Zakon o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi propisuje mogućnost organizacije produženog boravka i izvođenje sukladno propisanim standardima uz odobrenje ministarstva nadležnog za odgoj i obrazovanje. Organizaciju i provedbu produženoga boravka propisuje ministar pravilnikom, a jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave može utvrditi i šire javne potrebe u školstvu za koja sredstva osigurava svojim proračunom i to za plaće, naknade plaća s doprinosima na plaće i ostale rashode koji su ugovoreni kolektivnim ugovorima za radnike koji rade u produženom ili cjelodnevnom boravku osnovne škole.

Važnost produženog boravka i cjelodnevnog odgojno-obrazovnog rada odavno je poznata riječkom školstvu. Provođenje cjelodnevne škole je u Rijeci započeto sedamdesetih godina prošlog stoljeća uvođenjem organizacijskih oblika produženog boravka, a osamdesetih godina i uvođenjem cjelodnevnog odgojno-obrazovnog rada. Ovi organizacijski oblici u našim osnovnim školama postali su jedan od razloga prepoznatljivosti Grada Rijeke jer se u cilju stvaranja škola zadovoljnih učenika, učitelja i roditelja sustavno sufinanciraju iz gradskog proračuna od školske godine 1996./1997.

Interes roditelja za produženi boravak i cjelodnevni odgojno-obrazovni rad kontinuirano se povećavao. Danas sve riječke osnovne škole imaju organiziranu barem jednu skupinu produženog boravka (uključujući i škole drugih osnivača koje djeluju na području Rijeke) dok je cjelodnevni odgojno-obrazovni rad u tekućoj školskoj godini organiziran u Osnovnoj školi – Scuola elementare Gelsi, Osnovnoj školi Kantrida, Osnovnoj školi Kozala i Osnovnoj školi Nikola Tesla. Ovdje moramo naglasiti da je današnja obitelj najčešće zajednica u kojoj oba roditelja (ili samohrani roditelj) najveći dio dana rade te im je u tom razdoblju onemogućava skrb nad djecom. Stoga, škola kao organizirana društvena ustanova, preuzima ulogu odgajanja i socijalne zaštite djece, organizacije njihovog slobodnog vremena i praćenja djece u vremenu dok roditelj obavlja svoje profesionalne obveze i privređuje za svoju obitelj. Ovime škola jača svoju odgojnu, uz obrazovnu funkciju. Grad Rijeka prepoznao je potrebe današnjih obitelji i načina života i stoga iz godine u godinu osigurava značajna financijska sredstva za sufinanciranje ovih oblika rada u osnovnim školama. Posljednjih se godina na godišnjoj razini izdvaja preko 1.900.000,00 eura za sufinanciranje plaća učitelja koji izvode navedene programe.

U cilju izjednačavanja statusa učitelja zaposlenih u produženom boravku i cjelodnevnoj nastavi s ostalim učiteljima razredne nastave u riječkim osnovnim školama, kao i ujednačavanja financijskog opterećenja roditelja uz uspostavu jednoobraznih pravila, Gradsko vijeće Grada Rijeke 2008. godine donijelo je Odluku o organizaciji i provedbi produženog boravka i cjelodnevnog odgojno-obrazovnog rada u osnovnim školama Grada Rijeke („Službene novine Primorsko-goranske županije“ broj 26/08). Također je izrađen jedinstveni Godišnji program rada produženog boravka i organiziranog slobodnog vremena u cjelodnevnom odgojno-obrazovnom radu s ciljem njihovog ujednačavanja u svim školama, a koji je definirao osnovne ciljeve i sadržaje programa, pedagoška načela, načine organizacije i oblike rada, materijalne uvjete, broj i uzrast polaznika, vrijeme organizacije rada, prehranu, kadrovske potrebe, radne zadatke i obveze učitelja, tjednu strukturu njihovog radnog vremena, pedagošku dokumentaciju i drugo. Ministarstvo znanosti, obrazovanja i športa dalo je svoju suglasnost na Godišnji program 3. lipnja 2008. godine, dok je svaka osnovna škola koja provodi program izradila vlastiti usklađen s individualnim specifičnim uvjetima, te je na njega dobivena odgovarajuća suglasnost. Odluka je doživjela dvije izmjene i dopune 2009. i 2010. godine kojima se, uz praćenje zakonskih novina, mijenjao sustav sufinanciranja i način sudjelovanja roditelja u troškovima provedbe programa. Izmjene i dopune Odluke objavljene su u „Službenim novinama Primorsko-goranske županije“, broj 40/09 i 29/10.

