Savjetovanje o Akcijskom planu upravljanja bukom na području grada Rijeke

Savjetovanje o Akcijskom planu upravljanja bukom na području Grada Rijeke tiče se svih građana, a posebno onih koji žive na područjima grada koja su ugrožena pojačanom bukom iz različitih izvora. To je ujedno i zainteresirana javnost koja se, uz sve ostale građane, poziva na uključivanje u ovo Savjetovanje.

Savjetovanje ostaje otvoreno do 3. studenog 2017. Nakon tog datuma, neće više biti moguće sudjelovati u Savjetovanju, niti ispunjavati anketu, a izvješće o provedenom Savjetovanju bit će objavljeno na ovom mjestu.

Svoje prijedloge vezane uz Akcijski plan upravljanja bukom možete poslati ispunjavajući anketu koja je sastavni dio ovog Savjetovanja ili Obrazac za savjetovanje u PDF-u ili wordu te slanjem ispunjenih obrazaca na mail: savjetovanje@rijeka.hr ili pak ispunjavanjem obrasca u online formi u dnu samog Savjetovanja. Komentare možete upisivati i u polje za komentiranje u dnu stranice savjetovanja.

Što je karta buke? Što je Akcijski plan upravljanja bukom?

Karta buke prikazuje podatke o postojećem ili predviđenom stanju buke i to koristeći indikatore buke na kojima je naznačeno prekoračenje propisane dopuštene vrijednosti, broj ljudi izloženih određenim razinama buke na nekom području ili broj stambenih jedinica izloženih određenim razinama buke na nekom području.

Buka okoliša je štetan zvuk u vanjskome prostoru izazvan ljudskom aktivnošću i uključuje buku koju emitiraju: prijevozna sredstva, cestovni promet, pružni promet, zračni promet, pomorski i riječni promet te i postrojenja ili pak određeni zahvati.

Indikatori buke koji se koriste u Karti buke zapravo su akustičke veličine za opis buke okoliša koja je povezana sa štetnim učincima. Mjerama zaštite od buke mora se spriječiti nastajanje prekomjerne buke, odnosno postojeća buka mora se smanjiti na dopuštene razine.

U tu svrhu izrađuju se Akcijski planovi kojima se predviđa upravljanje bukom okoliša i njezinim štetnim učincima. Akcijski planovi uključuju mjere zaštite od buke, odnosno scenarije prema kojima će se na određenom području smanjivati prevelika buka.

Svi gradovi koji imaju preko 100.000 stanovnika obavezni su izraditi Strateške karte buke namijenjene ocjenjivanju izloženosti stanovništva buci od različitih izvora i Akcijske planove upravljanja bukom namijenjene planiranju zaštite od buke.

Strateška karta buke je temeljna karta buke namijenjena cjelovitom ocjenjivanju izloženosti stanovništva buci određenog izvora. Izrađuje se za vremenska razdoblja ‘noć’ i ‘dan-večer-noć’. U hijerarhiji karata buke strateška karta buke je najviša razina.

Za izradu Akcijskih planova koriste se tzv. Konfliktne karte buke koje se izrađuju na temelju Strateške karte buke i u njima je vidljiva razlika između postojećeg i/ili predviđenog stanja buke i dopuštenih razina buke.

Dopuštene razine buke propisane su posebnim Pravilnikom

Indikatori buke u kartama buke i akcijskim planovima nose oznake: Lden, Lday, Levening, Lnight. Pritom te oznake označavaju sljedeće:

  • Lden (indikator buke za dan-večer-noć) je indikator buke za ukupno smetanje bukom
  • Lday (indikator dnevne buke) je indikator buke za vremensko razdoblje ‘dan’,
  • Levening (indikator večernje buke) je indikator buke za vremensko razdoblje ‘večer’,
  • Lnight (indikator noćne buke) je indikator buke koja uzrokuje poremećaj sna u vremenskom razdoblju ‘noć’

 

Strateška karta buke za područje Rijeke

Strateška karta buke za područje Grada Rijeke koju možete istražiti u posebnom web pregledniku izrađena je za sve izvore buke koji pripadaju u kategoriju tzv. „glavnih izvora“ prema odredbama Zakona o zaštiti od buke (NN 30/09, 55/13, 153/13, 41/16) za 2011. godinu. Također, za cijelo područje za koje je izrađena karte buke, provedena je analiza razina buke svakog pojedinog glavnog izvora i to po svim pročeljima stambenih odnosno mješovitih objekata za što su korišteni rezultati tzv. „fasadnog proračuna razina buke“.

