Europske dimenzije Rijeke: rad, manjine, voda, luka

Ri EPK

Ova konzultacija ostaje otvorena do 18. srpnja 2014. Nakon tog datuma više neće biti moguće sudjelovati s prijedlozima i komentarima. Finalni tekst Koncepta kandidature Rijeke za europsku prijestolnicu kulture bit će objavljen na ovom mjestu početkom rujna, nakon razmatranja svih pristiglih prijedloga.


Europska prijestolnica kulture
Europska Unija svake godine odabire po dva grada kojima dodjeljuje titulu Europske prijestolnice kulture (dalje u tekstu EPK). Tijekom godine u kojoj nose ovu prestižnu titulu, izabrani gradovi organiziraju seriju kulturnih događaja sa snažnom europskom dimenzijom. Pripreme uključene u projekt Europske prijestolnice kulture predstavljaju priliku za stvaranje znatnih kulturnih, društvenih i ekonomskih koristi i dobrobiti, za urbanu regeneraciju, te povećanu prisutnost i vidljivost grada na međunarodnoj sceni.

Europske dimenzije Rijeke: rad, manjine, voda, luka

Europa je pokrenula inicijativu kulturnih prijestolnica kako bi promovirala bogatstvo i različitost kultura, ali i zajedničke kulturne odlike Europe. Inicijativa EPK jača osjećaj pripadnosti određenom zajedničkom kulturnom području te osnažuje kulturni doprinos općem napretku gradova. Dosadašnji gradovi koji su ponijeli titulu EPK ostvarili su mnoge navedene i dodatne koristi i dobrobiti.

Kako grad postaje Europskom prijestolnicom kulture?
Europski Parlament donosi odluku prema kojoj se u svakoj kalendarskoj godini određuju dvije zemlje domaćini inicijative Europska prijestolnica kulture, pa će tako 2020. Europska Unija imati dvije kulturne prijestolnice – jednu iz Irske i jednu iz Hrvatske.
Šest godina prije naslovne godine, Ministarstvo kulture zemlje članice raspisuje natječaj na koji se mogu prijaviti svi gradovi unutar zemlje. Nakon postepene i rigorozne selekcije od strane nezavisnog europskog panela koja se provodi u dva kruga i njegove preporuke o tome koji grad treba ponijeti titulu EPK, zemlja domaćin četiri godine prije naslovne godine i formalno proglašava buduću kulturnu prijestolnicu. Od toga trenutka, pod budnim okom europskih predstavnika, kreće i završna faza koja uključuje složene pripreme za sam projekt EPK. Uspješno provedenim projektima dodjeljuje se i nagrada Melina Mercouri, koja trenutno iznosi 1.5 milijuna eura.
Ministarstvo kulture RH objavilo je 11. lipnja ove godine Poziv za podnošenje prijava za inicijativu unije Europska prijestolnica kulture za 2020 godinu u Republici Hrvatskoj.
Rok za podnošenje prijava je 17. travnja 2015. godine, a Grad Rijeka već je 13. lipnja ove godine objavio prijedlog Koncepta svoje kandidature. Ova konzultacija otvorena je upravo kako bi se prije samog podnošenja prijava sa širom javnošću raspravile i utvrdile specifične točke koje pripadaju osnovnim temama koncepta riječke kandidature.

epk_koncept_press 037


Projekt Europske prijestolnice kulture kao riječki strateški cilj

EPK R.044

Strategija razvoja Grada Rijeke za razdoblje 2014.–2020. godine definirala je kandidaturu Rijeke za Europsku prijestolnicu kulture 2020. kao jedan od prioritetnih riječkih kulturnih projekata, čime su potvrđeni i otprije postavljeni ciljevi iz Strategije kulturnog razvitka Grada Rijeke 2013.-2020. Projekt Rijeke kao EPK od velikog je strateškog značenja kako za kulturni, tako i za turistički, gospodarski i cjelokupni razvoj Rijeke i Primorsko-goranske županije. Titula EPK jača međunarodnu vidljivost grada, pozicionira ga u europskom prostoru te donosi brojne kulturne, gospodarske, društvene i druge pozitivne učinke na dugoročni razvoj grada i županije. Polazeći od toga, članovi radne skupine za izradu prijedloga koncepta kandidature Grada Rijeke za EPK 2020. predlažu da se čitav projekt temelji na četiri sadržajno i potencijalom vrlo bogate tematske linije.


