Zakonom o gospodarenju otpadom („Narodne novine“ broj 84/21 i 142/23) uređuju se, između ostalog, mjere u svrhu zaštite okoliša i ljudskoga zdravlja sprječavanjem ili smanjenjem nastanka otpada, smanjenjem negativnih učinaka nastanka otpada te gospodarenja otpadom, smanjenjem ukupnih učinaka uporabe sirovina i poboljšanjem učinkovitosti uporabe sirovina te povećanjem recikliranja i ponovnog korištenja reciklata, što je nužno za prelazak na kružno gospodarstvo i osiguranje dugoročne konkurentnosti Republike Hrvatske i Europske unije.

Odredbom članka 113. Zakona o gospodarenju otpadom propisano je da predstavničko tijelo jedinice lokalne samouprave donosi odluku o sprječavanju odbacivanja otpada koja sadrži mjere sprječavanja protuzakonitog odbacivanja otpada i mjere uklanjanja protuzakonito odbačenog otpada, uključujući i kad je to primjenjivo, mjere uklanjanja naplavljenog morskog otpada. Usporedive odredbe vezane uz donošenje odluke o sprječavanju odbacivanja otpada sadržavao je i ranije važeći Zakon o održivom gospodarenju otpadom („Narodne novine“ broj 94/13, 73/17, 14/19, 98/19 i 84/21). Na temelju odredbi predmetnog Zakona, Gradsko vijeće Grada Rijeke donijelo je na svojoj sjednici održanoj 28. veljače 2019. godine Odluku o mjerama za sprječavanje nepropisnog odbacivanja otpada i mjerama za uklanjanje otpada odbačenog u okoliš na području grada Rijeke („Službene novine Grada Rijeke“ broj 4/19; u daljnjem tekstu: Odluka).

Odlukom se određuju:

• Mjere za sprječavanje nepropisnog odbacivanja otpada
  • podrazumijevaju različite preventivne mjere usmjerene na smanjenje slučajeva u kojima bi dolazilo do nepropisnog odbacivanja otpada
• Mjere za uklanjanje otpada odbačenog u okoliš
  • podrazumijevaju mjere i postupke za uklanjanje otpada odbačenog sa nekretnine u privatnom vlasništvu,
  • mjere i postupci za uklanjanje nepropisno odbačenog otpada na površinama javne namjene na području grada i na zemljištu u vlasništvu grada propisani su u skladu sa zakonom kojim se uređuje komunalno gospodarstvo te su detaljnije regulirani Odlukom o komunalnom redu

Važeća Odluka donesena je na temelju odredbi tadašnjeg Zakona o održivom gospodarenju otpadom. Važeći Zakon o gospodarenju otpadom ovu materiju suštinski uređuje na usporediv način, iako značajno manje detaljno, te je stoga potrebno Odluku prilagoditi u nomotehničkom i formalnom smislu kao rezultat izmjene zakonskih i podzakonskih akata. Slijedom navedenog, predlaže se donošenje nove Odluke. Odluka bi i izmijenila svoj naziv, budući da važećim Zakonom propisano da predstavničko tijelo jedinice lokalne samouprave donosi odluku o sprječavanju odbacivanja otpada.

Mjere za sprječavanje protuzakonitog odbacivanja otpada vrlo su važne budući da podrazumijevaju mjere kojima se nastoji djelovati ponajprije preventivno, odnosno da da pojave protuzakonitog odbacivanja otpada uopće ne dođe. Čistoća i urednost grada vrlo su važne za zajednicu te je navedene segmente nužno kontinuirano unaprjeđivati kako bi građani bili zadovoljni u okruženju u kojem žive i borave.

Uvodno naznačena Odluka sadrži već postojeće mjere za sprečavanje nepropisnog odbacivanja otpada:

1. Uspostava sustava za zaprimanje obavijesti o nepropisno odbačenom otpadu te sustava evidentiranja lokacija nepropisno odbačenog otpada na području grada Rijeke