Izloženost stanovništva buci prikazana je ovdje u tablicama i to kroz indikator ukupnog (cjelodnevnog) smetanja bukom i indikator noćnog smetanja bukom

Cestovni promet

Analiza izloženosti stanovništva Grada Rijeke razinama buke cestovnog prometa, indikator buke Lden i indikator buke Lnight

Analiza izloženosti stanovništva i stambenih jedinica – Lden
Razred indikatora buke Lden / dB(A) Broj stanovnika izloženih razredima buke indikatora Lden Procijenjeni broj stambenih jedinica
50-54 28200 12700
55-59 16300 7400
60-64 9900 4500
65-69 6700 3000
70-74 4500 2000
> 75 1300 600
Analiza izloženosti stanovništva i stambenih jedinica – Lnight
Razred indikatora buke Lnight / dB(A) Broj stanovnika izloženih razredima buke indikatora Lnight Procijenjeni broj stambenih jedinica
45-49 18900 8600
50-54 11000 5000
55-59 7200 3300
60-64 4900 2200
65-69 1400 600
> 70 0 0

Pružni promet

Analiza izloženosti stanovništva Grada Rijeke razinama buke pružnog prometa, indikator buke Lden i indikator buke Lnight

Analiza izloženosti stanovništva i stambenih jedinica – Lden
Razred indikatora buke Lden / dB(A) Broj stanovnika izloženih razredima buke indikatora Lden Procijenjeni broj stambenih jedinica
50-54 2100 1000
55-59 1200 600
60-64 300 100
65-69 100 0
70-74 0 0
> 75 0 0
Analiza izloženosti stanovništva i stambenih jedinica – Lnight
Razred indikatora buke Lnight / dB(A) Broj stanovnika izloženih razredima buke indikatora Lnight Procijenjeni broj stambenih jedinica
45-49 900 400
50-54 400 200
55-59 200 100
60-64 0 0
65-69 0 0
> 70 0 0

Industrijski pogoni i postrojenja

Analiza izloženosti stanovništva Grada Rijeke razinama buke industrijskih pogona i postrojenja, indikator buke Lden i indikator buke Lnight

Analiza izloženosti stanovništva i stambenih jedinica – Lden
Razred indikatora buke Lden / dB(A) Broj stanovnika izloženih razredima buke indikatora Lden Procijenjeni broj stambenih jedinica
50-54 400 200
55-59 0 0
60-64 0 0
65-69 0 0
70-74 0 0
> 75 0 0
Analiza izloženosti stanovništva i stambenih jedinica – Lnight
Razred indikatora buke Lnight / dB(A) Broj stanovnika izloženih razredima buke indikatora Lnight Procijenjeni broj stambenih jedinica
45-49 100 100
50-54 0 0
55-59 0 0
60-64 0 0
65-69 0 0
> 70 0 0

Usporedna analiza izloženosti po izvorima

Temeljem usporedbe broja stanovnika koji su izloženih razinama buke Lden ≥ 55 dB, odnosno Lnight ≥ 50 dB, vidljivo je da je dominantan izvor buke u Rijeci cestovni promet s ukupno izloženih 26,4% stanovnika (broj se odnosi na izloženost indikatoru za ukupno smetanje bukom – Lden). Sljedeći je pružni promet s ukupno 1,1% (1600 stanovnika), dok je ukupna izloženost stanovništva buci industrijskih pogona i postrojenja ispod 0,1%.

Podaci za vrijednost noćnog indikatora Lnight potvrđuju da je cestovni promet dominantan izvor buke s ukupno izloženih 16,7% stanovnika (24.500 stanovnika). Sljedeći je pružni promet s ukupno 0,4% (600 stanovnika), dok je ukupna izloženost stanovništva buci industrijskih pogona i postrojenja ispod 0,01 %.

Analiza izloženosti buci objekata osjetljive namjene

Analiza izloženosti objekata osjetljive namjene Grada Rijeke indikator ukupnog smetanja buke Lden i indikator noćne buke Lnight

Razred indikatora buke Lden / dB(A) Cestovni promet Pružni promet Industrijski pogoni i postrojenja
Bolnice Škola Bolnice Škola Bolnice Škola
50-55 15 16 2 3 1
55-59 7 10
60-64 10 9
65-69 2 9
70-74 14 8
> 75 4
Razred indikatora buke Lnight / dB(A) Bolnice Škola Bolnice Škola
45-50 6 14 1
50-55 9 10
55-59 4 9
60-64 43 8
65-69 1 4
> 70

 

Opis proteklih mjera i programa zaštite od buke

Na području Grada Rijeke, od kraja 90-tih godina postoje inicijative za uključivanje zaštite od buke u razradu prostorno-planske dokumentacije.

Tijekom 2004. godine provedeno je ažuriranje projekta pod nazivom „Projekt zaštite od buke I. faza: Katastar izvora buke s analizom postojećeg stanja, IGH PC Rijeka, travanj 1997“ kada je i izrađen elaborat: „Zaštita od buke na području grada Rijeke“, IGH Zavod za zgradarstvo, Zagreb, srpanj 2004.“

Ažuriranje je provedeno temeljem raspoloživih podataka o prometnom opterećenju, primjenom tada dostupne računske metode koja je korištena u izradi projekta iz 1997.g., te primjenom tadašnjeg Pravilnika o najvišim dopuštenim razinama buke u sredini u kojoj ljudi rade i borave (NN 37/90) . Ocjena stanja iz tog elaborata prenesena je u polazišta GUP-a (toč. 1.1.1.10. Zaštita prostora)