Četiri programske teme koje odražavaju riječki i europski identitet
Rad, manjine, voda i luka – četiri su osnovne koncepcijske linije koje je radna skupina preložila kao okosnice koncepta kandidature Rijeke za Europsku prijestolnicu kulture. Ove tematske grupe odražavaju vrijednosti koje su duboko utkane u povijesni identitet Rijeke. U njima se istovremeno zrcale i temelji Europske unije: multikulturalnost, raznolikost, tolerantnost, otvorenost za dijalog i suradnju. Neovisno o političkoj volji i demokratskoj tradiciji, ove vrijednosti, dakako, nisu zajamčene jednom zauvijek. Naprotiv, upravo zbog realne opasnosti da budu ugrožene, pogotovo u okolnostima dugotrajne ekonomske krize, treba ih braniti na način da ih se problematizira iz umjetničke i kulturne perspektive. Tim više, projekt EPK polazi od najšire shvaćenog pojma kulture, jer svako ograničavanje na isključivo umjetničku i kulturnu sferu u tradicionalnom smislu riječi bilo bi u korjenitoj opreci s osnovnom idejom projekta EPK.

Tocke

Naime, temeljna značajka svih uspješnih primjera dosadašnjih Europskih prijestolnica kulture jest postavljanje kulture u središte dugoročnog i održivog urbanog razvoja: kulturnog, gospodarskog, socijalnog, ekološkog, turističkog i drugog.


Rad
U današnje vrijeme iznimno brzih promjena rad je među onim temeljnim egzistencijalnim kategorijama koje doživljavaju dramatičnu transformaciju. Pitanje rada, zapošljavanja i budućnosti radnih mjesta danas je aktualnije nego ikada prije, osobito u nekadašnjim industrijskim gradovima poput Rijeke u kojima se, kao i u najrazvijenijim zemljama Zapada, dogodila deindustrijalizacija. U tom procesu mnogi su se gradovi susreli s napuštenom industrijskom infrastrukturom te tragaju
za novim ekonomskim rješenjima i perspektivama u kontekstu tih istih prostora. Nameću se mnoga pitanja. Kakva je sudbina rada u vremenu gospodarske krize i tehnološkog napretka? Kako će 2020. i nakon nje izgledati rad i radno mjesto, kakav će biti položaj radnika u znanosti, zdravstvu, obrazovanju i drugim sferama od općeg, javnog interesa? Kako će izgledati slobodno vrijeme?
Važan dio identiteta Rijeke snažno je povezan s industrijskom baštinom i to je među ostalim pretpostavka kulturnog identiteta Rijeke. Postavljanjem rada u sam centar projekta EPK 2020. otvara se prostor za interdisciplinarno povezivanje umjetničke i svih ostalih sfera i doprinos novim razvojnim rješenjima.
U ovoj konzultaciji pitamo vas – što sve unutar odrednice rada smatrate specifičnom riječkom vrijednošću? Pitamo vas i kako zamišljate pojam rada u perspektivi budućnosti.

Foto: Mladen Grčević


Manjine
Prema posljednjem popisu stanovništva iz 2011. u Rijeci živi oko 20.000 pripadnika dvadeset i dvije nacionalne manjine, što čini gotovo 15% stanovništva. Rijeka je već stoljećima liberalan i otvoren grad koji se uvijek protivio svakoj političkoj diskriminaciji manjina i različitosti, bez obzira na ideološki predznak. Projekt EPK 2020. prilika je da se ovaj identitet nadgradi i proširi na europski prostor. Kao lučki grad, Rijeka je obilježena miješanjem kultura, tolerancijom, imigracijom i emigracijom. Na zasadama kozmopolitske tradicije Rijeka se danas suočava s migracijama svih vrsta, s izazovima budućnosti koji uključuju usvajanje i primjenu novih tehnologija, kreativne industrije i industrije znanja. S tim u vezi je i tretiranje razlika na inovativne i kreativne načine. U okviru projekta EPK 2020. nužno je da Rijeka, kao otvoreni grad i luka, migrantima i manjinama svih vrsta omogući aktivno sudjelovanje u pripremi i provedbi kulturnog programa te stvaranju sinergije u zajednici na svim poljima, uključujući i stvaranje novih radnih mjesta. U ovoj konzultaciji pitamo vas koje još manjine, osim nacionalnih manjina koje su najčešće u fokusu svih rasprava o manjinama, prepoznajete kao dio riječkog identiteta? Od kojih manjinskih skupina ili inicijativa očekujete najveću intelektualnu snagu?

