Zakon o zdravstvenoj zaštiti (“Narodne novine“ broj 100/18, 125/19, 147/20, 119/22, 156/22, 33/23 i 36/24), propisuje kako jedinica područne (regionalne) samouprave odnosno Grad Zagreb i jedinica lokalne samouprave može osigurati sredstva za zdravstvenu zaštitu stanovnika na svom području iznad standarda utvrđenih obveznim zdravstvenim osiguranjem.

Demografska situacija u Republici Hrvatskoj obilježena je depopulacijom i starenjem stanovništva, a što potvrđuju podaci Državnog zavoda za statistiku. Obzirom na negativne demografske trendove Hrvatski sabor je 2021. godine donio Nacionalnu razvojnu strategiju Republike Hrvatske do 2030. godine (“Narodne novine“ broj 13/21) u okviru koje je u Razvojnom smjeru 2. Jačanje otpornosti na krize, između ostalog, predvidio i demografsku obnovu Republike Hrvatske. U ožujku 2024. godine Hrvatski sabor je donio Strategiju demografske revitalizacije Republike Hrvatske do 2033. godine s temeljnim ciljem rješavanja postojećih demografskih izazova Republike Hrvatske.

(Izvor: Državni zavod za statistiku RH – Priopćenje, Godina: LXI, Zagreb, 23. srpnja 2024. godine, STAN-2024-1-1, ISNN 1334-0557; https://podaci.dzs.hr/2024/hr/76800)

Negativni demografski trendovi identificirani strateškim dokumentima Republike Hrvatske prisutni su i na području Primorsko-goranske županije i Grada Rijeke. Uspoređujući podatke o broju stanovnika na području Primorsko-goranske županije i grada Rijeke temeljem Popisa stanovništva 2011. i Popis stanovništva 2022. godine evidentan je pad ukupnog broja stanovnika:

(Izvor: Državni zavod za statistiku RH, https://podaci.dzs.hr)

Daljnjim uvidom u statističke podatke rođenih i umrlih u Primorsko-goranskoj županiji i gradu Rijeci evidentan je negativan populacijski trend na što je u najvećoj mjeri utjecao pad prirodnog priraštaja stanovništva, odnosno manji broj rođenih u odnosu na broj umrlih kao što je prikazano u Tabeli 2.:

(Izvor: Državni zavod za statistiku RH, https://podaci.dzs.hr/2024/hr/76800; https://podaci.dzs.hr/2023/hr/58059)

Strategija demografske revitalizacije Republike Hrvatske do 2033. godine u uvodnom dijelu navodi kako se očekivano trajanje života znatno produljilo, dok je istovremeno vremensko razdoblje u kojem je žena fertilno sposobna ostalo nepromijenjeno. Rađanje prvog djeteta odgađa se za sve kasniju dob čime se skraćuje vrijeme optimalne plodnosti žene, a time smanjuje i šansa za ostvarivanje fertilitetnih planova iz mladosti. Npr. prosječna starost žene u vrijeme prvog poroda u RH je u 1991. godini bila oko 24 godine dok je danas prosječna starost žene oko 30 godina.

Znanstvena istraživanja pokazuju kako reproduktivna sposobnost žene opada nakon 30 godine, a znatnije nakon 35 godine života. Kod muškaraca reproduktivna sposobnost znatnije opada nakon 40. godine života starosti. Iz istog proizlazi kako se s porastom dobi, privremena i namjerna odgoda rađanja može pretvoriti u nenamjernu i trajnu, te se posljedično sve više parova odlučuje potražiti medicinsku pomoć u vidu nekog od oblika medicinske pomognute oplodnje. Prema podacima Europskog društva za humanu reprodukciju i embriologiju financiranje postupaka medicinski pomognute oplodnje se razlikuje među zemljama, a Republika Hrvatska, Bugarska i Grčka su jedine zemlje koje pokrivaju sve troškove liječenja medicinskih oblika neplodnosti.