U pogledu navedenih mjera, važno je navesti kako se iste redovno provode. Sustav za zaprimanje obavijesti o nepropisno odbačenom otpadu je uspostavljen i isti se redovito koristi.Građani imaju mogućnost prijavljivanja nepropisnog odbacivanja otpada u okoliš putem obrasca objavljenog na mrežnim stranicama Grada Rijeke, putem elektronske pošte na adresu komunalnog redarstva, kao i putem svih drugih oblika pisanih obavijesti. Osim toga, građani mogu prijaviti nepropisno odbačeni otpad i putem telefona na besplatni broj telefona Dežurnog centra komunalnog redarstva 0800 51 00, kao i osobno u prostorijama komunalnog redarstva na adresi Rijeka, Dolac 8. Od 2020. godine u sklopu daljnjeg unapređenja mogućnosti prijave nepropisnog odbacivanja otpada uvedena je i aplikacija za mobilne telefone – Gradsko oko, putem koje aplikacije je također moguće izvršiti prijavu nepropisno odbačenog otpada. Također, uspostavljena je evidencija lokacija nepropisno odbačenog otpada.Građani redovno koriste navedene sustave za zaprimanje obavijesti o nepropisno odbačenom otpadu. Međutim mnogo je slučajeva gdje se ne može utvrditi tko je počinitelj.  Budući da počinitelj nije poznat, nalog za uklanjanje nepropisno odbačenog otpada daje se KD Čistoći d.o.o., a na teret Grada Rijeke. Tako troškovi za uklanjanje nepropisno odloženog otpada uz spremnike te sanaciju divljih odlagališta koje je u prethodnoj godini snosio Grad Rijeka iznose oko 250.000 eura.Slijedom navedenog, ocjenjuje se da je uspostavljeni sustav za zaprimanje obavijesti i evidentiranje lokacija otpada dobar u smislu da građanima omogućuje brzu i efikasnu mogućnost prijave. Međutim, takav sustav ne funkcionira primarno kao preventivna mjera, već kao mjera korekcije kada je do nepropisno odbačenog otpada već došlo te se stoga ocjenjuje da je potrebno preventivne mjere dodatno razraditi, o čemu će više riječi biti u nastavku ovog materijala.

2. Provođenje redovitog terenskog nadzora od strane komunalnog redarstva radi utvrđivanja postojanja nepropisno odbačenog otpada i poduzimanje daljnjih mjera u okviru nadležnosti komunalnog redarstva

Terenski nadzor od strane Grada Rijeke, Upravnog odjela za komunalni sustav i promet, Odsjeka za komunalno redarstvo redovito se provodi.Tijekom prethodne godine, izvršeno je ukupno 14.835 kontrola od strane komunalnog redarstva, a što je više u odnosu na 2023. godinu kada je izvršeno 12.021 kontrola. Razlog tome je bio upravo povećan broj kontrola vezano uz nepropisno odbacivanje otpada, a koji prekršaji su povećani zbog provedbe sukcesivnog uvođenja individualiziranog prikupljanja otpada na različitim područjima grada Rijeke. Posljedica toga je da određeni broj građana u dijelovima grada u kojima je uveden novi sustav, u cilju smanjenja vlastitog troška odvoza otpada, odlažu svoj otpad pored spremnika ili u spremnike na drugim dijelovima grada gdje sustav još nije uveden, čime se u praksi stvaraju nelegalna odlagališta otpada. S obzirom na problematiku nepropisnog odbacivanja otpada, u pogledu obavljanja terenskog nadzora ocjenjuje se da je navedena mjera svrsishodna, međutim da je istu moguće u praksi dodatno unaprijediti.Naime, od donošenja Odluke 2019. godine do danas doneseni su različiti zakonski i podzakonski akti kojima su značajno proširene ovlasti komunalnih redara. Komunalni redari tako su dužni voditi brigu o preko 25 različitih propisa. Neki od tih propisa su potpuno novi propisi kojima je nadzor nad njihovom provedbom povjeren komunalnim redarima poput Zakona o upravljanju i održavanju zgrada („Narodne novine“ broj 152/24), dok je nekim propisima proširena nadležnost komunalnih redara u odnosu na njihove prethodne nadležnosti, poput primjerice Zakona o dopunama Zakona o građevinskoj inspekciji („Narodne novine“ broj 145/24). Trenutno se u postupku savjetovanja sa zainteresiranom javnošću nalazi i Nacrt prijedloga Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o gospodarenju otpadom, u kojem se također predviđa proširenje nadležnosti komunalnih redara.Navedena proširenja nadležnosti komunalnih redara rezultiraju činjenicom da postojeći broj komunalnih redara treba povećati kako bi isti mogli na adekvatan način provoditi postupke nadzora i kažnjavanja nepoželjnog ponašanja, a sve u svrhu uvođenja većeg stupnja reda na području grada Rijeke. Slijedom navedenog, u narednom se razdoblju u sklopu ove mjere namjerava raspisati natječaje za zapošljavanje dodatnog broja komunalnih redara, ponajviše radi pojačanog nadzora nepropisno odbačenog otpada.Navedenim komunalnim redarima kontrola nepropisnog odlaganja otpada odredila bi se kao prioritetni zadatak, odnosno isti bi bili zaposleni upravo u smislu pojačanja redovitog terenskog nadzora radi utvrđivanja postojanja nepropisno odbačenog otpada, kao i radi poduzimanja daljnjih mjera kod uočavanja prekršaja. Također, navedeni komunalni redari bi vodili računa i o drugim oblicima onečišćavanja javnih površina od strane neodgovornih pojedinaca. Komunalni redari bi samostalno ili po potrebi u grupama obilazili određene mikrolokacije na području grada Rijeke za koje je utvrđeno da postoji potreba pojačane kontrole. Očekuje se da bi takva pojačana kontrola rezultirala povećanim uočavanjem počinitelja prekršaja i njihovim kažnjavanjem, ali ujedno i preventivno, odnosno da bi pojačana kontrola mogla rezultirati odvraćanjem pojedinaca koji svojim postupanjem onečišćuju grad i stvaraju nered na štetu većine građana koji poštuju odredbe zakona i općih akata Grada Rijeke.

