostore.

Cjelokupno izvješće o provedenoj Javnoj raspravi možete pronaći ovdje, pod točkom 10.