Šest stoljeća duge pokladne tradicije ovoga kraja te utjecaj venecijanskog i austrijskog građanskog karnevala temelji su na kojima je Riječki karneval 1982. godine počeo graditi svoj osebujan identitet.

Započevši sa samo tri domaće karnevalske skupine i stotinjak sudionika, prerastao je u međunarodnu manifestaciju koja danas broji, samo u Međunarodnoj karnevalskoj povorci, preko deset tisuća sudionika iz desetak zemalja svijeta.

Riječki karneval kulturna je baština Hrvatske. Brojnost sudionika i gledatelja priskrbila mu je 1995. godine punopravno članstvo u Europskoj udruzi karnevalskih gradova i svrstala ga među najznačajnije u Europi. Također, uvršten je na listu 500 najvažnijih zbivanja u Europi 2009. – “501 Must Be There Events”, a Sunday Times uvrstio ga je među 24 najegzotičnija događaja na svijetu 2007. godine.  Riječki je karneval osvojio i prestižno priznanje Zlatno turističko srce kao najbolja turistička manifestacija Jugoistočne Europe.

Izbor kraljice Karnevala uvodna je priredba Riječkog karnevala. Bira se najšarmantnija ženska predstavnica koja će sudjelovati u svim javnim prezentacijama karnevala. Ovaj izbor svake godine predstavlja izazov brojnim karnevalskim skupinama koje kandidiraju svoje predstavnice za “Zlatni plašt” i laskavu titulu Kraljice karnevala.

Osim poznavanja karnevalske tradicije, djevojke predstavljaju svoj šarm, duhovitost, plesna i glazbena umijeća. Uz izbor kraljice, nagrađuju se i najbolji scenski nastupi karnevalskih skupina u pratnji svake kandidatkinje, a nakon proglašenja kraljice slijedi primopredaja “gradskih ključeva” – kada gradonačelnik Rijeke predaje ključeve Meštru karnevala Toniju.

Dječja karnevalska povorka se održava već 16 godina. To je karnevalski događaj u kojem sudjeluju djeca predškolskog i školskog uzrasta iz Hrvatske i inozemstva.  Male maškarane skupine, kao uvertira u veliku povorku, prolaze Korzom. U pravilu, dječja povorka održavala se tjedan dana prije velike povorke. Ove je godine zbog lošeg vremena održana isti vikend, u subotu, dan prije velike nedjeljne povorke. Male maškare garancija su i obećanje da će se karnevalska tradicija nastaviti prenositi i na generacije koje dolaze.

Veliku povorku čini finalni mimohod svih tradicijskih maski, karnevalskih grupa i alegorijskih kola trasom od Rive preko Delte do Korza, točnije užim središtem grada. Međunarodna karnevalska povorka je kulminacija karnevalskih svečanosti. Glavnim riječkim ulicama uz najkvalitetnije karnevalske grupe iz Hrvatske defiliraju i mnogobrojne maskirane grupe iz inozemstva. Sudionici predstavljaju svoju maštovitost, duhovitost i originalnost, vatromet boja i oblika, paradu stotina alegorijskih kola, tisuća maski, a u svemu uživa velik broj gledatelja. Povorka se prenosi na internetu i televiziji, a na samim ulicama Rijeke prati je oko 70 tisuća ljudi.

Carnival Snowboard Session je međunarodno natjecanje snowboardera, jedinstveno po snježnoj stazi koja se nalazi tek nekoliko metara od mora. Za organizaciju ovog događaja šleperima se doprema 100 kubika snijega, a natjecanje okuplja ponajbolje domaće boardere te one iz ostalih europskih zemalja, koji svojim vratolomijama moraju impresionirati stručni žiri te tako zaslužiti svoje mjesto na postolju. Carnival Snownoard Session završava koncertom i after partyjem.

Maškarani auto-rally je manifestacija koja se od 1990. godine neprekidno održava u organizaciji  Autokluba „Rijeka”, kao parodija na svjetski poznati rally „Pariz-Dakar”. Utrku voze motorizirane maškare iz različitih krajeva, a svi sudionici – natjecatelji, njihova pratnja i suci moraju biti maskirani, kao što i njihova vozila moraju biti prigodno dekorirana.

Zabave u šatoru obuhvaćaju nastupe poznatih glazbenika različitih profila. Uz ugostiteljsku ponudu, koncerte, ples i zabavu, u šatoru se tijekom gotovo više od mjesec dana trajanja karnevala okuplja velik broj ljudi. Ove godine uz šator na Delti bio je postavljen i lunapark u kojem su uživali najmlađi.

Maškarani maraton Radio Rijeke je tradicionalna i jedna od najstarijih pratećih manifestacija Riječkog karnevala. Ove godine održan je 23. put. Maraton traje  4 dana u sklopu kojih se svake večeri održavaju prigodni karnevalski programi u kojima sudjeluju karnevalske skupine s područja grada Rijeke i Kvarnera, a program završava velikom maškaranom zabavom, koja traje do ranih jutarnjih sati. Popularni voditelji, u živom radio prijenosu, zagrijavaju atmosferu uoči velike Međunarodne povorke. Uz pjesmu i šalu predstavljaju se ključne osobe karnevala te karnevalske grupe iz zemlje i inozemstva.

Karnevalske igre su sportsko-zabavna manifestacija kojoj je cilj okupljanje, natjecanje i zabava karnevalske tematike. Natjecateljske discipline obuhvaćaju spoj snage, spretnosti, logike i zabave, a natječu se maškarane karnevalske grupe iz cijele Hrvatske.