Slijedom izmjena Zakona, 26. lipnja 2019. godine donesen je Pravilnik o organizaciji i provedbi produženoga boravka u osnovnoj školi („Narodne novine“ broj 62/19) kojim je propisana organizacija i provedba produženoga boravka u osnovnoj školi. Sukladno članku 4. Pravilnika, osnivač škole donosi odluku o kriterijima za uključivanje u produženi boravak, cijeni produženoga boravka te broju odgojno-obrazovnih skupina produženoga boravka u školama, u skladu s propisanim standardima osnovnoškolskoga sustava odgoja i obrazovanja i odredbama pravilnika kojim se utvrđuje broj učenika u razrednome odjelu i odgojno-obrazovnoj skupini. Škola koja tek uvodi produženi boravak dužna je zatražiti odobrenje ministarstva nadležnog za obrazovanje te priložiti suglasnost osnivača i dokumentaciju o broju prijavljenih učenika, planiranih odgojno-obrazovnih skupina i dokaze o ispunjavanju uvjeta za provedbu produženog boravka.

S druge strane, cjelodnevni-odgojno obrazovni rad koji se trenutno provodi u riječkim osnovnim školama „riječki“ je model kojeg svaka škola provodi na osnovi programa za koji je dobivena suglasnost ministarstva nadležnog za obrazovanje, uz pozitivno mišljenje Agencije za odgoj i obrazovanje te ne postoji podzakonski propis koji regulira njegovu provedbu, kao što je to slučaj s programom produženog boravka.

Putem prakse primjene Odluke utvrđene su potrebe za određenim poboljšicama u cilju postizanja veće jasnoće u pravima i obvezama svih dionika kao i potreba unapređenja sustava upisa u program, vodeći se izraženim potrebama djece i roditelja.

Kao najznačajniju izmjenu u odnosu na postojeće rješenje, ističemo izmjenu kategorija prvenstva upisa te određivanje bodova koji pripadaju svakoj kategoriji kako bi se ujednačila praksa svih škola i postigla transparentnost za roditelje. Materijalom je predviđena mogućnost upisa djece koja se nalaze izvan upisnog područja škole te djece koja nemaju prebivalište na području Rijeke samo ukoliko preostane slobodnih mjesta u skupinama, nakon upisa učenika koji pripadaju upisnom području. Pri planiranju broja odgojno-obrazovnih skupina, škola je u obvezi zbrinuti učenike 1. i 2. razreda kako bi najmlađi učenici bili obuhvaćeni programom, neovisno o interesu za upis starijih učenika.

Također ističemo prijedlog uvođenja obveze na uplatu beskamatnog predujma roditelja prilikom upisa učenika u odabrani program kao i nemogućnost nastavka pohađanja programa učenika čiji roditelj nije podmirio sve svoje obveze prema školi do početaka nove školske godine.

Ostale se predložene izmjene odnose na strukturiranje i pojednostavljenje odredbi trenutno važeće Odluke te normiranje uspostavljene prakse.

Predlaže se zadržati dosadašnji modalitet financiranja programa prema kojem Grad Rijeka participira u većem dijelu troškova rada učitelja dok roditelj participira u manjem dijelu sukladno zaključku Gradonačelnika, uz mogućnost umanjenja cijene za drugo i svako iduće dijete upisano u program. Roditelj također naknađuje trošak prehrane učenika prema broju konzumiranih obroka i trošak izvanučioničnih aktivnosti. Odluku o potonjem iznosu donosi školski odbor svake škole te se on razlikuje ovisno o specifičnostima pojedine ustanove. S obzirom na postojeću situaciju u praksi, predlaže se produljiti rok za donošenje odluke o cijeni za roditelja. Pravo na pomoć za podmirenje troškova prehrane te rada učitelja roditelj može ostvariti ukoliko ispunjava potrebne preduvjete iz Odluke o socijalnoj skrbi Grada Rijeke („Službene novine Grada Rijeke“ broj 15/22).

U nastavku se daje obrazloženje po pojedinim člancima predložene Odluke:

Članak 1.
Ovim člankom utvrđuje kao predmet odluke organizacija, kriteriji i način financiranja produženog boravka i cjelodnevnog odgojno-obrazovnog rada u osnovnim školama na području grada Rijeke kao šire javne potrebe. Pod pojmom roditelj podrazumijeva se biološki roditelj djeteta, posvojitelj, očuh, maćeha, skrbnik te druge osobe koje nad djetetom ostvaruju roditeljsku skrb.

Članak 2.
Ovim člankom se definiraju programi produženog boravka i cjelodnevnog odgojno-obrazovnog rada kao posebni oblici rada koji se organiziraju za učenike sukladno školskom kurikulumu i godišnjem planu i programu.