Tijekom 2007. godine pokrenuta je izrada strateške izrade karte buke za cestovni promet sukladno europskim smjernicama, te je tijekom 2008. godine izrađena strateška i konfliktna karta buke za cestovni i pružni promet grada Rijeke

Krajem 2009. godine u promet je puštena riječka zaobilaznica prilikom čega je provedena dogradnja južnog kolnika obilaznice Rijeke, čvor Orehovica-čvor Diračje u približnoj duljini 8,85 km, a zajedno s priključnim cestama 9,6 km. U okviru građevinskih radova provedena je dogradnja glavne trase s priključcima južnog kolnika na izgrađene dionice u čvorištima Diračje i Orehovica, dogradnja čvorišta Diračje i Orehovica i izgradnja čvorišta Rujevica. Osim izvedenog zatvorenog sustava odvodnje na dionici od čvora Diračje iz smjera Opatije do nadvožnjaka Kozala na dionici Škurinje – Orehovica izgrađeni su zidovi u duljini od preko 10 km.

Zakonski okvir za izradu Akcijskog plana

Zakonski okvir za izradu akcijskog plana upravljanja bukom određen je Direktivom 2002/49 Europskog parlamenta i Vijeća od 25/06/2002 koja se odnosi na utvrđivanje i upravljanje bukom okoliša, poznatom kao “END”, kao i Preporukama Europske komisije 2003/613/EC od 05/08/2003 u vezi smjernica za revidirane privremene računalne metode za buku industrijskih pogona i postrojenja, zračnog prometa, cestovnog prometa i pružnog prometa i s njima povezanim podacima o emisiji od kolovoza 2003. godine.

U Republici Hrvatskoj, navedeni propisi nalaze se u Zakonu o zaštiti od buke (NN 30/09) , te kasnijim Zakonima o izmjenama i dopunama zakona o zaštiti od buke (NN 55/13 ; 153/13 ; 41/16 ) odnosno u Pravilniku o načinu izrade i sadržaju karata buke i akcijskih planova, te o načinu izračuna dopuštenih indikatora buke (NN 75/09 ) odnosno Pravilniku o izmjenama i dopunama Pravilnika o načinu izrade i sadržaju karata buke i akcijskih planova te o načinu izračuna dopuštenih indikatora buke (NN 60/16).

Također, Akcijski plan upravljanja bukom proizlazi i iz Pravilnika o najvišim dopuštenim razinama buke u sredini u kojoj ljudi rade i borave (Narodne novine broj 145/04)

Odredbe o predstavljanju rezultata strateške karte buke i Akcijskog plana upravljanja bukom određene su zakonskom regulativom iz područja sudjelovanja zainteresirane javnosti iz pitanja zaštite okoliša, odredbama posebnog propisa o načinu izrade i sadržaju karata buke i akcijskih planova te o načinu izračuna dopuštenih indikatora buke kao i preporukama radne skupine Opće uprave za okoliš Europske komisije o ocjeni izloženosti buke „Predstavljanje informacija o kartama buke javnosti“, ožujak 2008.

Akcijski plan upravljanja bukom izrađen je temeljem rezultata strateške karte buke nadograđene s rezultatima konfliktne karte buke koja je ukazala na područja prekoračenja dopuštenih razina buke. S obzirom na postojanje nekih nesukladnosti između odredbi Direktive 2002/49/EZ i odredbi zakonodavstva Republike Hrvatske, s ciljem ispunjavanja uvjeta zahtjeve Direktive, Akcijski plan upravljanja bukom Grada Rijeke izrađen je temeljem zahtjeva Direktive.

U skladu sa zahtjevima navedenih propisa, po usvajanju akcijskog plana, on ostaje na snazi do usvajanja akcijskog plana upravljanja bukom u 3. krugu koji mora biti usvojen do kraja 2018., čime će se ovaj akcijski plan uskladiti s promjenama u prostoru, provest će se ocjena (ili procjena) uspješnosti provedenih aktivnosti, te izraditi novi akcijski plan na metodološki sličan način.

Što obuhvaća Akcijski plan za upravljanje bukom u Rijeci?

Karte buke i akcijski planovi se izrađuju za naseljena područja s više od 100.000 stanovnika i moraju minimalno uključiti „glavne“ ceste s preko 3 milijuna vozila godišnje, glavne željezničke pruge s više od 30.000 prolazaka vlakova godišnje kao i glavne zračne luke s više od 50.000 operacija na godinu.

Prema dostupnim podacima iz evidencije prijava prebivališta koju vodi MUP, na području razrade Akcijskog plana upravljanja bukom u gradu Rijeci u ocjenskoj 2011 godini živjelo je 146.574 stanovnika na ukupnoj površini cca 43,39 km2.

Cestovni promet

U ovaj projekt uključene su sve prometnice koje su zadovoljavale nacionalni kriterij za tzv. „kategoriju glavne ceste“ i prihvaćena je stručna praksa po kojoj su uključene prometnice iznad određenog protoka vozila, dok je „dopušteno“ izostaviti prometnice na čijim granicama koridora razine buke ne prekoračuju razine Lden = 55 dB(A) odnosno Lnight = 50 dB(A).