Osim glavnih događanja koja u pravilu okupljaju i najveći broj ljudi, kako sudionika tako i publike, u vrijeme karnevala u cijeloj Rijeci i riječkom prstenu zbiva se niz događaja obojenih karnevalskom tematikom od podizanja Pusta, pusnih tanci, kazališnih predstava, izložbi maski i fotografija, preko škole snowboarda, Oktanskog bala kao manifestacije koja prati Maškarani auto-rally, Humanitarne kanevalske maneštre i jote, Humanitarnog donatorskog karnevalskog bala, sve do završetka, odnosno paljenja Pusta. U karnevalsko ruho obučen je cijeli grad kojim, u tom kratkom ali veselom periodu, vladaju maškare.

Meštar Toni je meštar Riječkog karnevala neprekidno od 1993. godine, točnije već 21 godinu. On je peti po redu meštar Riječkog karnevala. Prvi meštar je bio Vlado Štimac, drugi Boris Radović – Beli, treća je karnevalska meštrica bila Vedrana Rudan – nonica, a četvrti meštar bio je Sven Dukić.

Porijeklo Zvončara seže daleko u prapovijest. Njihova prvobitna zadaća bila je tjeranje zlih duhova zime i poticanje novog proljetnog ciklusa. Magijska funkcija zvončara danas je u drugom planu. Svojim impresivnim nastupom prvorazredna su turistička atrakcija i izazov za znanstvena proučavanja.
U našem kraju postoji više različitih skupina zvončara. Razlikuju se po odori, kretanju i načinu zvonjave.

Zametski zvončari jedini su zvončari s područja samog grada Rijeke. Halubajski zvončari potječu iz Halubja, zapadnog dijela Kastavštine  u blizini Rijeke, i najpoznatija su zvončarska skupina.  Uvršteni su na reprezentativni UNESCO-ov popis nematerijalne kulturne baštine. Osim ove dvije skupine danas djeluju i Grobnički dondolaši, Brgujski zvončari, Žejanski zvončari, Munski zvončari, Zvonećanski zvončari, Frlanski zvončari, Rukavački zvončari, Pesniki iz Crnog luga…

Motiv Morčića jedan je od prepoznatljivih simbola grada Rijeke, Kvarnera i Hrvatskog Primorja.

Egzotičan i dekorativan, morčić je ujedno i vrsta autohtonog pučkog nakita. Pored svoje estetske i ukrasne namjene, taj je nakit također bio vidljivi znak identiteta, oznaka pripadnosti Rijeci, Kvarneru i općenito primorskim krajevima. Morčić je ujedno i zaštitni znak Riječkog karnevala.

U karnevalu posebno mjesto pripada Pustu ili liku Karnevala koji je u naše krajeve stigao iz zapadno-europskih zemalja. To je figura izrađena od slame, dronjaka, staroga odijela, a naziva se karneval, krnjo (Dalmacija), pust (Istra i Primorje) i slično. Uz njega su uvijek prisutna i neka druga lica, obično sudac, krvnik, branitelj, tužitelj – s primjerenim grotesknim maskama. Ovi likovi prate Pusta i na nekom, tradicijom utvrđenom mjestu, izvode “dramatski” prikaz – suđenje tome “zlotvoru”. Nakon “suđenja”, Pust se svečano utopi, objesi ili spaljuje.

Ovaj običaj, za kojeg se ne zna kada je pristigao u naše krajeve, objašnjava se redovito kao pobjeda nad zimom, nevoljama, oskudicom i svim ostalim nedaćama koje su utjelovljene i uništene u figuri Pusta.

Na Dječjoj karnevalskoj povorci nastupilo je 5.200 malih maškara u 69 karnevalskih grupa iz zemlje i inozemstva, a iz publike ih je pratilo 50.000 gledatelja. Na velikoj Međunarodnoj karnevalskoj povorci nastupilo je 8.500 maškara u 97 karnevalskih grupa iz zemlje i inozemstva, a iz publike ih je pratilo 70.000 gledatelja

Online prijenos Međunarodne karnevalske povorke pratilo je 26.317 ljudi iz 81 zemlje među kojima, osim Hrvatske i BiH, najviše iz Njemačke, Slovenije, Italije, SAD-a, Srbije, Austrije, Švicarske, Nizozemske i Kanade.

Od  10. siječnja do 29. veljače ove godine na temu Riječkog karnevala u medijima je objavljeno ukupno 607 različitih vijesti.

Duž trase Međunarodne povorke bilo je postavljeno 7 pozornica s kojih je publiku zabavljalo 14 voditelja: Neno Pavinčić i Ernest Marinković, Jadranka Čubrić i Lucio Slama, Ana Radišić i Denis Brižić, Barbara Udovičić i Davor Jurkotić, Irena Grdinić i  Mario Lipovšek, Ivica Nikolac i Robert Ivanović te Valerio Benčić i Tomislav Škulj.

Iduće godine, 2013, velika završna Međunarodna povorka riječkog karnevala održat će se 10. veljače.  U 2014. godini povorka će se održati 2. ožujka, u 2015. godini 15. veljače.

Anketa je zaključena, rezultate pogledajte na stranici: http://www.vojko-obersnel.com/hr/e-konzultacije/rezultati-medjunarodni-rijecki-karneval.