Suvremeni društveni trendovi ukazuju na zabrinjavajući porast agresivnih obrazaca ponašanja među mladima. Djeca koja danas odrastaju suočavaju se s mnogobrojnim izazovima, počevši od ekonomske nestabilnosti, međunarodnih sukoba, migracija, globalizacije, gladi i siromaštva, klimatskih promjena, društvene nejednakosti pa do dinamičnog tržišta rada. U ključnim razvojnim fazama ličnosti, kada je mlada osoba izuzetno podložna utjecaju okoline i žudi za pripadnošću, nasilje se često javlja kao disfunkcionalan pokušaj dokazivanja statusa i mjesta u društvu ili pak rješavanja unutarnje frustracije koja nastaje iz nemoći utjecaja na vlastitu sudbinu. Nasilje se ne javlja samo kao verbalno i tjelesno, već i socijalno i psihološko, a u modernom društvu pojavnost nasilja sve je izraženija u virtualnom svijetu odnosno na društvenim mrežama kojima se djeca i mladi svakodnevno služe i kojima su neprestano izloženi.

Dok se javni diskurs često fokusira na represivne mjere i sanaciju štete, suvremena pedagogija nalaže zaokret prema korijenu problema i sustavno poticanje prosocijalnog ponašanja. Temelj prevencije leži u vikarijskom učenju – procesu u kojem mladi usvajaju obrasce promatrajući druge pa, ako u svojoj mikrosredini obitelji i škole, mladi ne vide zdrave modele asertivne komunikacije, poštovanja i emocionalne regulacije, teško će sami razviti ove vještine. Sigurno društvo nije ono u kojem nema konflikata, već ono koje konflikte rješava na miran način, dijalogom, međusobnim uvažavanjem i prihvaćanjem različitosti. Potrebno je stoga skrenuti pozornost društva na otvorene rasprave o problemu nasilja, pravovremenu zaštitu žrtava nasilja te pružanje potrebne pomoći počiniteljima. Fokusiranjem na autentične, zdrave uzore i poticanje pozitivnih socijalnih interakcija, gradimo temelje otpornosti kod mladih.

Od iznimne su važnosti kontinuirana i sustavna provedba preventivnih aktivnosti namijenjenih djeci i mladima koje su usmjerene razvoju socijalnih i emocionalnih vještina te podizanju razine svijesti i znanja o pojavi nasilja. Djela solidarnosti, potpore i međusobnog uvažavanja, društvo mora prepoznati kao nešto vrijedno i potrebno. Dosljednim javnim promicanjem kulture tolerancije možemo trajno transformirati društvenu klimu i osigurati zdrav razvoj budućih generacija. Širok je spektar istraživanja (Europska komisija, 2021.) koja su pokazala da se pandemija bolesti COVID-19 negativno odrazila na mentalno zdravlje i dobrobit učenika i djelatnika u školama. Učenici su izjavili da osjećaju visoku razinu stresa i naveli su simptome iscrpljenosti, anksioznosti, tuge, usamljenosti te osjećaja nemoći koji su povezani sa socijalnom izolacijom, zatvaranjem škola i poučavanjem putem interneta. Utvrdilo se da im je potrebna veća psihološka pomoć i podrška. Europska komisija sredinom 2023. godine objavila je priopćenje (Europska komisija, 2023.) u kojem je predstavila svoj plan za sveobuhvatan pristup mentalnom zdravlju u Europi. U priopćenju je istaknuto kako su škole najbolje mjesto gdje možemo učiti djecu vještinama reguliranja emocija, razvijanju razumijevanja mentalnog zdravlja, empatije i samopouzdanja kako bi se smanjile stigme vezane uz probleme mentalnog zdravlja te izgradilo otpornije i kohezivnije društvo.

Nagradom Grada Rijeke „AmbasadoRI mira“ (u daljnjem tekstu: Nagrada), njenom javnom dodjelom, posebni naglasak stavit će se na učenike osnovnih i srednjih škola te na razredne odjele koji u svojoj zajednici doprinose borbi protiv nasilja, promiču toleranciju, međusobno poštivanje i uvažavanje različitosti. Dugoročni cilj Nagrade je poticanje šire javne rasprave i djelovanje usmjereno ka nužnim društvenim promjenama, a sam naziv Nagrade odabran je putem anonimne online ankete koja je na gradskim portalima Rijeka.hr i MojaRijeka.hr bila dostupna tijekom mjeseca ožujka.