Ovakav način kontrole od strane osoba kojima bi prioritetni zadatak bio upravo vođenje računa o otpadu na tragu je rješenja koje već imaju neki europski gradovi. Tako primjerice u Beču postoji posebna služba, tzv. WasteWatchers koja predstavlja svojevrsnu patrolu čiji je cilj osigurati čiste javne prostore. Riječ je o osobama koje su orijentirane na uočavanje i kažnjavanje nelegalno odloženog glomaznog otpada, ali i drugih oblika onečišćavanja javne površine poput psećeg izmeta. WasteWatchers patroliraju gradom u različito doba dana, većinom u timu po dvoje ljudi, a ukoliko za određena područja grada zaprimaju česte prijave građana, te lokacije uključuju u svoje rute. WasteWatcheri mogu patrolirati u uniformi ili bez nje, a na osnovi njihova djelovanja mogu se izdati kazne od 50 eura do, pod određenim pretpostavkama, 2.000 eura. Iako nisu sve mogućosti WasteWatchera zakonski primjenjive na području Republike Hrvatske, komunalni redari s prioritetnim zadatkom uočavanja i kažnjavanja nepropisno odloženog otpada i drugih oblika onečišćavanja javne površine predstavljali bi najsličniji primjer takve pozitivne prakse, koja je prema podacima iz Beča rezultirala sa čak 50% manje slučajeva nepropisnog odlaganja glomaznog otpada.

3. izobrazno-informativne aktivnosti u svezi gospodarenja otpadom

U pogledu izobrazno-informativnih aktivnosti u svezi gospodarenja otpadom, iste se redovito provode u suradnji s KD Čistoća d.o.o.Međutim, ocjenjuje se da na području izobrazno-informativnih aktivnosti postoji prostor za unapređenjem. Naime, izobrazno-informativne aktivnosti imaju ključnu ulogu u podizanju svijesti građana o važnosti pravilnog odvajanja otpada. Kroz edukacije, radionice, medijske kampanje i informativne materijale građani stječu znanja o načinima odvajanja otpada, pravilnom korištenju spremnika i pozitivnim učincima recikliranja na okoliš. Takve aktivnosti potiču odgovorno ponašanje, smanjuju količinu otpada koji završava na odlagalištima i doprinose učinkovitijem korištenju resursa. Dugoročno, edukacija građana stvara temelj za održivi razvoj i čisti okoliš za buduće generacije.

Slijedom navedenog, u narednom će razdoblju Grad Rijeka u suradnji s KD Čistoća d.o.o. organizirati tim koji bi osmislio plan daljnjih izobrazno-informativnih aktivnosti kojima bi svrha bila podizanje svijesti građana o pravilnom odlaganju otpada, kao i o posljedicama nepropisnog odbacivanja otpada u okoliš.

Također, u narednom se razdoblju planiraju medijski najaviti i organizirati akcije komunalnog redarstva i KD Čistoće usmjerene na sankcioniranje nepoželjnih ponašanja koje dovodi do stvaranja komunalnog nereda. Primjerice, u praksi je zamijećena česta pojava parkiranja vozila ispred spremnika na način da se vozilima sprječava pristup kamionima KD Čistoće za potrebe pražnjenja spremnika, zbog čega vozilo KD Čistoće nije u mogućnosti spremnik isprazniti. Na taj način dolazi do popunjenosti spremnika i odgovorni građani koji žele otpad odložiti u spremnike nisu u mogućnosti to učiniti te su prisiljeni otpad odložiti izvan spremnika, što stvara odlagališta u blizini spremnika. Najavljenim i odrađenim akcijama usmjerenima na takvo postupanje očekuje se uvođenje većeg stupnja reda i sprječavanje odlaganja otpada oko spremnika.
Slijedom navedenog, u narednom će razdoblju Grad Rijeka u suradnji s KD Čistoća d.o.o. organizirati tim koji bi osmislio plan daljnjih izobrazno-informativnih aktivnosti kojima bi svrha bila podizanje svijesti građana o pravilnom odlaganju otpada, kao i o posljedicama nepropisnog odbacivanja otpada u okoliš.

