Savjetovanje o nacrtu Odluke o socijalnoj skrbi

Ovo Savjetovanje ostaje otvoreno do 13. ožujka 2017. i iznimno traje kraće od predviđenih 30 dana zbog potrebe donošenja ove odluke na Gradskom vijeću koje će svoju posljednju sjednicu održati krajem ožujka, nakon čega se ono raspušta do nove konstituirajuće sjednice čiji datum u ovom trenutku nije poznat.
Tema kojom se bavi ovo Savjetovanje tiče se svih građana, a posebno socijalno ugroženih kategorija građana kao i svih institucija i udruga koje se bave zaštitom socijalno ugroženih građana. To su ujedno i zainteresirane javnosti koje se, uz sve ostale građane, pozivaju na uključivanje u ovo Savjetovanje.
Svoje prijedloge vezane uz novu Odluku o socijalnoj skrbi možete poslati ispunjavajući Obrazac za savjetovanje dostupan u wordu, pdf-u i online formi. Komentare možete upisivati i u polje za komentiranje u dnu stranice savjetovanja. Po završetku savjetovanja, na ovom mjestu će se objaviti Izvješće o provedenom savjetovanju.

Socijalni program Grada Rijeke

Grad Rijeka započeo je 1993. godine s provedbom svojeg Socijalnog programa koji je reguliran gradskom Odlukom o socijalnoj skrbi. U fokusu Socijalnog programa Grada Rijeke su osobe izložene siromaštvu i/ili socijalnoj isključenosti  kojima se pruža socijalna zaštita ili se u njih ulaže kako bi prevladali nepovoljne životne okolnosti.

Važeću Odluku o socijalnoj skrbi temeljem koje se provodi Socijalni program Grada Rijeke donijelo je Gradsko vijeće Grada Rijeke u prosincu 2014. godine. Ona je bazično utemeljena na odredbama Zakona o socijalnoj skrbi (NN 157/13, 152/14, 99/15, 52/16 i 16/17), ali građanima Rijeke nudi i puno veći stupanj zaštite.

Grad je zakonski obvezan štititi isključivo korisnike zajamčene minimalne naknade koju, putem riječkog Centra za socijalnu skrb, kao ustanove Ministarstva za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku, osigurava država. Korisnicima zajamčene minimalne naknade Grad je dužan osigurati podmirenje troškova stanovanja, a to uključuje troškove najma stana, troškove komunalnih usluga i struje, ogrjeva te obroka u pučkoj kuhinji.

Međutim, Grad Rijeka dodjeljuje znatno širu lepezu pomoći, a osim korisnicima državne minimalne naknade, Grad dodjeljuje pomoć i mnogim drugim socijalno ugroženim građanima.

U tom smislu, zaštita socijalno ugroženih u Rijeci je na znatno višoj razini od državnog standarda, odnosno od onoga na što je Rijeku obvezao Zakon pa mnogi oblici odnosno vrste socijalne pomoći koje nudi Grad Rijeka predstavljaju nadstandard. Također, Grad Rijeka drugačije je od države odredio cenzuse tj. minimalna primanja temeljem kojih netko može zatražiti socijalnu pomoć. Točnije, Rijeka procjenjuje da socijalna ugroženost dotiče osobe s bitno većim primanjima od onih koje država priznaje kao minimum.

Pojednostavljeno rečeno na primjeru samca, za državu je socijalno ugrožena osoba samac koji ima primanja do 800 kuna mjesečno, a za Grad Rijeku su socijalno ugroženi već i samci koji primaju do 2000 kuna pa riječki Socijalni program ne obuhvaća samo one s primanjima do 800 kuna, nego i sve ostale s primanjima do 2.000 kuna.

Uvjeti za ostvarenje pomoći u važećoj riječkoj Odluci o socijalnoj skrbi

U važećoj Odluci o socijalnoj skrbi Grad Rijeka propisuje osam uvjeta od kojih osoba mora zadovoljiti bar jedan da bi postala korisnik određenih oblika pomoći koje Grad nudi. Ti uvjeti su sljedeći:

  • socijalni uvjet,
  • uvjet prihoda,
  • posebni uvjet,
  • uvjet tjelesnog ili intelektualnog oštećenja,
  • uvjet korištenja doplatka za djecu,
  • uvjet darivanja krvi,
  • uvjet mirovinskog prihoda,
  • uvjet udomiteljstva.