Iz svega navedenog proizlazi kako je uporaba medicinski pomognute oplodnje relevantna za populaciju politiku  te je sukladno Strategiji utvrđeno kako je parovima koji imaju dijagnosticiran neki od oblika neplodnosti potrebno osigurati potrebnu podršku kako od strane poslodavca, tako i od strane tijela državne i lokalne vlasti.

Medicinski pomognuta oplodnja (MPO) u Republici Hrvatskoj uređena je Zakonom o medicinski pomognutoj oplodnji (“Narodne novine” broj 86/12). Zakonom su uređeni uvjeti za ostvarivanje prava na MPO te prava, obveze i odgovornosti svih sudionika postupaka MPO. Temeljem važećeg Zakona, pristup MPO imaju punoljetni i poslovno sposobni žena i muškarac koji su u braku ili u izvanbračnoj zajednici, a koji su s obzirom na životnu dob i opće zdravstveno stanje sposobni za roditeljsku skrb o djetetu. Pravo na MPO ima i punoljetna, poslovno sposobna žena koja ne živi u braku ili izvanbračnoj ili istospolnoj zajednici, čije je dosadašnje liječenje neplodnosti ostalo bezuspješno te je utvrđena bezizglednost drugih oblika liječenja, uz uvjet da je s obzirom na životnu dob i opće zdravstveno stanje sposobna za roditeljsku skrb o djetetu. Uz njih, pravo na MPO omogućuje se i osobi koja odlukom o lišenju poslovne sposobnosti nije ograničena u davanju izjava koje se tiču osobnog stanja. Pravo na medicinski pomognutu oplodnju na teret Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje (dalje u tekstu: HZZO) u pravilu ima žena do navršene 42. godine života. Liječnik koji provodi postupak medicinski pomognute oplodnje, iz osobito opravdanih zdravstvenih razloga može omogućiti pravo na medicinski pomognutu oplodnju i ženi nakon navršene 42. godine života. Liječenje neplodnosti postupcima MPO na teret HZZO-a obuhvaća četiri pokušaja intrauterine inseminacije (IUI) i šest pokušaja izvantjelesne oplodnje (IVF), uz obvezu da dva pokušaja IVF-a budu u prirodnome ciklusu.

Nadalje, kako dio parova koji se susreću s nekim od oblika neplodnosti, ne uspije s gore navedenim tretmanima realizirati trudnoću, a imaju želju i dalje nastaviti s postupkom MPO, isto moraju plaćati što predstavlja značajan financijski trošak (npr. uz dodatne terapije koje su prilagođene, iznosi prelaze i preko 2.000,00 eura bez eventualnih troškova putovanja, smještaja itd.).

Važno je napomenuti kako je i Primorsko-goranska županije prepoznala važnost ovog demografskog izazova te u svrhu aktivnog doprinosa rješavanju istoga u svibnju 2024. godine donijela Odluku o sufinanciranju troškova postupka medicinski pomognute oplodnje (“Službene novine Primorsko-goranske županije“ broj 23/24), s konačnim ciljem poticanja općina i gradova na svom području na sufinanciranje troškova MPO. Primorsko-goranska županija propisuje sufinanciranje troškova MPO na način da svakoj JLS koja ima vlastiti opći akt o sufinanciranju troškova MPO i na temelju kojeg je odobrila sufinanciranje krajnjem korisniku, osigura isti iznos korisniku mjere, a najviše do 1.000,00 eura i to uplatom JLS za krajnjeg korisnika. Daljnju provedbu ove mjere Primorsko-goranska županija regulirat će ugovorom o sufinanciranju kojim će se urediti međusobni odnosi Primorsko-goranske županije sa svakom pojedinom JLS koja ima normativni akt o sufinanciranju troškova MPO.

