Gradsko vijeće Grada Rijeke na sjednici održanoj dana 25. travnja 2019. godine donijelo je Odluku o uređenju prometa na području grada Rijeke („Službene novine grada Rijeke“ broj 9/19), dana 19. prosinca 2019. godine Odluku o izmjenama Odluke o uređenju prometa na području grada Rijeke („Službene novine Grada Rijeke“ broj 22/19), a dana 14. prosinca 2021. godine Odluku o izmjenama Odluke o uređenju prometa na području grada Rijeke („Službene novine Grada Rijeke“ broj 15/21).

Istom se uređuju uvjeti i pravila odvijanja prometa na javno prometnim površinama na području grada Rijeke.

Člankom 1. dodatno se uređuju prava osoba s invaliditetom i vlasnika električnih vozila tokom punjenja automobila na besplatno parkiranje.

Ovim člankom dodatno se uređuju prava osoba s invaliditetom koje posjeduju važeći znak pristupačnosti. Osoba mora imati vidljivo istaknuti važeći znak pristupačnosti u suglasju s propisima. Vozilo osobe ima pravo na parkiranje na Javnim parkiralištima s naplatom uz povlaštenu parkirnu kartu.

Ovim člankom dodatno se uređuju i prava vlasnika električnih vozila tokom punjenja automobila na besplatno parkiranje. Vlasnik odnosno korisnik vozila mora nakon završenog punjenja vozila, vozilo odmah premjestiti sa parkirališnog mjesta na kojem se  nalazi uređaj za punjenje vozila. Dozvoljeno vrijeme punjenja se aktom kojim se uređuju opći uvjeti isporuke komunalne usluge parkiranja na uređenim javnim površinama i u javnim garažama na području grada Rijeke.  A to utvrđuje Trgovačko društvo Rijeka plus d.o.o.

Člankom 2. uređuje se tko izdaje povlaštene karte, prava fizičkih osoba na povlaštenu kartu, uređuje se tko ima uz fizičke osobe i obrtnike ima prava na povlaštenu kartu.

Člankom 18a. utvrđuje se da za korištenje javnih parkirališta pod povlaštenim uvjetima Trgovačko društvo, u ovom slučaju Rijeka plus d.o.o., izdaje povlaštenu parkirnu kartu i određuje za koja javna parkirališta ona vrijedi.

Člankom 18b. uređuje se pravo na povlaštenu kartu fizičke osobe, te način dokazivanja svog prava. To su osobe koje imaju prebivalište na području na kojem se naplaćuje parkiranje, koje imaju boravište na području na kojem se naplaćuje parkiranje, imaju boravište na području na kojem se naplaćuje parkiranje a studiraju u gradu Rijeci kao redoviti studenti,  te osobe koje imaju prebivalište na području na kojem se naplaćuje parkiranje, a koriste službeno vozilo tijekom 24 sata.

Člankom 18c. uređuje se pravo na povlaštenu kartu fizičke osobe – obrtnika, te način dokazivanja svog prava. To su osobe koje imaju prebivalište i sjedište obrta na istoj adresi na području na kojem se naplaćuje parkiranje. U tom slučaju obrtnik to dokazuje osobnom iskaznicom ili uvjerenjem o prebivalištu Ministarstva unutarnjih poslova (koje ne smije biti starije od 30 dana) i izvatkom iz obrtnog registra (koji ne smije biti stariji od 30 dana). Pravo na povlaštenu parkirnu kartu ima i obrtnik ako ima vozilo u vlasništvu obrta ili leasingu obrta, što dokazuje važećom prometnom dozvolom i/ili ugovorom o leasingu i ako ne koristi povlaštenu kartu kao fizička osoba (stanar) sukladno članku 18b. ove Odluke. fizičkoj osobi-obrtniku može se izdati najviše jedna povlaštena karta i povlaštenu kartu korisnik može koristiti isključivo za vozilo za koje je izdana.

Člankom 18d. uređuje se da pravo na povlaštenu kartu imaju članovi Gradskog vijeća Grada, članovi Skupštine Primorsko – goranske županije, članovi vijeća nacionalnih manjina odnosno predstavnici nacionalnih manjina u Gradu, osobe s invaliditetom koje posjeduju važeći znak pristupačnosti na temelju rješenja nadležnog tijela, fizičke osobe – hrvatski ratni vojni invalidi iz Domovinskog rata kojima je status hrvatskog ratnog vojnog invalida iz Domovinskog rata priznat na temelju rješenja nadležnog ministarstva, osobe s invaliditetom koje ne posjeduju važeći znak pristupačnosti, ali koje na temelju Rješenja nadležnog tijela imaju utvrđeno tjelesno oštećenje od 60% do 80%, fizičke osobe – vlasnici vozila koja spadaju u skupinu e skupinu vozila E-REV, BEV, AFV, PHEV, FCEV ima pravo na povlaštenu parkirnu kartu, uz uvjet da ima prebivalište na području Grada Rijeke.