Socijalni uvjet obuhvaća prava koja osoba ima na temelju rješenja Centra za socijalnu skrb, kao ustanove Ministarstva, pa ako ostvaruje jedno od tih prava (pravo na zajamčenu minimalnu naknadu, pravo na doplatak za pomoć i njegu, pravo na osobnu invalidninu), može ostvarivati i prava iz gradske Odluke o socijalnoj skrbi.

Kako je ranije pojašnjeno, Grad je zakonski obavezan štititi samo korisnike prava na zajamčenu minimalnu naknadu koju osigurava država, no već se gornjim opisom socijalnog uvjeta, ali i dalje u nastavku ovog teksta, vidi da gradska Odluka o socijalnoj skrbi obuhvaća puno više kategorija građana.

Vezano uz uvjet prihoda, prema važećoj riječkoj Odluci o socijalnoj skrbi, korisnici određenih oblika socijalne pomoći mogu biti:
• samci s prihodima do 2.000,00 kuna,
• dvočlana kućanstva s prihodima do 2.900,00 kuna,
• tročlana kućanstva s prihodima do 3.900,00 kuna,
• četveročlana kućanstva s prihodima do 5.000,00 kuna,
• a ako kućanstvo ima više od četiri člana, cenzus prihoda za svakog se člana povećava za 700,00 kuna.

Posebni uvjet ispunjavaju određene posebne kategorije građana: dijete, udovica i roditelji smrtno stradalog, zatočenog ili nestalog hrvatskog branitelja iz Domovinskog rata; dijete hrvatskog ratnog vojnog invalida iz Domovinskog rata; hrvatski ratni vojni invalidi iz Domovinskog rata; dijete civilnog invalida iz Domovinskog rata; ratni i civilni invalidi rata iz Zakona o zaštiti vojnih i civilnih invalida rata te dijete poginulog, umrlog ili nestalog ratnog i civilnog invalida rata, pod okolnostima iz Zakona o zaštiti vojnih i civilnih invalida rata.

U samoj su važećoj Odluci o socijalnoj skrbi detaljno opisani i pojašnjeni i ostali spomenuti uvjeti za korištenje gradske socijalne pomoći.

Oblici pomoći u riječkoj Odluci o socijalnoj skrbi

Što se pak različitih oblika pomoći tiče, Grad je zakonski obavezan tek korisnicima zajamčene minimalne naknade osigurati podmirenje troškova stanovanja (najam stana, komunalne usluge i struju) i obrok u pučkoj kuhinji.

Međutim, Rijeka je u svojoj Odluci o socijalnoj skrbi propisala da će, osim podmirenja ovih troškova stanovanja i obroka u Pučkoj kuhinji, svojim socijalno ugroženim građanima (dakle, ne samo onima koje država procjenjuje socijalno ugroženima već i mnogima drugima) osiguravati i druge razne oblike pomoći.

Tako važeća Odluka o socijalnoj skrbi propisuje sljedeće oblike pomoći koje socijalno ugroženi građani mogu koristiti:

  • već spomenuta naknada za troškova stanovanja (troškovi najamnine, troškovi električne energije, troškovi isporučene toplinske energije, troškovi isporuke plina, troškovi komunalnih usluga)
  • također već spomenuta pomoć za uslugu prehrane u Pučkoj kuhinji,
  • pomoć za nabavu opreme novorođenčeta,
  • besplatna hrana za dojenčad,
  • podmirenje troškova boravka djece u jaslicama i vrtićima,
  • podmirenje troškova marende i prehrane u produženom boravku učenika osnovnih škola,
  • pravo na uslugu pomoći u kući,
  • pomoć za podmirenje troškova javnog prijevoza,
  • pomoć za podmirenje pogrebnih troškova,
  • pravo na smještaj i liječenje u Psihijatrijskoj bolnici Lopača,
  • novčana pomoć za umirovljenike

Važeća Odluka o socijalnoj skrbi Grada Rijeke dalje propisuje koji građani i pod kojim uvjetima mogu koristiti ove različite oblike pomoći.

Kako Grad Rijeka unapređuje svoj Socijalni program?

Socijalni program Grada Rijeke kontinuirano se unapređuje i s tim u vezi gradska se Odluka o socijalnoj skrbi više puta mijenjala kroz godine i to uvijek na način da su se u zaštitu uzimale nove kategorije socijalno ugroženih građana odnosno dodavali su se različiti novi oblici pomoći ovisno ne samo o situacijama kroz koje je prolazilo hrvatsko društvo, nego i s obzirom na europska stremljenja i standarde u zaštiti socijalno ugroženih.