U svrhu aktivnog doprinosa rješavanju demografskih izazova, odnosno ostvarenju demografske revitalizacije kao i unapređenju kvalitete života građana/ki grada Rijeke, Grad Rijeka predlaže izradu normativnog akta s ciljem sufinanciranja troškova postupka medicinski pomognute oplodnje. Predmetnim aktom osigurala bi se mogućnost ostvarenja prava na sufinanciranje troškova MPO oplodnje onim parovima koji su iscrpili sve mogućnosti koje su, sukladno Zakonu, ostvarive na teret HZZO-a. Pravo na sufinanciranje može se ostvariti ispunjavanjem sljedećih uvjeta: da su potencijalni korisnici državljani Republike Hrvatske te da imaju prebivalište na području grada Rijeke u trajanju najmanje godinu dana u kontinuitetu prije dana podnošenja zahtjeva za sufinanciranje troškova postupka MPO provedenog u Republici Hrvatskoj ili inozemstvu.

Nacrt prijedloga Odluke o sufinanciranju troškova postupka medicinski pomognute oplodnje predviđa  sufinanciranje troškova postupka MPO korisnika u visini iznosa od 50% ukupnih troškova postupka MPO, ali najviše do iznosa 2.000,00 eura. Sufinanciranje troškova može se ostvariti najviše za jedan pokušaj postupka MPO tijekom jedne kalendarske godine. Odlukom je predviđena mogućnost sufinanciranja i za postupke MPO koji su započeli jednu godinu unatrag od stupanja na snagu Odluke.

Troškovi koji će se priznavati su troškovi postupka MPO sukladno cjeniku ovlaštene zdravstvene ustanove za provođenje postupaka MPO u Republici Hrvatskoj ili inozemstvu, troškovi pregleda liječnika specijalista ginekologije vezanih uz postupak MPO; te troškovi propisanih lijekova vezanih uz postupak MPO.

Pravo na sufinanciranje troškova MPO moguće je ostvariti podnošenjem zahtjeva i relevantne dokumentacije i to kako slijedi: dokazi o uključenju u postupak MPO (liječnička dokumentacija), računi s dokazom o plaćanju troškova postupka MPO ili drugi dokazi o nastalom i plaćenom trošku povezanom s postupkom MPO, izjava kojom se pod materijalnom i kaznenom odgovornošću izjavljuje kako su iscrpljene sve mogućnosti MPO na teret HZZO-a te da se postupak MPO za koji se podnosi zahtjev ne provodi na teret HZZO-a i druga dokumentacija prema traženju nadležnog upravnog odjela.

Postupak obrade zahtjeva potencijalnih korisnika ove mjere provodit će Upravni odjel za zdravstvo, socijalnu zaštitu i unapređenje kvalitete života i zahtjev s dokumentacijom podnosi se Upravnom odjelu do 31. prosinca tekuće kalendarske godine.

Obrazloženje po pojedinim člancima Nacrta prijedloga Odluke:

Članak 1.

U članku 1. određuje se što se uređuje Odlukom i to uvjeti, visina i način sufinanciranja troškova postupka MPO. U istom članku se sukladno Zakonu o medicinski pomognuoj oplodnji utvrđuje i što se smatra postupkom MPO.

Članak 2.

Članak 2. propisuje kako će Grad Rijeka sufinancirati troškove postupka MPO koji nisu pokriveni od strane HZZO-a te tko ima pravo ostvariti predmetno sufinanciranje – osoba koja je iscrpila sve mogućnosti koje su sukladno Zakonu, ostvarive na teret HZZO-a.

Članak 3.

Člankom 3. propisani su uvjeti za ostvarenje sufinanciranja troškova postupka MPO. Pravo na sufinanciranje mogu ostvariti osobe koje su državljani Republike Hrvatske, s prebivalištem na području grada Rijeke (najmanje godinu dana u kontinuitetu) te da je postupak MPO proveden u Republici Hrvatskoj ili inozemstvu.

Članak 4.