na-zgradi-grada-rijeke-istaknuta-zastava-duginih-boja


Voda
Rijeka je lučki, obalni, grad na vodi, grad uz more. U Rijeci i neposrednom zaleđu godišnje prosječno padne 3.500 milimetara kiše, a na širem gradskom području nalaze se deseci slatkovodnih izvora. Naposljetku, Rijeka je i dobila ime prema vodi tekućici koja kroz nju prolazi, što je vidljivo i iz povijesnog gradskog grba. Vlasništvo nad vodom – koja sve više postaje presudno političko i ekonomsko pitanje – jedno je od središnjih pitanja za budućnost svakog grada. Pri tome u žižu riječkog interesa dolaze prostor Delte kao generator nove autonomne energije grada i transformacija kanjona Rječine, što sve zajedno otvara brojna pitanja poput vlasništva, uzgoja nove hrane, gradskog vrtlarstva, proizvodnje energije i drugog.

Foto: Valter Stojšić

S temom vode povezan je i jedan od ključnih kulturnih projekata u okviru kandidature Rijeke za EPK 2020., a to je područje bivše tvornice Rikard Benčić. Ono će postati kulturni centar sačinjen od Gradske knjižnice Rijeka, Muzeja Grada Rijeke, Muzeja moderne i suvremene umjetnosti te Dječjeg centra za kulturu i edukaciju. Bit će to ishodište tokova kulture i znanja prema zajednici, prostor u koji se slijeva i koji se prelijeva po cijelom gradu.
Simbolika vode nalazi se i u kontekstu pitanja na koja od vas tražimo odgovore u ovoj konzultaciji. Koja sve područja društvenog života povezujete uz ovu odrednicu? Kako se korištenje vode riječkog područja može vezati uz razvoj ekološke, energetske i etičke svijesti stanovnika Rijeke?


Luka
Rijeka je najveća hrvatska luka. Povijesno promatrano, grad je doživljavao uspone i padove usporedno s usponima i padovima svoje luke. Sudbina luke definirala je sudbinu grada. Unatoč ekonomskim promjenama luka je zadržala središnje mjesto u strategiji gospodarskog razvoja grada kao pokretač razvojnih projekata.
Pojam “luke” u kontekstu EPK prenosi se u sve sfere gradskog života u kojima može ostvariti potentnu i realnu ulogu za život građana. Željeni „teret“ koji će 2020. godine brodovi dovesti u luku jesu umjetnički, kreativni, inovativni proizvodi koji u Rijeku stižu iz cijelog svijeta te jednako tako i iz nje putuju, bivaju izvezeni.
Luka postaje tema u širokom, metaforičkom smislu povezivanja i stvaranja „slobodne zone“ za umjetničko eksperimentiranje. U razdoblju digitalne kulture Rijeka može biti “piratska” luka, ali i luka startup rizika. Prvo je demokratičnije, a drugo profitabilnije, ali svi oblici umjetničkog izražavanja imaju mogućnost za suživot u novoj luci Rijeka. Vas pitamo što sve može simbolizirati luka u kontekstu kulture i kulturne razmjene. Koje su specifične riječke teme uplovile u Rijeku, a danas mogu biti izvezene iz nje i odaslane u Europu?

EPK R.038


Vaš doprinos
U trenutku kada se Rijeka i službeno kandidirala za Europsku prijestolnicu kulture 2020. godine, kultura je poprimila svoje najšire značenje i prestala biti nešto što se događa u institucijama i na pozornicama. Već u samoj pripremi za kandidaturu za EPK kultura postaje pun, dinamičan, angažiran život najšire zajednice, dakle svih građana Rijeke i šire gradske okolice. Ona uključuje sva područja života, čak i ona koja bi tradicionalno stajala posve izvan zastarjelog shvaćanja kulture. Dakle, u obzir dolazi naša svakodnevica, rad i volontiranje, ekologija i održiv razvoj, povezivanje i prožimanje mnogih područja života, suradnički modeli, poduzetništvo, znanost pa čak i sport za koji mnogi misle da ne može biti dio kulture.