Također, u narednom se razdoblju planiraju medijski najaviti i organizirati akcije komunalnog redarstva i KD Čistoće usmjerene na sankcioniranje nepoželjnih ponašanja koje dovodi do stvaranja komunalnog nereda. Primjerice, u praksi je zamijećena česta pojava parkiranja vozila ispred spremnika na način da se vozilima sprječava pristup kamionima KD Čistoće za potrebe pražnjenja spremnika, zbog čega vozilo KD Čistoće nije u mogućnosti spremnik isprazniti. Na taj način dolazi do popunjenosti spremnika i odgovorni građani koji žele otpad odložiti u spremnike nisu u mogućnosti to učiniti te su prisiljeni otpad odložiti izvan spremnika, što stvara odlagališta u blizini spremnika. Najavljenim i odrađenim akcijama usmjerenima na takvo postupanje očekuje se uvođenje većeg stupnja reda i sprječavanje odlaganja otpada oko spremnika.

Nadalje, uz već postojeće mjere propisane u Odluci, predlaže se uvođenje i novih mjera za sprječavanje odbacivanja otpada:

1. postavljanje video nadzora na lokacijama na kojima se može očekivati protuzakonito odbacivanje otpadaKao jedna od novih mjera za sprječavanje odbacivanja otpada predlaže se postavljanje video nadzora na lokacijama na kojima se može očekivati protuzakonito odbacivanje otpada. Naime, trenutno je člankom 13. Odluke propisano kako se na lokacijama na kojima je u više navrata utvrđeno nepropisno odbacivanje mogu provoditi posebne mjere sprječavanja nepropisnog odbacivanja otpada. Navedene mjere uključuju kako slijedi:-

• postavljanje znakova upozorenja o zabrani odbacivanja otpada na lokacijama koje odredi Odjel,
• postavljanje fizičkih prepreka kojima se onemogućuje pristup na određene lokacije (rampe, barijere, ograde i slično),
• postavljanje video nadzora,
• pojačani nadzor komunalnog redarstva.

Dakle, trenutno Odluka predviđa postavu video nadzora u onim slučajevima kada je na određenoj lokaciji u više navrata utvrđeno nepropisno odbacivanje otpada. Međutim, ocjenjuje se svrsishodnim da se mogućnost postave video nadzora predvidi i za one lokacije za koje se može očekivati da će doći do takve vrste odbacivanja otpada. Naime, postava video nadzora osim što olakšava mogućnost represivnog djelovanja budući da u nekim slučajevima olakšava identifikaciju počinitelja, ujedno i djeluje preventivno. Na lokacijama na kojima je postavljen video nadzor može se očekivati da će doći do smanjenja pojave protuzakonitog postupanja. U tom smislu za određene lokacije se može prema iskustvu i praksi ocijeniti da mogu postati mjesto gdje će doći do protuzakonitog odbacivanja otpada.

Tako će se primjerice u narednom razdoblju kao pilot projekt na područje dva mjesna odbora u gradu Rijeci postaviti veliki spremnici za glomazni otpad. Navedeni spremnici postavili bi se kako bi građanima bilo moguće ostaviti glomazni otpad na lokaciji koja se nalazi u njihovoj blizini. Istovremeno, kako bi se spriječilo stvaranje nelegalnih odlagališta otpada pored navedenih spremnika, pored istih bi bio postavljen video nadzor. Tijekom trajanja pilot projekta pratilo bi se stanje na terenu, koriste li građani navedene spremnike, odnosno je li došlo do smanjenja protuzakonito odloženog glomaznog otpada na tom području. U slučaju da se pokažu pozitivni rezultati ovog pilot projekta, razmotrile bi se mogućnosti dugoročnog uvođenja rješenja u tom smjeru.

2. nagrađivanje građana za obavijesti o protuzakonito odbačenom otpadu i osobi koja je protuzakonito odbacila otpad