U tom smislu, Odluka o socijalnoj skrbi kontinuirano se unapređuje u skladu s relevantnim statističkim pokazateljima kao što su primjerice Pokazatelji siromaštva i socijalne isključenosti  Državnog zavoda za statistiku ili primjerice podaci istraživanja poput provedenog Istraživanja o učinkovitosti Socijalnog programa Grada Rijeke koje je proveo Odjel gradske uprave za zdravstvo i socijalnu skrb.

Jednako tako, Odluka o socijalnoj skrbi unapređuje se i s obzirom na trendove suvremenih socijalnih politika poput one u The Europe 2020 strategy.

A također gradska se Odluka usklađuje i s aktualnim političkim odlukama i mjerama koje se provode u Hrvatskoj kao što je primjerice upravo provedena Reforma poreznog sustava, ili kao što su primjerice nedavno najavljena poskupljena pojedinih energenata i sl.

Globalno gledano, socijalnim mjerama trebalo bi smanjiti ili potpuno ukloniti rizike od teške materijalne deprivacije građana. Ta deprivacija ili zakinutost podrazumijeva da osoba živi u kućanstvu koje zbog financijskih razloga ne može zadovoljiti najmanje četiri od devet općeprihvaćenih Eurostatovih stavki mjerila za siromaštvo:

  • osoba nije u mogućnosti platiti kredit i/ili režije;
  • nema novaca za ogrjev;
  • ne može podmiriti iznenadne troškove;
  • ne može si priuštiti meso, ribu ili odgovarajuću proteinsku hranu svaki drugi dan;
  • ne može si omogućiti najmanje tjedan dana odmora godišnje izvan mjesta stanovanja;
  • ne može si priuštiti automobil;
  • ne može si priuštiti stroj za pranje rublja;
  • ne može si priuštiti TV u boji i
  • ne može si priuštiti telefon

Vodeći socijalni izazovi vezani uz socijalnu skrb na lokalnoj razini su prije svega zaštititi socijalne skupine koje su prepoznate kao najizloženije siromaštvu i socijalnoj isključenosti. Ciljanim socijalnim mjerama treba im prije svega omogućiti zadovoljenje temeljnih životnih potreba (primjerena prehrana i uvjeti stanovanja) i općenito eliminirati rizike za njihovu socijalnu isključenost.

Pokazatelji posljednje analize gradskog Socijalnog programa

Recentne analize gradskog socijalnog programa ukazale su na potrebu zaštite nekih skupina građana koje do sada nisu bile obuhvaćene socijalnim mjerama. Radi se o jednoroditeljskim obiteljima s niskim prihodima i radno neaktivnim osobama starijim od 65 godina bez prihoda.

Jednoroditeljske obitelji i osobe starije od 65 godina

Istraživanja pokazuju da je rizik jednoroditeljskih obitelji od siromaštva iznadprosječan u gotovo svim europskim zemljama, a stope siromaštva djece u jednoroditeljskim obiteljima četiri su puta veće od onih u dvoroditeljskim obiteljima.
Zadnji podaci Državnog zavoda za statistiku o pokazateljima siromaštva i socijalne isključenosti u 2015.  također tu skupinu prikazuju jednom od najugroženijih s obzirom da stopa siromaštva za njih iznosi 33,1% (osobe koje imaju dohodak ispod praga siromaštva).
Nadalje, roditelji u jednoroditeljskim obiteljima izloženi su većim naporima te preuzimaju veći psihički i tjelesni teret dječjeg odgoja i odgovornosti za djecu.

Također, u suvremenim socijalnim politikama skupina osoba starije životne dobi prepoznaje se kao jedna od najugroženijih skupina.
Potvrđuju to i noviji statistički podaci Državnog zavoda za statistiku prema kojima 26,3% starijih osoba u dobi od 65 godina naviše imaju dohodak ispod praga siromaštva, kao i da je ta stopa u porastu. S obzirom na dob, radi se o najugroženijoj skupini stanovnika.