Na taj način, u ovaj projekt su uključene sve “gradske” dionice autocesta (A) i državnih cesta (DC), “granične” dionice županijskih cesta (ŽC) koje završavaju ili počinju na granicama grada kao i sve nerazvrstane ceste na području grada koje su obuhvaćene Odlukom o razvrstavanju javnih cesta (NN 44/12)  i Odlukom o cestama na području velikih gradova koje prestaju biti razvrstane u javne ceste (NN 44/12) . Cjeloviti popis cestovnih prometnica uključenih u izradu karte buke i akcijskog plana upravljanja bukom Grada Rijeke prikazuje ova tablica:

 

Oznaka Opis
Autoceste – Državne ceste
A7 – DC3 Dio autoceste A7 odnosno dio državne ceste DC3
DC8 Dio državne ceste DC8
pristupna cesta čvorište Draga – Grad Rijeka (luka Brajdica)
Javne ceste izvan gradskog područja(dionice unutar područja proširene zone izrade akustičkog modela)
ŽC 5025 (Ž5017 – Viškovo – Marinići – A.G.Grada Rijeka)
ŽC 5026 (D. Jelenje (Ž5055) – Lukeži – Lopača – A.G. Grada Rijeka)
ŽC 5051 D66 – Opatija – A.G Grada Rijeka)
ŽC 5059 (A.G Grada Rijeka – Škrljevo – Krasica – Praputnjak – D501)
Javna cesta unutar gradskog područja
ŽC 501700 A.G. Grada Rijeka – Drenova – Grohovo – Pašac – Orehovica (D3)
ŽC 502400 Drenova (Ž5017) – Rijeka (Ž5025)
ŽC 502500 A.G. Grada Rijeka – Pehlin – Vukovarska – F.la Guardia – Školjić (D3)
ŽC 502600 A.G. Grada Rijeka – Grohovo – Ž5017
ŽC 505100 A.G Grada Rijeka – Preluk – Bivio – D8
ŽC 505400 Orehovica (D3) – Vežica – Pećine (D8)
ŽC 505700 Rijeka (Krimeja): G. Vežica (Ž5054) – D8 (Kumičićeva ulica)
ŽC 505800 Rijeka (Trsat): Ž5057 – Ž5057
ŽC 505900 Ž5205 – A. G. Grada Rijeka
ŽC 519700 Rijeka: Ž5054 – čvor Vežica (D404)
ŽC 520400 A.G. Grada Rijeka – čvor Diračje (A7) – D8
ŽC 520500 A.G. Grada Rijeka – čvor Sv. Kuzam (A7)
LC 580440 Rijeka: Ž5204 – Ž5025 (Ante Modrušana, Marije Grbac (dio), Primorska, Nova Cesta, Franje Čandeka)
LC 580460 Rijeka: L58047 – Stupari – Petrci – Drenova (Ž5024)
LC 580470 Rijeka: Marinići (Ž5025) – Čvor »Škurinje« (D403)
LC 580480 Rijeka: Marinići (Ž5025) – Zamet (L58044)
LC 580490 Rijeka: Srdoči (L58044) – Zamet – Pehlin (Ž5025)
LC 580500 Rijeka: Škurinje (L58047) – Drenova (Ž5024)
LC 580510 Rijeka: Titov trg (D3) – Trsat (Ž5058)
LC 580520 Rijeka: Krimeja (Ž5057) – Ž5054 (Martina Kontuša)
LC 580530 Rijeka: Vežica (Ž5054) – Draga – Sv. Kuzam – Ž5205

Pružni promet

U projekt izrade karte buke i akcijskog plana upravljanja bukom pružnog prometa uključene su sve pruge na području Grada Rijeke, odnosno:

  • dionica pruge Rijeka – Škrljevo – Rijeka (dionica pruge međunarodnog značaja M202: Zagreb Gk – Rijeka)
  • dionica pruge Rijeka – Opatija Matulji – Rijeka (dionica pruge međunarodnog značaja M 502: Rijeka – Šapjane – državna granica (Ilirska Bistrica))
  • dionica pruge Rijeka – Rijeka Brajdica – Rijeka (pruga od značaja za lokalni promet L 214: Rijeka Brajdica – Rijeka)

Industrijski pogoni i postrojenja uključeni u projekt

U projekt izrade karte buke i akcijskog plana upravljanja bukom industrijskih pogona i postrojenja uključeno je 5 industrijskih zona (pogona i postrojenja) na području izrade akustičkog modela Grada Rijeke, odnosno:

  • Brodogradilište 3. Maj,
  • Brodogradilište Viktor Lenac d.d.,
  • Luka Rijeka d.d. – Bazen Rijeka,
  • Industrijsko postrojenje za miješanje, ambalažiranje i otpremu motornih i industrijskih ulja INA RNR,
  • Industrijsko postrojenje za obradu i preradu mlijeka PIK Mljekara.

Kako se upravlja bukom?