Predlaže se Nagradu dodijeliti jednom godišnje u okviru tri kategorije koje nose imena vjetrova s riječkog područja koji nisu samo obične meteorološke pojave. Oni su kroz povijest oblikovali karakter Riječana, postajući metafora za ljudsku nepokolebljivost, nadu i borbu za boljim i pravednijim svijetom.

1. Kategorija – „Bura“ predstavlja snagu hrabrosti koja rastjeruje guste oblake nemira. Kada se bura spusti s planina nad Rijekom, njena je misija donošenje kristalne jasnoće, čišćenje neba od teškog sivila i otvaranje pogleda prema suncu. Bura je simbol aktivne, pokretačke snage koja se hrabro i beskompromisno suprotstavlja nasilju i nepravdi. Bura donosi čisti kvarnerski zrak, pokazujući da se istinski mir ne postiže povlačenjem, već glasnim, jasnim i pravednim djelovanjem.

Nagrada je namijenjena učenicima uzrasta od viših razreda osnovne škole (5. – 8. razred) pa sve do kraja srednjoškolskog obrazovanja (uključujući i 5. razred medicinske škole).

2. Kategorija – „Maestral“ predstavlja slobodu i trajni mir. Kada u rano poslijepodne s otvorenog mora stigne maestral, zrak nad Rijekom odjednom oživi i donese disanje. On je vjetar optimizma, stabilnosti, ustrajnosti i dubokog, unutarnjeg mira. U čovjekovoj borbi za pravednije društvo, maestral nam pokazuje da se trajne promjene ne grade stalnim rušenjem, već strpljivim i ritmičnim radom. On puni jedra s mjerom, bez bijesa i razaranja, vodeći nas naprijed stabilnim korakom. Maestral nas uči da je pravo “bolje sutra” ono koje se gradi u ravnoteži, poštovanju i slobodi koja ne ugrožava drugoga, pretvarajući svakodnevne male pobjede u trajan mir.

Nagrada je namijenjena cijelom razrednom odjelu i to učenika viših razreda osnovne škole (5. – 8. razred).

3. Kategorija – „Levant“ predstavlja premošćivanje podjela. Kao vjetar koji puše s istoka, s mjesta gdje se rađa novi dan, levant je na riječkom području tihi glasnik promjene i most između ekstrema. U ljudskim naporima da prebrode krize, levant predstavlja nadu koja nas pokreće i sposobnost mirenja suprotnosti. Pravednije društvo ne možemo izgraditi ako ostanemo zarobljeni u stalnim sukobima; potreban nam je levant da nas poveže, presloži naše misli i ponudi zlatnu sredinu. On nosi miris novog početka i podsjeća nas da nakon svake zime i mraka dolazi proljeće i svjetlo, kada skupljamo snagu za praštanje, dijalog i zajednički korak u sutrašnjicu.

Nagrada je namijenjena cijelom razrednom odjelu učenika srednje škole (1. – 5. razred).

Nagradu se dobitnicima predlaže dodijeliti u sklopu obilježavanja Nacionalnog dana borbe protiv vršnjačkog nasilja, poznatog i kao Dana ružičastih majica. Ružičaste majice kao simbol borbe protiv vršnjačkog nasilja odabrane su nakon slučaja nasilja nad srednjoškolcem u kanadskom gradu Berwicku 2007. godine, kojega su suučenici zlostavljali zbog ružičaste majice odjevene u znak podrške majci oboljeloj od karcinoma dojke. U znak protesta protiv tog slučaja nasilja, dječakovi prijatelji odjenuli su ružičaste majice i pokrenuli lavinu događaja koji su rezultirali obilježavanjem Dana ružičastih majica diljem svijeta. Odijevanjem ružičastih majica, građani i civilne udruge diljem Hrvatske i svijeta na simboličan način žele skrenuti pozornost na problem sve učestalijeg vršnjačkog nasilja u školama, koje osim fizičkih, može djeci ostaviti i teške psihičke posljedice koje nose sa sobom cijeli život. Odluku o proglašenju „Nacionalnog dana borbe protiv vršnjačkog nasilja“ u Republici Hrvatskoj („Narodne novine“ broj 16/17) Hrvatski sabor donio je u veljači 2017. godine te se on obilježava posljednju srijedu u mjesecu veljači.