Sudjelovanje građana u obavještavanju o lokacijama protuzakonito odbačenog otpada i osobama koje su protuzakonito odbacile otpad važno je za očuvanje čistoće i urednosti zajednice. Ovakvim vrstama obavještavanja građani pomažu nadležnim službama da brže reagiraju i uklone otpad, čime se sprječava onečišćenje okoliša i nastanak divljih odlagališta. Takvo sudjelovanje jača osjećaj zajedničke odgovornosti za javne prostore te potiče kulturu brige o okolišu. Osim što pridonosi ljepšem i zdravijem okolišu, aktivno uključivanje građana stvara partnerstvo između zajednice i komunalnih službi, što je temelj za učinkovitije upravljanje otpadom i održivi razvoj u budućnosti.Važnost sudjelovanja građana u sustavu prijavljivanja protuzakonito odbačenog otpada prepoznata je i na razini različitih europskih gradova. Primjerice, projektom „Očistimo Slovenijo 2018“ uveden je u Sloveniji sustav prijavljivanja divljih odlagališta od strane građana te se medijskim kampanjama nastojalo potaknuti građane na prijavljivanje takvih mjesta.U Berlinu je organizirana kampanja „Sauber geht nur gemeinsam“ („Čistoća je moguća samo zajedno“) koja se bazira na edukaciji građana i poticanju odgovornosti za okoliš, kao i na ohrabrivanju građana da prijavljuju protuzakonito odbačen otpad putem dostupnih kanala.

U Irskoj je na nacionalnoj razini pokrenuta kampanja „Your country. Your waste?“ („Tvoja zemlja. Tvoj otpad?“). Putem platforme mywaste.ie vodila se kampanja s ciljem povećanja angažmana građana i olakšavanja prijava.

Slijedom svega navedenog, razvidno je da postoje mnoga iskustva u različitim državama u kojima se problem s protuzakonito odbačenim otpadom nastojao riješiti i putem aktivnog uključivanja građana, slijedom čega se ocjenjuje da će se uvođenjem mehanizama nagrađivanja za obavijest o protuzakonito odbačenom otpadu i osobama koje protuzakonito odbacuju otpad, koji će se detaljnije razraditi zaključkom Gradonačelnice, građane dodatno motivirati za prijavu različitih oblika nepoželjnih ponašanja što će u konačnici rezultirati većim stupnjem reda na području grada.

Kriteriji i iznos nagrade detaljnije bi se razradili u narednom razdoblju, a ocjenjuje se i da bi isti po potrebi bili podložni promjeni tijekom vremena, odnosno s obzirom na uspješnost mjere u praksi, iste bi se po potrebi moglo i modificirati te je stoga svrsishodno da određivanje kriterija i iznosa nagrade bude u nadležnosti izvršnog tijela jedinice lokalne samouprave.

U nastavku teksta daje se prikaz pojedinih odredbi Nacrta prijedloga Odluke o sprječavanju odbacivanja otpada na području grada Rijeke.

Uz članak 1. Ovom odredbom predlaže se utvrditi da se predloženom Odlukom određuju mjere sprječavanja protuzakonitog odbacivanja otpada i mjere uklanjanja protuzakonito odbačenog otpada na području grada Rijeke, sve sukladno članku 113. stavku 1. Zakona o gospodarenju otpadom, a što je isto bilo predmet važeće Odluke.

Uz članak 2. Ovom odredbom predlaže se utvrditi da se protuzakonito odbačenim otpadom, u smislu ove Odluke, smatra otpad koji nije odložen u skladu s općim aktom Grada Rijeke kojim se uređuje način pružanja javne usluge sakupljanja komunalnog otpada na području grada Rijeke te općim aktom Grada kojim se uređuje komunalni red. Istovjetna odredba propisana je u važećoj Odluci, s time da je izmijenjen naziv općeg akta vezan uz javnu uslugu, a sukladno izmijeni naziva tog općeg akta prema odredbama Zakona o gospodarenju otpadom.

Uz članak 3. Ovom odredbom predlažu se zadržati mjere koje odgovaraju mjerama iz važeće Odluke, uz nomotehničku prilagodbu terminima iz važećih propisa:

• uspostava sustava zaprimanja obavijesti o protuzakonito odbačenom otpadu,
• uspostava sustava evidentiranja lokacija protuzakonito odbačenog otpada,
• provođenje redovitog terenskog nadzora od strane Grada, Upravnog odjela za komunalni sustav i promet, Odsjeka za komunalno redarstvo radi utvrđivanja postojanja protuzakonito odbačenog otpada i poduzimanje daljnjih mjera u okviru nadležnosti komunalnog redarstva,
• izobrazno-informativne aktivnosti u svezi gospodarenja otpadom.

Također, predlažu se dodati dvije nove mjere, sve sukladno obrazloženju navedenom prethodno u materijalu:

• postavljanje video nadzora na lokacijama na kojima se može očekivati protuzakonito odbacivanje otpada,
• nagrađivanje građana za obavijesti o protuzakonito odbačenom otpadu i osobi koja je protuzakonito odbacila otpad.

Uz članak 4. Ovom odredbom predlaže se navesti koje se konkretne mjere odnose na uspostavu sustava zaprimanja obavijesti o protuzakonito odbačenom otpadu. Mjere su usporedive s mjerama iz važeće Odluke, osim što su u formalnom smislu izvršene usklade zbog toga što je u međuvremenu donesena nova Odluka o ustrojstvu upravnih tijela Grada Rijeke te su ažurirani kontakt podaci na koje se može zaprimiti obavijest o protuzakonito odbačenom otpadu.