Člankom 3. uređuje se nadležnost nad donošenjem odluke o Vrstama parkirnih karata te uvjeti za njihovo izdavanje odnosno korištenje.

Vrste parkirnih karata te uvjeti za njihovo izdavanje odnosno korištenje utvrđeni su Općim uvjetima isporuke komunalne usluge parkiranja na uređenim javnim površinama i u javnim garažama na području grada Rijeke i drugim aktima Trgovačkog društva, Rijeka Plus d.o.o.

Iznimka su povlaštene parkirne karte. Uvjeti za njihovo izdavanje odnosno korištenje utvrđeni člancima 18a, 18b, 18c i 18d ove Odluke.

Člankom 4. dodaje se mogućnost da se dodjele rezervirana parkirališna mjesta za namjenu zajedničkog korištenja električnih automobila na području grada Rijeke

Na javnom parkiralištu iz članka moći se na temelju Odluke Gradskog vijeća Grada Rijeke dodijeliti rezervirana parkirališna mjesta na području Grada Rijeke za zajedničko korištenje električnih automobila (električni car sharing). Tom odlukom, o uređenju sustava zajedničkog korištenja električnih automobila na području grada Rijeke uređuje se način korištenja, uvjeti za stjecanje prava na korištenje, broj, lokacije i cijene rezerviranih parkirališnih mjesta na području Grada Rijeke za zajedničko korištenje električnih automobila.

Za provedbu ove Odluke nije potrebno osigurati dodatna sredstva iz Proračuna.

Grad Rijeka je, uz grad Veliku Goricu, bio jedini pozitivni primjer u Hrvatskoj koji je svojim građanima omogućavao besplatan parking za električna vozila za vrijeme punjenja i povlaštenu parkirnu kartu za javna parkirališta sa naplatom, te tako poticao vozače da se odluče na kupovinu vozila s nultom emisijom štetnih plinova.

Udruga Strujni krug, koja okuplja preko 1.400 vozača i budućih vozača svih električnih vozila te održava kontakt s preko 5.000 potencijalnih kupaca električnih vozila u Hrvatskoj, navodi da su brojni građani Rijeke prilikom kupnje električnog vozila tu pogodnost iznijeli kao jednu od presudnih faktora zbog kojeg su se odlučili ili bi se u narednom razdoblju odlučili za kupovinu električnog vozila.

Hrvatska je, kao i većina zemalja Europske unije, trenutno u tranzicijskom periodu u kojemu se vozače želi potaknuti na kupovinu vozila s nultom emisijom štetnih plinova kako bi se smanjilo sveukupno zagađenje okoliša, ali s obzirom na slabiji životni standard, Hrvatska je još uvijek pri dnu ljestvice u EU po broju potpuno električnih vozila. Točnije, u Hrvatskoj je registrirano tek 3.054 potpuno električnih vozila, što čini samo 0,13 posto ukupnog voznog parka Republike Hrvatske. Ako se u navedenu statistiku uključe i plug-in hibridna vozila, kojih je trenutno u Hrvatskoj registrirano 1.181, vidljivo je da u voznom parku Hrvatske tek 0,18 posto čine BEV i PHEV vozila koja direktno utječu na smanjenje zagađenja okoliša. Ukidanjem prava na povlaštenu parkirnu kartu za električna vozila diljem grada Rijeke, zasigurno se neće ostvariti velike uštede, ali će se brojne potencijalne kupce demotivirati za kupovinu vozila s niskom ili nultom emisijom štetnih plinova.

Objašnjenje kartica:

AFV – Alternative Fuel Vehicles – vozila koja ne pokreću benzinski ili dizelski motori

BEV – Battery Electric Vehicle – vozilo na električni pogon

PHEV – Plug-in Hybrid Electric Vehicle – hibridno vozilo u kojem se baterija može puniti i eksternom utičnicom. Ta vozila uglavnom imaju domet oko 50 km samo na struju.

E-REV – Električno vozilo produljenog dosega – električno vozilo na bateriju koje ima mali pomoćni motor s unutarnjim izgaranjem isključivo radi ponovnog punjenja baterije. Za razliku od plug-in hibrida, produljivač dosega ne može mehanički pokretati vozilo.