U nastavku se daje obrazloženje po pojedinim člancima predložene Odluke:

• Članak 1.

Ovim člankom utvrđuje se kao predmet Odluke dodjela nagrade Grada Rijeke „AmbasadoRI mira”, kategorije, vrste te postupak i kriteriji dodjele.

• Članak 2.

Ovim se člankom propisuje svrha dodjele Nagrade, a to je doprinos borbi protiv nasilja, promicanju tolerancije, međusobnog poštivanja i uvažavanja različitosti. Nagrada se dodjeljuje na javnoj svečanosti, prigodom obilježavanja Nacionalnog dana borbe protiv vršnjačkog nasilja, u pravilu posljednje srijede u mjesecu veljači.

• Članak 3.

Ovim je člankom propisana dodjela Nagrade u tri kategorije koje nose naziv po značajnim ličnostima iz riječke povijesti.

U kategoriji „Bura“ Nagrada se dodjeljuje učeniku osnovne škole od 5. do 8. razreda ili učeniku od 1. do 5. razreda srednje škole, zatim u kategoriji „Maestral“ Nagrada se dodjeljuje razrednom odjelu od 5. do 8. razreda osnovne škole, te se Nagrada u kategoriji „Levant“ dodjeljuje razrednom odjelu od 1. do 5. razreda srednje škole.

• Članak 4.

Ovim se člankom utvrđuje dodjela Nagrade u obliku priznanja i u novčanom iznosu. Visina pojedinačne Nagrade utvrđuje se u iznosu od 1.000,00 eura za učenika te u iznosu od 2.000,00 eura za razredni odjel. Nagrada za kategoriju „Bura“ može se dodijeliti posmrtno u obliku priznanja.

• Članak 5.

Ovim je člankom propisana mogućnost da nagrađeni učenik i razredni odjel budu ponovno predloženi za novu Nagradu po isteku dvije kalendarske godine, računajući od proteka godine u kojoj im je dodijeljena Nagrada.

• Članak 6.

Ovim se člankom utvrđuje da postupak za dodjelu Nagrade pokreće upravni odjel Grada Rijeke nadležan za odgoj i obrazovanje i to na način da objavi javni poziv.

Javni poziv će se objaviti na mrežnoj stranici Grada Rijeke, u pravilu na početku školske godine, a sadržavat će kriterije za dodjelu Nagrade, popis potrebne dokumentacije te rok i način dostave prijedloga.

Javni poziv traje 15 dana te se može ponoviti ukoliko ne bude zaprimljen dovoljan broj prijava za dodjelu Nagrade u svakoj od tri propisane kategorije.

• Članak 7.

Ovim se člankom utvrđuje da pravo podnošenja prijedloga ima osnovna i srednja škola sa sjedištem na području grada Rijeke, u kojoj kandidat ima status redovitog učenika, odnosno u kojoj je ustrojen kandidirani razredni odjel. Pravo podnošenja prijedloga za dodjelu Nagrade učeniku ima i udruga građana sa sjedištem na području grada Rijeke, čiji je kandidat član.

Prijedlog se predaje putem prijavnog obrasca u roku naznačenom u javnom pozivu, uz obavezno prilaganje popratne dokumentacije. Prijedlog koji nije podnesen u skladu s odredbama Odluke neće se uzeti u razmatranje, a predlagatelj nema pravo podnošenja prigovora.

• Članak 8.