Uz članak 5. Ovom odredbom predlaže se na istovjetni način kao u važećoj Odluci utvrditi uspostavljanje evidencije lokacija onečišćenih otpadom.

Uz članak 6. Ovom odredbom predlaže se na usporediv način kao u važećoj Odluci utvrditi nadzor od strane komunalnih redara. Važećom Odlukom je propisano da se nadzor nad evidentiranim lokacijama provodi najmanje dva puta godišnje, a na lokacijama na kojima je utvrđeno učestalo odbacivanje otpada može se provoditi i češće, u skladu s potrebama. U prijedlogu nove Odluke navedeno je da se nadzor nad evidentiranim lokacijama provodi najmanje dva puta godišnje, a može se provoditi i češće, u skladu s potrebama. Dakle, u novoj Odluci češći nadzor nije predviđen samo na lokacijama na kojima je utvrđeno učestalo odbacivanje otpada, već općenito na bilo kojim lokacijama.

Uz članak 7. Ovom odredbom predlaže se na istovjetan način kao u važećoj Odluci utvrditi kako se provode izobrazno-informativne aktivnosti.

Uz članak 8. Ova odredba predstavlja novinu u usporedbi s važećom Odlukom te se istim utvrđuje da se na lokacijama na kojima se može očekivati protuzakonito odbacivanje otpada može postaviti video nadzor. Navedene lokacije utvrđuje Upravni odjel za komunalni sustav i promet na prijedlog KD Čistoće.

 Uz članak 9. Ova odredba predstavlja novinu u usporedbi s važećom Odlukom te se istim utvrđuje da kriterije za nagrađivanje građana za obavijesti o protuzakonito odbačenom otpadu i osobi koja je protuzakonito odbacila otpad i iznos nagrade zaključkom određuje Gradonačelnik Grada Rijeke. Naime, ocjenjuje se da je riječ o operativnoj odluci koja će se razraditi u narednom razdoblju te s obzirom na uspješnost u praksi po potrebi i modificirati te je stoga svrsishodno da ista bude u nadležnosti izvršnog tijela jedinice lokalne samouprave.

Uz članke 10. – 13.  Navedenim člancima utvrđuju se mjere uklanjanja protuzakonito odbačenog otpada, na istovjetan način kao u dosadašnjoj Odluci, uz nomotehničku prilagodbu novom Zakonu o gospodarenju otpadom.

Tako je člankom 10. propisano da radi uklanjanja protuzakonito odbačenog otpada, komunalni redar rješenjem naređuje uklanjanje otpada osobi koja je nepropisno uskladištila, ostavila, odbacila i/ili odložila otpad.

Ako je osoba koja je nepropisno uskladištila, ostavila, odbacila i/ili odložila otpad nepoznata, komunalni redar rješenjem naređuje uklanjanje otpada vlasniku nekretnine na kojoj je nepropisno uskladišten, ostavljen, odbačen i/ili odložen otpad ili posjedniku nekretnine ako vlasnik nekretnine nije poznat ili osobi koja sukladno posebnim propisima upravlja određenim područjem (dobrom), ako je otpad odložen na tom području (dobru) ili osobi koju je zatekao da odbacuje otpad izvan lokacije gospodarenja otpadom ili osobi za koju se može dokazati da je otpad odbacila izvan lokacije gospodarenja otpadom.

Rješenjem iz stavaka 1. i 2. ovoga člankaIstim rješenjem određuje se lokacija protuzakonito odbačenog otpada, procijenjena količina protuzakonito odbačenog otpada u m3 ili tonama, obveznik uklanjanja otpada te obveza uklanjanja otpada predajom ovlaštenoj osobi za gospodarenje tom vrstom otpada u roku koji ne može biti duži od šest mjeseci od dana zaprimanja rješenja.

Ako komunalni redar utvrdi postojanje opravdane sumnje da je otpad odbačen na nekretnini, a obveznik uklanjanja otpada ne dopušta pristup radi utvrđivanja činjeničnog stanja u svezi odbačenog otpada, komunalni redar ovlašten je zatražiti nalog suda i asistenciju službenika ministarstva nadležnog za unutarnje poslove radi pristupa na nekretninu u svrhu utvrđivanja činjenica.

Protiv rješenja komunalnog redara može se izjaviti žalba Primorsko-goranskoj županiji, Upravnom odjelu za prostorno uređenje, graditeljstvo i zaštitu okoliša.