Prilikom odabira mjera za upravljanje bukom, korištena je višekriterijska analiza s kojom je omogućen odabir svih mogućih mjera za upravljanje bukom svih glavnih izvora buke kako bi dobili najbolje i najprikladnije rješenje za svako promatrano područje upravljanja bukom.

Odabir određene mjere ovisi o zadovoljavanju posebnih kriterija koji ukazuju na vjerojatnost uspjeha predloženog rješenja. Zbog toga su scenariji izrađeni s definiranom mjerom uspješnosti.

Popis mogućih mjera upravljanja bukom

Moguće mjere upravljanja bukom globalno su podijeljene u tri razine, na način da su grupirane po kategoriji i po mogućem načinu primjene.

  • Razina 1 – Krovna grupa mjera upravljanja bukom (Oznaka grupe tipa 1., 2. odnosno 3.)
  • Razina 2 – Pojedinačna kategorija mjera upravljanja bukom unutar svake krovne grupe mjera (Oznaka kategorije unutar svake grupe sadržava oznaku grupe i oznaku kategorije tipa 1.x., 2.x odnosno 3.x).
  • Razina 3 – Mjera upravljanja bukom unutar svake pojedinačne kategorije mjera (Oznaka mjere sadržava oznaku grupe, kategorije tipa 1.x.y., 2.x.y. odnosno 3.x.y.)

Popis mogućih mjera upravljanja bukom cestovnog prometa

Oznaka grupe Oznaka kategorije Oznaka moguće mjere Opis
C1. UPRAVLJANJE CESTOVNIM PROMETOM
C1.1. Smanjenje gustoće prometa upravljanjem prometom
C1.1.1. Preusmjeravanje toka prometa
C1.1.2. Preusmjeravanje toka prometa koristeći inteligentne sustave upravljanja prometom (skr. „ITS“)
C1.1.3. Ograničenje cestovnog prometa
C1.1.4. Uvođenje tihih zona (poznate kao „Q-zones“)
C1.1.5. Smanjenje korištenja privatnih automobila kroz promicanje korištenja javnog prijevoza
C1.1.6. Smanjenje korištenja privatnih automobila kroz promicanje korištenja ne-motoriziranih modela prometa
C1.1.7. Korištenje sustava parkiranja
C1.2. Mjere kontrole i nadzora bučnih vozila
C1.2.1. Upravljanje prometom teških vozila kroz korištenje alternativnih pravaca
C1.2.2. Upravljanje prometom teških vozila kroz zabranu i ograničenja toka prometa teških vozila
C1.2.3. Upravljanje prometom teških vozila na parkiralištima, PUO, pretovar robe
C1.2.4. Upravljanje javnim prijevozom: Obnova vozila javnog prijevoza
C1.2.5. Uvođenje aktivnosti izmjene modaliteta transporta za promet teških vozila i prijevoz osoba
C1.2.6. Upravljanje javnim prijevozom – Periodične tehničke inspekcije emisije buke vozila javnog prijevoza
C1.2.7. Upravljanje prometom za zbrinjavanje otpada
C1.2.8. Upravljanje bukom vozila za čišćenje prometnica
C1.3. Smirivanje toka prometa kroz primjenu mjera upravljanja bukom koje utječu na uravnoteženje brzine i toka prometa
C1.3.1. Zeleni valovi
C1.3.2. Uravnoteženje toka prometa
C1.3.3. Korištenje inteligentnih sustava upravljanja prometom za upravljanje brzinom prometa
C1.3.4. Isključivanje semafora tijekom razdoblja noći na križanjima s malom gustoćom toka prometa
C1.3.5. Mjere usporavanja prometa (ograničenja brzine, tzv. „šikane“)
C1.3.6. Rekonstrukcija semaforiziranih križanja s kružnim tokovima
C1.3.7. Redizajn i rekonstrukcija cestovnog prometa kroz korištenje uspornika prometa
C1.3.8. Uvođenje nadzora na ograničenju brzine kroz radarske sustave, nadzor policije
C1.4. UPRAVLJANJE KOLNIČKOM KONSTRUKCIJOM
C1.4.1. Zamjena normalne kolničke konstrukcije s tihom kolničkom konstrukcijom
C1.4.2. Zamjena normalne kolničke konstrukcije s dvoslojnom asfalt poroznom kolničkom konstrukcijom – referentna kolnička konstrukcija
C1.4.3. Zamjena normalne kolničke konstrukcije s jednoslojnom asfalt poroznom kolničkom konstrukcijom
C1.4.4. Zamjena normalne kolničke konstrukcije s tankoslojnom asfaltnom kolničkom konstrukcijom
C1.4.5. Zamjena normalne kolničke konstrukcije s poro-elastičnom kolničkom konstrukcijom
C1.4.6. Zamjena normalne kolničke konstrukcije s gumiranom kolničkom konstrukcijom
C1.5. Održavanje prometnica i mjere za prijelazne naprave
C1.5.1. Rekonstrukcija prijelaznih naprava
C2. SNIŽAVANJE BUKE NA PUTU ŠIRENJA
C2.1. Zidovi za zaštite od buke
C2.1.1. Zidovi za zaštite od buke – razni materijali
C2.1.2. Zidovi za zaštite od buke – razni oblici
C2.1.3. Zidovi za zaštite od buke – akustički elementi
C2.1.4. Specijalni zidovi za zaštitu od buke niže visine blizu prometnica
C2.2. Alternativna zaštita u odnosu na zidove za zaštitu od buke
C2.2.1. „Zeleni“ i „živi“ zidovi za zaštitu od buke
C2.2.2. Vertikalno i horizontalno uklapanje cestovnog i tračničkog prometa
C2.2.3. Miješane konstrukcije zaštite od buke
C2.2.4. Zgrade ne-stambene namjene koje se koriste za zaštitu od buke
C2.2.5. Inovativna rješenja zidova za zaštitu od buke