FCEV – Električni automobili s pogonom na ćelije goriva – FCEV radi isključivo na električni motor, ali za razliku od BEV-a, električnu energiju proizvode vodikove ćelije goriva umjesto baterija. Vodikove ćelije goriva stvaraju električnu energiju kombinirajući vodik s kisikom. Kao i BEV, i FCEV je lokalno 100 % bez emisija.

Svima bi nam trebalo biti u interesu smanjiti zagađenje okoliša kako bi mlađim generacijama omogućili čišći zrak u gradovima, ali ukidanjem ovakvih jednostavnih mjera u samom početku tranzicijskog perioda dodatno kočimo napredak koji nam je itekako potreban i poželjan.

Zadnjih desetak godina sve više se radi na uključivanju osoba s invaliditetom u sustav rada, te je u tu svrhu donesen i Zakon o profesionalnoj rehabilitaciji i zapošljavanju osoba sa invaliditetom. Njime je između ostalog propisano da su: tijela državne uprave, tijela sudbene vlasti, tijela državne vlasti i druga državna tijela, tijela jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave, javne službe, javne ustanove, izvanproračunski / proračunski fondovi, pravne osobe u vlasništvu ili u pretežitom vlasništvu Republike Hrvatske, pravne osobe u vlasništvu ili pretežitom vlasništvu jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave te pravne osobe s javnim ovlastima dužna prilikom zapošljavanja osobi s invaliditetom dati prednost pod jednakim uvjetima. Jasno je da bez obzira na sva nastojanja neke kategorije osoba s invaliditetom neće moći biti uključene u sustav rada.

U gradu Rijeci najveći broj tijela u koje bi se mogle zaposliti/ili  osobe s invaliditetom su zaposlenja koncentrirana na najuži centar grada. Problem s kojim se susreće značajan broj osoba s invaliditetom je da su zaposleni upravo u tijelima koja su u spomenutom centru grada, te da svakodnevno moraju koristiti javni gradski prijevoz ili vlastiti automobil kako bi dolazili i odlazili sa radnog mjesta. Mnogi od njih prisiljeni su zbog prirode svog invaliditeta koristiti vlastiti automobil, jer zbog objektivnih razloga (najveće gužve upravo u vrijeme odlaska i dolaska sa radnog mjesta, nemogućnost korištenja sjedećeg mjesta, nagla kočenja pri kojima se vrlo teško držati kada se zna da je Rijeka grad s jako puno uzbrdica i nizbrdica i sl.) nisu u stanju koristiti javni gradski prijevoz.

Nositelj savjetovanja smatra da bi od velikog značaja za svakodnevnu kvalitetu života osoba s invaliditetom koje imaju postotak tjelesnog oštećenja manji od 80% (nemaju pravo na znak pristupačnost) bilo proširenje prava na povlašteno mjesečno parkiranje i na to za početak na kategoriju od 60 do 80 posto invaliditeta.

Postojeće uredbe na području grada Rijeke nisu zadovoljavajuće uređene u odnosu na civilne osobe s invaliditetom, te smatramo da će ovaj prijedlog u velikoj mjeri pridonijeti većem broju korisnika, a posljedično i kvalitetnijem životu osoba s invaliditetom koje imaju postotak tjelesnog oštećenja od 60 do 80 posto, odnosno koje nemaju pravo na znak pristupačnosti.

Smatramo da prihvaćanje ovih izmjena neće imati negativan fiskalni učinak na poslovanje Rijeka plusa, već upravo suprotno, predloženo proširivanje prava može imati pozitivan odjek u javnosti, te pridonijeti još boljoj slici o gradu Rijeci kao jednom od ,,Zdravih gradova“.

Nositelj savjetovanja poziva Vas da, nakon što proučite Nacrt prijedloga Odluke o izmjenama i dopunama Odluke o uređenju prometa na području grada Rijeke, dostupan u prilozima ovog Savjetovanja, iznesete svoje prijedloge i komentare na rješenja u dokumentu.

Nositelj savjetovanja želi dobiti odgovore na pitanja jesu li ove izmjene u skladu sa željama građana te dobiti prijedloge za dodatna poboljšanja samog prijedloga izmjena.

Prijedloge i komentare možete uputiti ispunjavajući ovdje dostupan online obrazac ili upisujući komentare u polje za komentiranje u dnu ovog Savjetovanja.

Ovo Savjetovanje ostaje otvoreno do 9. veljače 2023. i nakon tog datuma neće više biti moguće slati primjedbe i prijedloge, a izvješće o Savjetovanju objavit će se na ovom mjestu.