Osim zaštite jednoroditeljskih obitelji i osoba starijih od 65, evaluacijom gradskog Socijalnog programa pokazala se potreba za dodatnom zaštitom i osnaživanjem određenih skupina dosadašnjih korisnika gradskih pomoći uvođenjem novih mjera socijalne zaštite ili proširivanjem postojećih.
Radi se o korisnicima zajamčene minimalne naknade koji su najviše izloženi siromaštvu, građanima s prihodima nižim od gradskih cenzusa prihoda koji žive na granici siromaštva, osobama s težim oštećenjima zdravlja i invaliditetom koje su u riziku od socijalne isključenosti, te korisnicima doplatka za djecu.

Korisnici zajamčene minimalne naknade

Uvodno spomenuta evaluacija socijalnog programa pokazala je da većina kućanstava korisnika zajamčene minimalne naknade nije u mogućnosti osigurati primjerenu prehranu svim svojim članovima.
Uz to, prateći pokazatelje o realizaciji gradskih socijalnih mjera ustanovljeno je da su korisnici zajamčene minimalne naknade koji se griju pomoću gradskog plina u nešto nepovoljnijem položaju od onih koji se griju uz pomoć električne energije, na drva ili su korisnici centralnoga grijanja.
Također, pokazalo se da su samci nešto slabije zaštićeni nego višečlana kućanstva, iako su prema pokazateljima siromaštva jedna od ugroženijih skupina građana (stopa rizika od siromaštva u toj skupini iznosi 38,6%). Isto tako, ustanovljeno je da u ovoj skupini korisnika ima vrlo malo osoba koje redovito pohađaju srednju školu ili visokoškolske ustanove.

Građani s prihodima nižim od gradskih cenzusa i korisnici dječjeg doplatka

Nadalje, u skupini korisnika gradskih socijalnih mjera koji imaju prihode niže od gradskih cenzusa prihoda s obzirom na broj članova kućanstva, ustanovljeno je da je cenzus prihoda za samačko kućanstvo nešto niži od praga rizika od siromaštva za jednočlano kućanstvo u 2015. u Republici Hrvatskoj (cca. 2.083,00 kuna mjesečno).
Primjenom mjere na besplatnu zamjensku (prilagođenu) hranu za dojenčad s medicinskim indikacijom, ustanovljena je velika potreba za ovim oblikom pomoći kod korisnika dječjeg doplatka.

Osobe s težim oštećenjima zdravlja i invaliditetom

Jedna od preporuka proizišla iz evaluacije socijalnog programa odnosi se na omogućavanje naknade na troškove stanovanja kategoriji osoba s težim promjenama zdravstvenog stanja ili invaliditetom, uključujući i djecu koja pri Centru za socijalnu skrb Rijeka ostvaruju pravo na uslugu rane intervencije te primatelje naknade do zaposlenja koji do sada nisu bili obuhvaćeni gradskim mjerama socijalne zaštite. S obzirom na pojačani rizik od socijalne isključenosti pokazala se potreba za dodatnom motivacijom ove skupine na zadržavanje u redovnom obrazovnom sustavu.

Čime je Socijalni program proširen u novoj Odluci o socijalnoj skrbi?

U novu Odluku o socijalnoj skrbi, koja je kao nacrt prijedloga postavljena na ovo Savjetovanje, uneseni su novi oblici pomoći koje mogu koristiti socijalno ugroženi građani, dodane su određene kategorije građana koje postojećom odlukom nisu bile obuhvaćene, odnosno predloženo je proširenje socijalnog uvjeta i uvjeta prihoda koji se odnosi na samca.

Proširenje uvjeta za mogućnost ostvarivanja različitih oblika pomoći

U važećoj Odluci o socijalnoj skrbi propisano je osam uvjeta (socijalni uvjet, uvjet prihoda, posebni uvjet, uvjet tjelesnog ili intelektualnog oštećenja, uvjet korištenja doplatka za djecu, uvjet darivanja krvi, uvjet mirovinskog prihoda, uvjet udomiteljstva) od kojih osoba mora zadovoljiti bar jedan da bi postala korisnik određenih oblika pomoći koje Grad nudi.
Novom Odlukom dodana su dva nova uvjeta kojima se socijalni program širi i to uvjet jednoroditeljstva i uvjet starije radno neaktivne osobe.

Uvjet jednoroditeljstva zadovoljava obitelj koju čine dijete, odnosno djeca i jedan roditelj koji sam brine o djetetu odnosno djeci te su im prihodi za 20% viši u odnosu na minimalne prihode (cenzuse) utvrđene za mogućnost primanja određenih oblika gradske socijalne pomoći.
Uvjet starije radno neaktivne osobe ispunjava osoba u dobi od 65 i više godina koja je bez osobnih prihoda.