 

Popis mogućih mjera upravljanja bukom pružnog prometa:

Oznaka grupe Oznaka kategorije Oznaka moguće mjere Opis
P1. SMANJENJE BUKE NA IZVORU UZ NADZOR EMISIJE BUKE PRILIKOM INTERAKCIJE KOTAČA I TRAČNICE
P1.1. Mjere upravljanja bukom cviljenja, škripanja i proklizavanja
P1.2. Mjere upravljanja voznim parkom – održavanje i poboljšanje kotača
P1.3. Infrastrukturne mjere upravljanja bukom održavanjem tračnica
P1.4. Upravljanje željezničkim prometom
P1.4.1. Ograničavanje brzine prolaska vlakova kroz određene dionice noću
P1.4.2. Upravljanje željezničkim prometom s teretnim vlakovima s dizel lokomotivom
P2. ZIDOVI ZA ZAŠTITU OD BUKE I MJERE UPRAVLJANJA BUKOM NA PUTU ŠIRENJA BUKE
P2.1. Zidovi za zaštite od buke – razni materijali
P2.2. Zidovi za zaštite od buke – razni oblici
P2.3. Zidovi za zaštite od buke – akustički elementi
P2.4. Zidovi za zaštitu od buke nižih visina
P3. ALTERNATIVNA ZAŠTITA U ODNOSU NA ZIDOVE ZA ZAŠTITU OD BUKE
P3.1. „Zeleni“ i „živi“ zidovi za zaštitu od buke
P3.2. Vertikalno i horizontalno uklapanje cestovnog i pružnog prometa
P3.3. Mješovite konstrukcije zaštite od buke
P3.4. Zgrade ne-stambene namjene koje se koriste za zaštitu od buke

 

Popis mogućih mjera upravljanja bukom industrijskih pogona i postrojenja:

Oznaka grupe Oznaka kategorije Oznaka mogućih  mjere Opis
I1. PRAKSA NAJBOLJEG UPRAVLJANJA
I1.1. Promjene tlocrta i projektiranje industrijskih postrojenja
I1.2. Ograničavanje kretanja teškim vozilima
I1.3. Kontrola tereta, transport i obrada materijala
I1.4. Raspored rada
I1.5. Akustičko održavanje
I2. NAJBOLJA EKONOMSKI DOSTUPNA TEHNOLOGIJA
I2.1. Odabir tiših tehnologija
I2.2. Ograđivanje mehanizacije
I2.3. Zaštita na izvoru
I2.4. Projektiranje učinkovitih prigušivača
I2.5. Poboljšanje zvučne izolacije
I2.6. Instaliranje prigušivača zvuka
I2.7. Sustavi protiv vibriranja

 

U Akcijskom planu upravljanja bukom za Grad Rijeku izdvojeno je 54 područja na kojima je predviđeno upravljanje bukom i to kroz 95 scenarija upravljanja bukom s ukupno 115 različitih mjera upravljanja bukom.

Prioriteti i rokovi provedbe Akcijskog plana upravljanja bukom

U ovom akcijskom planu, rokovi provedbe podijeljeni su u 3 vremenska razdoblja:

  • Kratkoročan rok provedbe od 1 do 3 godine od dana donošenja akcijskog plana.
  • Srednjoročan rok provedbe od 4 do 7 godina od dana donošenja akcijskog plana.
  • Dugoročan rok provedbe od 7 do 10 godina od dana donošenja akcijskog plana.

Ovaj akcijski plan omogućava usmjeravanja cijelih ili djelomičnih aktivnosti na područja koja su izložena najvišim razinama buke, uz razmatranje raspoloživih financijskih i vremenskih okvira. Prije poduzimanja bilo koje aktivnosti iz ove akcijskog plana razmotriti će se pretpostavljeni troškovi i korist provedbe predložene aktivnosti.