U tom smislu, pozivamo vas da se uključite i odgovorite na bar dio ovih pitanja:

Što sve unutar odrednice rada smatrate specifičnom riječkom vrijednošću? Kako zamišljate pojam rada u perspektivi budućnosti?
Koje još manjine osim nacionalnih prepoznajete kao dio riječkog identiteta? Od kojih manjinskih skupina ili inicijativa očekujete najveću intelektualnu snagu?
Koja sve područja društvenog života povezujete uz vodu kao odrednicu riječkog identiteta? Kako se korištenje vode riječkog područja može vezati uz razvoj ekološke, energetske i etičke svijesti stanovnika Rijeke?
Što sve može simbolizirati luka u kontekstu kulture i kulturne razmjene. Koje su specifične riječke teme uplovile u Rijeku, a danas mogu biti izvezene iz nje i odaslane u Europu? Što biste voljeli da iz korpusa europske kulture uplovi u Rijeku?
Koje ili kakve projekte biste vi osobno preložili ili realizirali u okviru navedene četiri ključne okosnice koncepta kandidature? Na koji način biste se vi osobno uključili u te projekte?


Vaše prijedloge i komentare razmotrit će članovi tima za izradu koncepta kandidature Rijeke za EPK kao i predstavnici gradskog Odjela za kulturu te će ih potom uključiti u finalni tekst koncepta kandidature Rijeke za europsku prijestolnicu kulture. Na temelju samog Koncepta, Grad Rijeka ispunit će prijavnicu za Europsku prijestolnicu kulture 2020.

3 komentara

  1. Pozdravljam kandidaturu, neće biti lako. Mislim da se natječu još Split i Varaždin ako se ne varam?

  2. Potpuna potpora kandidaturi Grada Rijeke, za Europsku prijestolnicu kulture 2020 uz konstruktivni prijedlog koji se odnosi na Teatro Fenice u Rijeci. Shodno nacrtu strategije kulturnog razvitka grada Rijeke 2013 / 2020, citiramo: 
    Prioriteti su ključni projekti o kojima ponajviše ovisi ostvarenje temeljnih strateških ciljeva. 
    Prioritetni kulturni projekti Grada Rijeke do 2020. godine su sljedeći: 
    Kandidatura Grada Rijeke za Europsku prijestolnicu kulture 2020.godine, 
    Reorganizacija Hrvatskog narodnog kazališta Ivan pl. Zajc, 
    Obnova komplesa bivše tvornice Rikard Benčić 
    Palach, Filodrammatica i Marganovo kao novi centri nezavisne i studentske kulture, 
    Festival kreativnosti Republika 
    Uspostavljanje novog kulturno-informativnog centra, 
    Teatro Fenice kao izvedbena i koncertna dvorana te kongresni centar, 
    Reorganizacija Odjela za kulturu.

    str. 28 Nacrta strategije kulturnog razvitka grada Rijeke 2013-2020

    Kako je razvidno da je Teatro Fenice u prioritetnim kulturnim projektima Grada Rijeke, predlažemo incijativu koja objedinjuje zajednička djelovanja sa svim dostupnim kulturnim institucijama uz izvještavanje i senzibiliziranje građana grada Rijeke i šire javnosti u Republici Hrvatskoj, te pronalaženje provedivog načina obnove (financijske, međuvlasničke i sl.),  Teatra Fenice te vraćanja zgrade u funkciju. 

    Detalje inicijative možete pogledati na: teatrofenice.weebly.com

    S osobitim štovanjem,
    Inicijativa Teatro Fenice

  3. StinicaRukavina StinicaRukavina Hvala na sugestiji, ali to što predlažete već  se duži period provodi. Samo u posljednjih par tjedana održano je niz javnih tirbina, prezentacija i susreta s građanima na ovu temu, o čemu su riječki mediji pravodobno informirali sve građane. Pored toga, s istim su upoznate i sve obrazovne i kulturne instutcije te tijela lokalne vlasti, pa je tako već potpisana suradnja između Opatije i Rijeke i PGŽ-a, budući je EPK širok projekt..

Odgovori

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Nužna polja su označena s *