Članak 4. propisuje visinu iznosa sufinanciranja troškova postupka MPO, što iznosi do  50% ukupnih troškova postupka ali maksimalno do iznosa 2.000,00 eura, te kako je isto moguće ostvariti najviše za jedan pokušaj postupka MPO tijekom jedne kalendarske godine. Također, sufinanciranje je moguće ostvariti i za postupke MPO koji su započeli jednu godinu unatrag od stupanja na snagu Odluke.

Članak 5.

Članak 5. propisuje vrste troškova postupka MPO koji se smatraju prihvatljivim za sufinanciranje i to su: troškovi postupka MPO, troškovi pregleda liječnika vezanih uz postupak MPO te troškovi propisanih lijekova uz postupak MPO.

Članak 6.

Člankom 6. utvrđuje se način ostvarivanja prava na sufinanciranje troškova postupka MPO – podnošenjem zahtjeva za sufinanciranjem troškova postupka MPO koji se objavljuje na mrežnim stranicama Grada Rijeke, www.rijeka.hr.

Članak 7.

Članak 7. propisuje obveznu dokumentaciju koju je potrebno priložiti uz zahtjev iz članka 6. Odluke i to: dokaze o uključenju u postupak MPO (liječnička dokumentacija); račune s dokazom o plaćanju troškova postupka MPO ili druge dokaze o nastalom i plaćenom trošku povezanom s postupkom MPO, izjavu kojom se pod materijalnom i kaznenom odgovornošću izjavljuje kako su iscrpljene sve mogućnosti MPO na teret HZZO-a te da se postupak MPO za koji se podnosi zahtjev ne provodi na teret HZZO-a; i drugu dokumentaciju na traženje Upravnog odjela.

Članak 8.

Člankom 8. utvrđuje se rok u kojem se zahtjev za sufinanciranje troškova postupka MPO podnosi Upravnom odjelu i to do 31. prosinca tekuće kalendarske godine te cjelokupni postupak utvrđivanja prava na sufinanciranje troškova postupka MPO provodi nadležni Upravni odjel, na temelju podataka iz zahtjeva i službenih evidencija drugih tijela za čije je korištenje Grad Rijeka ovlašten.

Članak 9.

Članak 9. propisuje uputu kako o zahtjevu za sufinanciranje troškova postupka MPO nadležni upravni odjel donosi rješenje protiv kojeg je dozvoljena žalba u roku 15 dana od dana dostave rješenje na koju se ne plaća upravna pristojba. O žalbi odlučuje Gradonačelnik te je odluka konačna i izvršna.

Članak 10.

Člankom 10. uređuje se stupanje na snagu Odluke.

Uzimajući u obzir visinu troškova postupka medicinske pomognute oplodnje predlaže se visina iznosa do 50% troška postupka MPO, ali maksimalno do 2.000,00 eura.

Za provedbu ovoga akta u 2025. godini osigurat će se proračunska sredstva u visini iznosa 45.000,00 eura u Proračunu Grada Rijeke za 2025. godinu.

Pozivamo Vas da se uključite u ovo Savjetovanje svojim prijedlozima.

Proučite Nacrt prijedloga Odluke o sufinanciranju troškova postupka medicinski pomognute oplodnje . Cjeloviti dokument dostupan je u prilozima ovog savjetovanja.

Komentirajte predloženi dokument, sugerirajte poboljšanja.

Smatrate li da je na zadovoljavajuć način predložena potpora medicinski pomognute oplodnje građanima Rijeke?

Svi Vaši prijedlozi i komentari bit će uzeti u obzir i razmotreni te će se po završetku Savjetovanja objaviti Izvješće o prihvaćenim i neprihvaćenim prijedlozima, odnosno razlozima eventualnog neprihvaćanja.

Ovo Savjetovanje ostaje otvoreno do 28. studenog 2024. i nakon tog datuma neće više biti moguće slati primjedbe i prijedloge, a izvješće o Savjetovanju objavit će se na ovom mjestu.