Očuvanje „tihih“ područja

Osim svih prethodno navedenih mjera za upravljanje bukom na izdvojenim, u Rijeci postoje i zone koje su kandidati za tzv. „tiha područja“  i one zahtijevaju određeni niz aktivnosti s kojima se ostvaruje njihovo očuvanje. U stručnoj praksi, uobičajeni plan aktivnosti za očuvanja „tihih područja“ sastoji se od:

  • određivanja kandidata za „tiha područja“ unutar naseljenog područja,
  • analize „tihih područja“ unutar naseljenog područja primjenom kriterija koji će valorizirati kvantitativne i kvalitativne parametre tihih područja, i
  • određivanja strategije i operativnih aktivnosti usmjerenih na očuvanje potvrđenih „tihih područja“.

Ovim akcijskim planom predlaže se da postupak potvrđivanja „tihih područja“ unutar Grada Rijeke bude proveden tijekom 2018. godine čime će se omogućiti planiranje mjera očuvanja „tihih područja“ u okviru akcijskog plana u 3.krugu.

Kandidati za „tiha područja“ potvrdit će se primjenom niza kriterija kao što su:

  • Ne-akustički osnovni parametri: krajobraz, stanje održavanja okoliša, čistoća područja (tlo, zrak, vode), opća sigurnost
  • Opća analiza prihvatljivosti predloženog područja: urbani kontekst, udaljenost od zona stambene i/ili mješovite pretežito stambene namjene, dostupnost područja (npr. javnim prijevozom), udaljenost od glavnih izvora buke, primjena mjera upravljanja bukom u graničnim zonama područja, potreba za dodatnim mjerama upravljanja bukom, potreba za dodatnim mjerama upravljanja bukom od različitih izvora
  • Parametri koji opisuju ponašanje u području: procijenjeni broj korisnika područja, geografska raspodjela korisnika područja, uobičajene aktivnosti na području
  • Akustički parametri: kratkotrajna „in-situ“ mjerenja razina buke koja obuhvaćaju mjerenja raznih akustičkih veličina (npr. LAeq, L10, L90, L95, broj zvučnih događaja, impulsni karakter i sl.) tijekom vremena kada se područje koristi, dugotrajna „in-situ“ mjerenja razina buke koja obuhvaćaju mjerenja raznih akustičkih veličina s ciljem globalne ocjene imisijskih razina, snimanje reprezentativnih zvučnih snimaka te proračun psiho-akustičkih parametara (npr. glasnoća)

Konačnu potvrdu prikladnosti kandidata za „tiha područja“ planirano je provesti primjenom tehnike anketiranja čime se mora dobiti i subjektivna ocjena korisnika područja kroz njihov doživljaj zvučnog okoliša područja.

Nakon ovih aktivnosti određeni broj kandidata za „tiha područja“ proglašava se „tihim područjem“, te se navedena područja unose u prostorno-plansku dokumentaciju grada i prema njima se primjenjuju posebne mjere zaštite od buke kao npr. prostorno-planske mjere zaštite od buke, mjere upravljanja izvorima buke u graničnim područjima i sl.

Područja upravljanja bukom izdvojena u Akcijskom planu s mjerama i scenarijima za smanjivanje buke

Analizom izloženosti riječkog stanovništva buci, ovim je Akcijskim planom predloženo 54 područja na kojima će se upravljati bukom s ciljem njenog smanjenja.

Za svako je izdvojeno područje pripremljen scenarij snižavanja i/ili upravljanja bukom.

Za ukupno 54 područja upravljanja bukom izrađeno je 95 scenarija upravljanja bukom s ukupno 115 različitih mjera upravljanja bukom.

Od ukupnog broja područja upravljanja bukom, na 23 područja predviđena je primjena jednog scenarija, dok je na 21 području predviđena primjena dva scenarija upravljanja bukom.

Na ukupno 10 područja, predviđena je izrada tri scenarija upravljanja bukom

U ukupnom broju predloženih mjera upravljanja bukom, najzastupljenija je mjera „zamjena normalne kolničke konstrukcije s tihom kolničkom konstrukcijom„ (korištena u 47 scenarija) te „zabrana i ograničenje toka prometa teških vozila“  (u 40 scenarija).

Za pružni promet predviđeno je pojačano održavanje tračnica u područjima upravljanja bukom (4 scenarija) s izgradnjom zidova za zaštitu od buke (5 scenarija).

Za industrijske pogone i postrojenja pretpostavljena je primjena tiših tehnologija s kojima se u srednjoročnom razdoblju žele sniziti emisijske razine buke za 3 dB/m2 odnosno 5 dB/m2.

Obilaskom svih područja te analizom ostalih izvora buke, na određenom broju područja zabilježeno je preklapanje područja upravljanja bukom raznih izvora buke, što ukazuje na moguće prioritetno provođenje aktivnosti upravljanja bukom odnosno prioritetnu primjenu predviđenih scenarija.

Ovdje donosimo popis izdvojenih područja s obzirom na izvore buke i lokacije na kojima se nalaze. Uz svaku lokaciju prikazanu tlocrtnom fotografijom zone ujedno je naveden i scenarij kojim će se smanjivati buka. Također, izdvojena područja dostupna su vam i na karti na posebnom web pregledniku.