U ovom su članku tablično prikazani kriteriji za bodovanje prijedloga. Kriteriji za vrednovanje podijeljeni su u dvije grupe; prva se odnosi na kategoriju „Bura“ u okviru koje se Nagrada dodjeljuje učeniku, a druga grupa se odnosi na kategorije „Maestral“ i „Levant“ u okviru kojih se Nagrada dodjeljuje razrednom odjelu. U prvoj su grupi kriteriji doprinos nenasilju i toleranciji, aktivno djelovanje i inicijativa, odnos prema drugima i ugled, te uzorno ponašanje. U drugoj su grupi kriteriji doprinos nenasilju i toleranciji, aktivno djelovanje i inicijativa, zajedništvo i međusobni odnosi, društvena odgovornost te odnos prema školi i djelatnicima. Svakom kriteriju je pridružen odgovarajući broj bodova (od 10 do 50), a u slučaju da prijedlog zadovoljava više kriterija, bodovi se zbrajaju.

• Članak 9.

Ovim se člankom utvrđuje imenovanje Povjerenstva za stručno vrednovanje podnesenih prijedloga, te njegov sastav. Povjerenstvo se sastoji od ukupno pet članova (predsjednik i četiri člana), a članovi Povjerenstva iz redova istaknutih stručnjaka imaju pravo na naknadu za svoj rad u iznosu kojeg određuje Gradonačelnik.

• Članak 10.

Ovim se člankom utvrđuje način rada Povjerenstva na sjednicama i donošenje odluka većinom glasova prisutnih članova Povjerenstva. O radu Povjerenstva vodi se zapisnik.

• Članak 11.

Ovim se člankom propisuje da Povjerenstvo razmatra i boduje pristigle prijedloge sukladno utvrđenim kriterijima za vrednovanje i to prijedloge onih aktivnosti koje su realizirane ili inicirane u prethodnoj školskoj godini, s time da postoji mogućnost traženja dodatnog obrazloženja ili dodatne dokumentacije od predlagatelja.

Član Povjerenstva ne smije sudjelovati u razmatranju i izuzet će se od odlučivanja o prijedlogu koji je podnijela ustanova ili udruga u kojoj on ima zasnovan radni odnos.

• Članak 12.

Ovim se člankom regulira razmatranje i bodovanje pristiglih prijedloga od strane Povjerenstva i to prema kategorijama definiranim Odlukom. Za svaku se kategoriju izrađuje zasebna rang-lista, a ukoliko dva ili više prijedloga ostvare jednak broj bodova, Povjerenstvo će predložiti dodjelu Nagrade prema svojoj diskrecijskoj ocjeni koja mora biti obrazložena.

• Članak 13.

Ovim se člankom utvrđuje da na temelju prijedloga Povjerenstva, odluku o dodjeli Nagrade donosi Gradonačelnik. U okviru svake kategorije dodjeljuje se jedna Nagrada godišnje, a u situacijama kada za jednu ili više kategorija nema pristiglih prijava, Gradonačelnik može, na prijedlog Upravnog odjela, dodijeliti više nagrada u preostaloj ili preostalim kategorijama.

• Članak 14.

Ovim se člankom propisuje obveza Upravnog odjela na vođenje očevidnika dobitnika Nagrada.

• Članak 15.

Ovim se člankom navodi da se sredstva za dodjelu Nagrade osiguravaju u Proračunu Grada Rijeke. Nagrada dodijeljena učeniku isplaćuje se dobitniku, a Nagrada dodijeljena razrednom odjelu isplaćuje se ustanovi u kojoj je ustrojen nagrađeni razredni odjel. Osnovna ili srednja škola dobivena sredstva mora koristiti namjenski za provedbu aktivnosti kojom se daljnje doprinosi borbi protiv nasilja, promicanju tolerancije, međusobnog poštivanja i uvažavanja različitosti.

Priznanje koje se dodjeljuje posmrtno uručuje se članovima uže obitelji učenika.

• Članak 16.

Ovaj članak sadrži završnu odredbu koja propisuje stupanje Odluke na snagu osmoga dana od dana objave u „Službenim novinama Grada Rijeke“.

Ovo Savjetovanje ostaje otvoreno do ??. srpnja 2026.

Proučite Nacrt prijedloga Odluke o dodjeli nagrade Grada Rijeke „AmbasadoRI mira“.

Prijedloge i komentare možete uputiti ispunjavajući ovdje dostupan online obrazac ili upisujući komentare u polje za komentiranje u dnu ovog Savjetovanja.