Članak 3.
Ovim su člankom, u skladu su s općim ciljevima osnovnog obrazovanja, određeni ciljevi realizacije sadržaja u produženom boravku i cjelodnevnom odgojno-obrazovnom radu.

Članak 4.
Ovim člankom produženi boravak je definiran kao organizirani boravak djece u školi izvan redovite, obvezne nastave te školskih aktivnosti, koji uključuje i prehranu. Godišnji izvedbeni kurikulum produženog boravka sastavni je dio školskog kurikuluma koji učitelj u produženom boravku izrađuje u suradnji sa stručnim suradnicima škole i učiteljima učenika uključenih u produženi boravak.

Članak 5.
Ovim je člankom ograničena mogućnost organizacije produženog boravka za učenike razredne nastave od 1. do 4. razreda.

Odgojno-obrazovna skupina produženog boravka može se ustrojiti kao redovita odgojno-obrazovna skupina od učenika istog razreda ili kao kombinirana odgojno-obrazovna skupina od učenika dvaju i više razreda.

Prilikom planiranja organizacije produženog boravka, škola prvenstveno brine o upisu učenika 1. i 2. razreda

Članak 6.
Ovim je člankom određeno trajanje neposrednog odgojno-obrazovnog rada učitelja s učenicima od 5 sunčanih sati dnevno odnosno 25 sati tjedno, dok ostatak satnice do punog radnog vremena od 40 sati čine ostala zaduženja učitelja sukladno odredbama pravilnika koji uređuje organizaciju i provedbu produženog boravka u osnovnoj školi i propisima kojima se definiraju tjedne radne obveze učitelja u osnovnoj školi. Škola je u obvezi organizirati dežurstva učitelja za prihvat učenika.

Članak 7.
Ovim se člankom definira cjelodnevni odgojno-obrazovni rad kao specifičan oblik nastave gdje se ravnopravno izmjenjuju organizirana nastava, slobodno vrijeme učenika i prehrana. Škola ostvaruje cjelodnevni odgojno-obrazovni rad na način da nastavu provodi prema propisanom nastavnom planu i programu, a organizirano slobodno vrijeme učenika na temelju programa odobrenog od strane ministarstva nadležnog za odgoj i obrazovanje. Za prihvat učenika škola je dužna organizirati dežurstva učitelja.

Članak 8.
Ovim se člankom propisuje organizacija cjelodnevnog odgojno – obrazovnog rada za učenike razredne nastave od 1. do 4. razreda. Razredni odjel cjelodnevnog odgojno-obrazovnog rada ustrojava se kao redoviti odjel sastavljen od učenika istog razreda. Veličinu odjela škola formira u skladu s propisanim standardima osnovnoškolskog sustava odgoja i obrazovanja i odredbama pravilnika kojim se utvrđuje broj učenika u razrednom odjelu i odgojno-obrazovnoj skupini u osnovnoj školi.

Članak 9.
Ovim člankom propisuje se obveza škole da planira organizaciju skupina produženog boravka i/ili cjelodnevnog odgojno-obrazovnog rada vodeći se utvrđenim potrebama i interesima učenika sa svog upisnog područja. Prilikom planiranja organizacije produženog boravka škola poglavito zbrinjava učenike 1. i 2. razreda.

Škola koja ima odgovarajuće prostorne, kadrovske i druge organizacijske uvjete, može organizirati produženi boravak i cjelodnevni odgojno-obrazovni rad sukladno propisanim standardima osnovnoškolskog sustava odgoja i obrazovanja, odredbama pravilnika kojim se propisuje organizacija i provedba produženog boravka u osnovnoj školi i odredbama pravilnika kojim se utvrđuje broj učenika u razrednom odjelu i odgojno-obrazovnoj skupini.

Članak 10.
Ovim se člankom propisuje obveza škole da na svojim mrežnim stranicama najkasnije do 15. lipnja tekuće godine objavi obavijest o prikupljanju prijava za upis učenika u produženi boravak i/ili cjelodnevni odgojno-obrazovni rad u narednoj školskoj godini. Obavijest mora sadržavati rok za prikupljanje prijava od strane roditelja ili skrbnika učenika, popis potrebne dokumentacije kojom se dokazuju činjenice temeljem kojih se ostvaruje pravo na prvenstvo upisa te podatke o načinu organizacije i formiranja cijene produženog boravka i/ili cjelodnevnog odgojno-obrazovnog rada.