Člankom 11. propisano je da ako se obveznik uklanjanja protuzakonito odbačenog otpada ne može utvrditi ili ako komunalni redar utvrdi da obveza utvrđena rješenjem nije izvršena u određenom roku, Grad Rijeka je dužan o svojem trošku osigurati uklanjanje tog otpada predajom ovlaštenoj osobi za gospodarenje tom vrstom otpada.  Grad ima pravo na naknadu troškova uklanjanja otpada od obveznika uklanjanja otpada odbačenog u okoliš, ako je obveznik poznat.

Člankom 12. propisano je da su mjere uklanjanja protuzakonito odbačenog otpada na površinama javne namjene na području Grada i na zemljištu u vlasništvu Grada za gospodarske i druge svrhe propisani su u skladu sa zakonom kojim se uređuje komunalno gospodarstvo.

Člankom 13. propisano je da je Grad Rijeka u obvezi podatke utvrđene rješenjem mjesečno unositi u mrežnu aplikaciju sustava evidentiranja lokacija odbačenog otpada koju vodi Hrvatska agencija za okoliš i prirodu, u suglasju sa zakonom kojim se uređuje gospodarenje otpadom.

Uz članak 14. Ovom odredbom predlaže se utvrditi kako je Gradonačelnik Grada Rijeke obvezan do 31. ožujka tekuće godine, za prethodnu kalendarsku godinu, Gradskom vijeću Grada rijeke podnijeti izvješće o lokacijama, količini i troškovima uklanjanja protuzakonito odbačenog otpada na području Grada uklonjenog temeljem ove Odluke ili općeg akta Grada kojim se uređuje komunalni red.

Napominje se da je ova odredba uvedena u važeću Odluku temeljem odredbi ranije važećeg Zakona o održivom gospodarenju otpadom. Važeći Zakon ne predviđa istovjetnu odredbu, odnosno od stupanja na snagu predmetnog Zakona ova obveza izvršnog tijela jedinice lokalne samouprave više ne postoji. Međutim, obavještavanje o navedenom smatra se dobrom praksom koju se planira i u novoj Odluci zadržati. Ove informacije mogu značajno pomoći da se predstavničko tijelo i šira javnost upoznaju s problematikom protuzakonito odbačenog otpada.

Uz članak 15. Ovom odredbom se, na istovjetan način kao u važećoj Odluci, predlaže utvrditi da se na lokacijama na kojima je u više navrata utvrđeno protuzakonito odbacivanje otpada provode posebne mjere sprječavanja protuzakonitog odbacivanja otpada, i to kako slijedi:

• postavljanje znakova upozorenja o zabrani odbacivanja otpada na lokacijama koje odredi Upravni odjel,
• postavljanje fizičkih prepreka kojima se onemogućuje pristup na određene lokacije (rampe, barijere, ograde i slično),
• postavljanje video nadzora,
• pojačani nadzor komunalnog redarstva.

Uz članak 16. Ovom odredbom se na istovjetan način kao u važećoj Odluci predlaže utvrditi da se sredstva za provedbu svih mjera za sprječavanje protuzakonito odbacivanja otpada i mjera za uklanjanje protuzakonito odbačenog otpada osiguravaju u proračunu Grada.

Uz članke 17. – 19. Ovim člancima predlažu se utvrditi kaznene odredbe. Ističe se da je novim Zakonom o gospodarenju otpadom u članku 136. stavak 5. propisano da nadzor nad primjenom ovoga Zakona i propisa donesenih na temelju ovoga Zakona u dijelu koji se odnosi na javnu uslugu sakupljanja komunalnog otpada, spaljivanje otpada od strane fizičkih osoba te na nepropisno skladištenje, ostavljanje, odbacivanja ili odlaganje otpada od strane fizičke osobe ili nepoznatih osoba protivno Zakonu provodi osoba koja obavlja poslove službe nadležne za komunalni red jedinice lokalne samouprave.

Dakle, nadležnost komunalnog redarstva odnosi se na nepropisno skladištenje, ostavljanje, odbacivanje ili odlaganje otpada od strane fizičke osobe ili nepoznatih osoba (ne i pravnih osoba), slijedom čega se predlaže da Odluka ne sadrži odredbe o kažnjavanju pravnih osoba. Inspekcijski nadzor nad pravnim osobama provode inspektori zaštite okoliša Državnog inspektorata.

U važećoj Odluci kazne za fizičku osobu obrtnika i za fizičku osobu su propisane kako slijedi:

• za fizičku osobu obrtnika i osobu koja obavlja drugu samostalnu djelatnost 2.000,00 kuna (265,46 eura)
• za fizičku osobu 2.000,00 kuna (265,46 eura).