Područja u kojima su industrijski pogoni ili postrojenja izvori pojačane buke

U Akcijskom planu upravljanja bukom izdvojeno je ukupno 6 područja u kojima industrijski pogoni ili postrojenja predstavljaju izvore pojačane buke, u kontekstu tih područja predviđeni su scenariji smanjivanja buke za 3 odnosno 5 dB.

To su sljedeća područja (popisana su s obzirom na abecedni red Mjesnih odbora na čijem prostoru se nalaze):

Na prostoru Mjesnog odbora Gornja Vežica jedno područje:

Na prostoru Mjesnog odbora Kantrida jedno područje:

Na prostoru Mjesnog odbora Mlaka jedno područje:

Na prostoru Mjesnog odbora Pećine jedno područje:

Na prostoru Mjesnog odbora Podvežica i Gornja Vežca jedno područje:

Na prostoru Mjesnog odbora Sveti Nikola jedno područje:

Područja u kojima je cestovni promet izvor pojačane buke

U Akcijskom planu upravljanja bukom izdvojeno je ukupno 33 područja u kojima cestovni promet predstavlja izvore pojačane buke. U kontekstu tih područja predviđeni su različiti scenariji smanjivanja buke, a glavnina ih se tiče zamjene normalne kolničke konstrukcije s tihom kolničkom konstrukcijom, odnosno zabrane i ograničenja toka prometa teških vozila.

To su sljedeća područja (popisana su s obzirom na abecedni red Mjesnih odbora na čijem prostoru se nalaze):

Na prostoru Mjesnog odbora Banderovo izdvojena su tri područja:

Na prostoru Mjesnog odbora Brajda izdvojena su tri područja:

Na prostoru Mjesnog odbora Centar-Sušak izdvojeno je 4 područja

Na prostoru Mjesnog odbora Drenova izdvojeno je tri područja

Na prostoru Mjesnog odbora Gornja Vežica izdvojeno je jedno područje

Na prostoru Mjesnog odbora Kantrida izdvojeno je jedno područje

Na prostoru Mjesnog odbora Kozala izdvojena su dva područja

Na prostoru Mjesnog odbora Krimeja izdvojena su dva područja

Na prostoru Mjesnog odbora Luka izdvojena su dva područja

Na području Mjesnog odbora Mlaka izdvojeno je jedno područje

Na prostoru Mjesnog odbora Pećine izdvojena su tri područja

Na prostoru Mjesnog odbora Podmurvice izdvojena su dva područja

Na prostoru Mjesnog odbora Potok izdvojeno je jedno područje

Na prostoru Mjesnog odbora Sveti Nikola izdvojeno su četiri područja

Na prostoru Mjesnog odbora Školjić izdvojeno je jedno područje

Na prostoru Mjesnog odbora Škurinje izdvojena su dva područja

Na prostoru Mjesnog odbora Turnić izdvojena su dva područja

Na prostoru Mjesnog odbora Vojak izdvojeno su jedno područje

Na prostoru Mjesnog odbora Zamet izdvojena su dva područja

Na tromeđi Mjesnih odbora Škurinjska Draga, Belveder i Potok izdvojeno je jedno područje

Područja u kojima je pružni promet izvor pojačane buke

U Akcijskom planu upravljanja bukom izdvojeno je ukupno 7 područja u kojima pružni promet predstavlja izvore pojačane buke. U kontekstu tih područja predviđene su izgradnje zidova za zaštitu od buke odnosno pojačano održavanje tračnica.

To su sljedeća područja ((popisana su s obzirom na abecedni red Mjesnih odbora na čijem prostoru se nalaze):

Na prostoru Mjesnog odbora Bulevard izdvojeno je jedno područje

Na prostoru Mjesnog odbora Gornja Vežica izdvojeno je jedno područje

Na prostoru Mjesnog odbora Podvežica izdvojeno je pet područja

Vaš doprinos

Pozivamo Vas da proučite područja upravljanja bukom izdvojena u ovom Akcijskom planu, prikazana u prethodnom poglavlju te dostupna u posebnom web pregledniku.

Živite li Vi osobno u području koje je izdvojeno za primjenu mjera smanjivanja buke?

Mislite li da će predviđene mjere i scenariji doprinijeti smanjivanju buke na toj lokaciji?

Biste li i sami predložili neka drugačija ili dodatna moguća rješenja za smanjivanje buke?

Živite li u području u kojem imate dojam pojačane buke, a u ovom Akcijskom planu to područje nije posebno izdvojeno? O kojoj se lokaciji radi i zašto biste je uvrstili u Akcijski plan?

Odakle dolazi buka koja vam smeta na području na kojem živite?

Također, nacrt samog dokumenta Akcijskog plana upravljanja bukom dostupan Vam je u PDF-u u sklopu ovog Savjetovanja.

Svoje prijedloge i komentare na rješenja u dokumentu možete uputiti:

  • ispunjavajući ovdje dostupan online obrazac,
  • ispunjavajući Anketu koja je sastavni dio ovog Savjetovanja
  • upisujući komentare u polje za komentiranje u dnu ovog Savjetovanja.

Obrazac za sudjelovanje:


Odgovori

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Nužna polja su označena s *