Članak 11.
Ovim se člankom propisuje prvenstvo upisa u program produženog boravka i/ili cjelodnevnog odgojno-obrazovnog rada učenika s upisnog područja škole. Prvenstvo se ostvaruje bodovanjem prioritetnih kategorija: učenik čija su oba roditelja zaposlena odnosno zaposlen je samohrani roditelj ili roditelj s kojim dijete živi u jednoroditeljskoj obitelji; učenik iz obitelji s troje ili više djece školske dobi, učenik uzet na uzdržavanje, učenik čije je kućanstvo korisnik zajamčene minimalne naknade, učenik čiji je roditelj hrvatski ratni vojni ili civilni invalid iz Domovinskog rata. Svakoj je kategoriji dodijeljen odgovarajući broj bodova.

Članak 12.
Ovim se člankom propisuje mogućnost škole da upiše učenika koji ne pripada upisnom području škole ali zajedno s oba roditelja, odnosno samohranim roditeljem ili jednim roditeljem ukoliko se radi o jednoroditeljskoj obitelji, ima prebivalište na području grada Rijeke i to samo ako nakon upisa učenika s upisnog područja škole preostane slobodnih mjesta. Ukoliko i nakon upisa ovih učenika preostane slobodnih mjesta, škola može upisati učenika koji zajedno s oba roditelja, odnosno samohranim roditeljem ili jednim roditeljem ukoliko se radi o jednoroditeljskoj obitelji nema prebivalište na području grada Rijeke. U slučaju većeg broja prijava, pri utvrđivanju prvenstva upisa na odgovarajući se način primjenjuje propisano bodovanje.

Članak 13.
Ovim je člankom definiran postupak podnošenja zahtjeva škole za organizacijom produženog boravka i/ili cjelodnevnog odgojno-obrazovnog rada. Po izvršenoj obradi prijava za upis učenika, škola dostavlja Gradu Rijeci, Upravnom odjelu za odgoj i obrazovanje, kulturu, sport i mlade najkasnije do 1. srpnja zahtjev kojem prilaže podatke o broju, dobnu i bodovnu strukturu učenika prijavljenih za produženi boravak i/ili cjelodnevni odgojno-obrazovni rad, podatke o prebivalištu roditelja i učenika, podatke o broju planiranih odgojno-obrazovnih skupina, dokaze o ispunjavanju prostornih i kadrovskih uvjeta, potreban broj učitelja, te druge podatke ili dokaze na traženje Upravnog odjela.

Suglasnost na organizaciju produženog boravka i/ili cjelodnevnog odgojno-obrazovnog rada daje Gradonačelnik Grada Rijeke najkasnije do 31. kolovoza za narednu školsku godinu, u okviru planiranih financijskih sredstava.

Članak 14.
Ovim se člankom propisuje obveza škole da početkom školske godine dostavi Upravnom odjelu izvješće o provedenom upisu učenika u produženi boravak i/ili cjelodnevni odgojno-obrazovni rad.

Škola je dužna nakon završetka nastavne godine dostaviti Upravnom odjelu izvješće o radu u produženom boravku i/ili cjelodnevni odgojno-obrazovnom radu.

Članak 15.
Ovim se člankom propisuje mogućnost da Gradonačelnik u toku školske godine da suglasnost na povećanje ili smanjenje broja odgojno-obrazovnih skupina produženog boravka odnosno povećanje ili smanjenje broja razrednih odjela cjelodnevnog odgojno-obrazovnog rada, ukoliko se za to potreba utvrdi tijekom školske godine.

Članak 16.
Ovim je člankom definiran trošak provedbe produženog boravka i cjelodnevnog odgojno-obrazovnog rada koji se sastoji od troškova prehrane učenika, didaktičkog materijala i pribora, troškova provođenja terenskih i izvanučioničkih aktivnosti te troškova za plaće i ostala materijalna prava učitelja.

Produženi boravak i cjelodnevni odgojno-obrazovni rad sufinancira se iz Proračuna Grada te iz uplata roditelja-korisnika usluge.

Članak 17.
Ovim je člankom cijena za roditelja-korisnika usluga određen dio troškova rada učitelja u programu te troškovi prehrane učenika i troškovi provođenja terenskih i izvanučioničkih aktivnosti.

Iznos udjela u trošku rada učitelja utvrđuje Gradonačelnik za svaku školsku godinu dok Školski odbor svake škole utvrđuje iznos ostalih troškova. Cijena se utvrđuje najkasnije do 31. kolovoza za narednu školsku godinu.