Važećim Prekršajnim zakonom propisan je kako minimalni, tako i maksimalni iznos novčane kazne za prekršaje propisane odlukom jedinice lokalne samouprave. Tako je člankom 33. Prekršajnog zakona utvrđeno kako za počinitelja prekršaja fizičku osobu obrtnika i osobu koja obavlja drugu samostalnu djelatnost koji je počinila u vezi obavljanja njezina obrta ili druge samostalne djelatnosti ne može biti propisana ni izrečena novčana kazna u iznosu manjem od 30,00 eura ni većem od 660,00 eura.

Za počinitelja prekršaja fizičku osobu ne može biti propisana ni izrečena novčana kazna u iznosu manjem od 10,00 eura ni većem od 260,00 eura.

Slijedom navedenog, s obzirom da protuzakonito odbacivanje otpada predstavlja najteži prekršaj, za prekršaje po predloženoj Odluci predlažu se i maksimalne Prekršajnim zakonom propisane kazne, i to:

• za fizičku osobu obrtnika i osobu koja obavlja drugu samostalnu djelatnost 660,00 eura,
• za fizičku osobu 260,00 eura.

Uz članak 18. Ovom odredbom se istovjetno kao u važećoj Odluci predlaže utvrditi da je za prekršaje propisane ovom Odlukom, komunalni redar ovlašten, kad utvrdi postojanje zakonom propisanih uvjeta za naplatu novčane kazne na mjestu počinjenja prekršaja, novčanu kaznu u visini polovice točno određenog iznosa propisanog ovom Odlukom, naplatiti na mjestu počinjenja prekršaja od počinitelja prekršaja uz izdavanje potvrde, u suglasju sa zakonom kojim se uređuju prekršaji.

Uz članak 19. Ovom odredbom se istovjetno kao u važećoj Odluci, uz nomotehničke prilagodbe važećem Zakonu o gospodarenju otpadom, predlaže utvrditi da je u provođenju nadzora na temelju ove Odluke komunalni redar ovlašten poduzeti radnje u suglasju sa zakonom kojim se uređuje komunalno gospodarstvo, zakonom kojim se uređuje gospodarenje otpadom i općim aktom Grada kojim se uređuje komunalni red.

Uz članke 20. – 22. Ovim odredbama predlažu se utvrditi prijelazne i završne odredbe. Tako se utvrđuje da će se postupci započeti prema odredbama Odluke o mjerama za sprječavanje nepropisnog odbacivanja otpada i mjerama za uklanjanje otpada odbačenog u okoliš na području grada Rijeke („Službene novine Grada Rijeke“ broj 4/19) dovršiti prema odredbama te Odluke.

Stupanjem na snagu ove Odluke prestaje važiti Odluka o mjerama za sprječavanje nepropisnog odbacivanja otpada i mjerama za uklanjanje otpada odbačenog u okoliš na području grada Rijeke, a ova Odluka objavit će se u „Službenim novinama Grada Rijeke“ te stupa na snagu 1. siječnja 2026. godine.

Što se tiče fiskalnog učinka općeg akta, mjere koje se istim predviđaju već se u najvećoj mjeri provode pa se stoga u pogledu istih ne predviđaju dodatni troškovi. U dijelu u kojem se uvode nove mjere, one će podrazumijevati određene troškove, međutim iste u ovom trenutku nije moguće procijeniti budući da će se predložene mjere, kao i uvjeti i kriteriji za njihovo ostvarenje razrađivati u daljnjem razdoblju. Prihode u ovom trenutku nije moguće procijeniti budući da isti ovise o broju počinjenih prekršaja na području grada Rijeke i uspješnosti u naplati novčanih kazni. Dodatno, smatra se da će se broj počinjenih prekršaja smanjivati uslijed povećanih kazni i povećane svijesti građana o važnosti pravilnog gospodarenja otpadom.

Pozivamo Vas da se uključite u ovo Savjetovanje svojim prijedlozima.

Proučite Nacrt prijedloga Odluke o sprječavanju odbacivanja otpada na području grada Rijeke. Cjeloviti dokument dostupan je u prilozima ovog savjetovanja.

Komentirajte predloženi dokument, sugerirajte poboljšanja.

Smatrate li da će predložene mjere doprinijeti sprječavanju nelegalnog odbacivanja otpada?

Svi Vaši prijedlozi i komentari bit će uzeti u obzir i razmotreni te će se po završetku Savjetovanja objaviti Izvješće o prihvaćenim i neprihvaćenim prijedlozima, odnosno razlozima eventualnog neprihvaćanja.

Ovo Savjetovanje ostaje otvoreno do 30. studenog 2025. i nakon tog datuma neće više biti moguće slati primjedbe i prijedloge, a izvješće o Savjetovanju objavit će se na ovom mjestu.