Članak 18.
Ovim se člankom propisuje plaćanje iznosa sudjelovanja roditelja-korisnika usluge u cijeni produženog boravka i cjelodnevnog odgojno-obrazovnog rada za 10 mjeseci. Iznimno se iznos roditelja-korisnika usluga koji ima prebivalište na području Grada umanjuje za trošak prehrane učenika za vrijeme njegove odsutnosti i to na temelju evidencije škole o broju konzumiranih obroka, a cijena se također smanjuje za drugo dijete 30 %, za treće dijete 60 %, a za četvrto i svako sljedeće dijete 100 % ukoliko su sva djeca upisana u produženi boravak ili cjelodnevni odgojno-obrazovni rad i članovi istog kućanstva.

Iznos koji plaća roditelj-korisnik usluga koji nema prebivalište na području Grada može se umanjiti samo za trošak prehrane učenika za vrijeme njegove odsutnosti.

Pravo na pomoć za podmirenje troškova prehrane te rada učitelja u produženom boravku i/ili cjelodnevnom odgojno-obrazovnom radu roditelj-korisnik usluga može ostvariti ispunjavanjem uvjeta iz odluke Grada kojom se uređuje socijalna skrb.

Članak 19.
Ovim se člankom propisuje sklapanje sa školom ugovora o radu učitelja u programu produženog boravka i cjelodnevnog odgojno-obrazovnog rada na razdoblje jedne nastavne godine. Škola roditelju-korisniku usluge ispostavlja račun za obavljenu uslugu najkasnije do 10. dana u mjesecu za prethodni mjesec, a roditelj-korisnik usluge dužan je platiti cijenu usluge najkasnije u roku od 8 dana od dana primitka računa.

Članak 20.
Ovim se člankom propisuje obveza roditelja da izvrši uplatu beskamatnog predujma u visini mjesečnog iznosa sudjelovanja prilikom upisa učenika u produženi boravak i/ili cjelodnevni odgojno-obrazovni rad. Uplaćeni predujam obračunava se zadnjim obračunom sudjelovanja roditelja u mjesečnoj cijeni produženog boravka i/ili cjelodnevnog odgojno-obrazovnog rada prilikom ispisa učenika iz programa.

Roditelj-korisnik usluge koji ne podmiri u potpunosti svoje obaveze prema školi do početka nove školske godine, ne može upisati dijete u program produženog boravka i/ili cjelodnevnog odgojno-obrazovnog rada u novoj školskoj godini.

Članak 21.
Ovim je člankom utvrđeno osiguranje sredstava za financiranje rada učitelja u produženom boravku i cjelodnevnom odgojno- obrazovnom radu u Proračunu Grada te iz cijene usluge koju plaća roditelj-korisnik usluge.

Grad sa školom sklapa ugovor o sufinanciranju programa produženog boravka i/ili cjelodnevnog odgojno-obrazovnog rada za svaku školsku godinu, kojim regulira međusobna prava i obveze.

Članak 22.
Ovim je člankom propisana obaveza škole na sklapanje ugovora o radu s učiteljem u programu produženog boravka i cjelodnevnog odgojno-obrazovnog rada. Plaću i ostala materijalna prava učitelja škola obračunava sukladno propisima i odredbama kolektivnih ugovora koji se primjenjuju na radnike zaposlene u osnovnim školama.

Članak 23.
Ovim je člankom propisan prestanak važenja Odluke o provođenju produženog boravka i cjelodnevnog odgojno-obrazovnog rada u osnovnim školama Grada Rijeke („Službene novine Primorsko-goranske županije“ broj 26/08, 40/09 i 29/10) stupanjem na snagu predložene Odluke.

Članak 24.
Ovim se člankom propisuje stupanje na snagu predložene Odluke.

Pozivamo Vas da se uključite u ovo Savjetovanje svojim prijedlozima.

Proučite Nacrt prijedloga Odluke o organizaciji i provedbi produženog boravka i cjelodnevnog odgojno-obrazovnog rada u osnovnim školama Grada Rijeke. Cjeloviti dokument dostupan je u prilozima ovog savjetovanja.

Komentirajte predloženi dokument, sugerirajte poboljšanja.

Smatrate li da će predložene izmjene unaprijediti organizaciju produženog boravka i cjelodnevne nastave u osnovnim školama Grada Rijeke?

Svi Vaši prijedlozi i komentari bit će uzeti u obzir i razmotreni te će se po završetku Savjetovanja objaviti Izvješće o prihvaćenim i neprihvaćenim prijedlozima, odnosno razlozima eventualnog neprihvaćanja.

Ovo Savjetovanje ostaje otvoreno do 2. siječnja 2025. i nakon tog datuma neće više biti moguće slati primjedbe i prijedloge, a izvješće o Savjetovanju objavit će se na ovom mjestu.