Uz dodavanje navedena dva nova uvjeta, proširen je postojeći Socijalni uvjet. Njega su u važećoj gradskoj Odluci ispunjavale osobe koje su, na temelju rješenja Centra za socijalnu skrb, kao ustanove Ministarstva, ostvarivale jedno od ovih prava: pravo na zajamčenu minimalnu naknadu, pravo na doplatak za pomoć i njegu, pravo na osobnu invalidninu.
Novom Odlukom propisano je da Socijalni uvjet ispunjavaju i one osobe koje, temeljem rješenja Centra za socijalnu skrb, ostvaruju pravo na naknadu do zaposlenja i pravo na socijalnu uslugu – uslugu rane intervencije.

U uvjetima prihoda, osim utvrđivanja uvjeta prihoda za jednoroditeljske obitelji kao 20 % viših prihoda u odnosu na propisane, povećan je i uvjet minimalnog prihoda za samce. U važećoj Odluci o socijalnoj skrbi pravo na korištenje gradskog socijalnog programa imali su samci s prihodom 2.000,00 kn i nižim.
Novom Odlukom propisano je da pravo na korištenje gradskog Socijalnog programa imaju samci s prihodom 2.300,00 kn i nižim.

Novi oblici pomoći koje nudi riječki Socijalni program i proširenje postojećih prava

Važeća Odluka o socijalnoj skrbi uključuje 11 različitih oblika pomoći koje mogu koristiti socijalno ugroženi građani (naknada za troškove stanovanja: troškovi najamnine, troškovi električne energije, troškovi isporučene toplinske energije, troškovi isporuke plina, troškovi komunalnih usluga; pomoć za uslugu prehrane u Pučkoj kuhinji; pomoć za nabavu opreme novorođenčeta; besplatna hrana za dojenčad; podmirenje troškova boravka djece u jaslicama i vrtićima; podmirenje troškova marende i prehrane u produženom boravku učenika osnovnih škola; pravo na uslugu pomoći u kući; pomoć za podmirenje troškova javnog prijevoza; pomoć za podmirenje pogrebnih troškova; pravo na smještaj i liječenje u Psihijatrijskoj bolnici Lopača; novčana pomoć za umirovljenike)

Novom Odlukom dodana su četiri nova oblika pomoći, i to:

  • pravo na pomoć za nabavu kućanskog uređaja,
  • pravo na pomoć za nabavu školskih knjiga za učenike osnovne škole,
  • pravo na novčanu pomoć redovitim učenicima srednje škole i redovitim studentima i
  • pravo na novčanu pomoć starijim osobama bez osobnog prihoda

Osim što su uvedeni novi oblici pomoći odnosno nova prava, određena postojeća prava novom su Odlukom proširena.

U odnosu na važeću Odluku, novom Odlukom je prošireno je pravo na naknadu za troškove isporuke plina. Pa tako pravo na naknadu za troškove isporuke plina, kao dijela troškova stanovanja, može ostvariti korisnik Socijalnog programa ako ispunjava jedan od ovih uvjeta: socijalni uvjet, uvjet prihoda, uvjet jednoroditeljstva.
Korisniku koji kao socijalni uvjet ostvaruje pravo na zajamčenu minimalnu naknadu nadoknađuje se 100% iznosa mjesečnog troška isporuke plina.
A 50% iznosa mjesečnog troška isporuke plina nadoknađuje se korisniku koji ostvaruje uvjet prihoda, uvjet jednoroditeljstva te kao socijalni uvjet – pravo na doplatak za pomoć i njegu, pravo na osobnu invalidninu, pravo na naknadu do zaposlenja i pravo na socijalnu uslugu – uslugu rane intervencije.

U odnosu na važeću Odluku, novom Odlukom je prošireno pravo na pomoć za uslugu prehrane u pučkoj kuhinji i to na sve korisnike Socijalnog programa koji ostvaruju zajamčenu minimalnu naknadu bez obzira na radnu sposobnost. Uz to, ukinuto je ograničenje broja obroka.

U odnosu na važeću Odluku, novom Odlukom je prošireno pravo na besplatnu hranu za dojenčad i to na korisnike koji ispunjavaju uvjet doplatka za djecu.

Detaljnije obrazloženje nacrta prijedloga Odluke kroz odredbe i članke

Predložena Odluka o socijalnoj skrbi (u daljnjem tekstu Odluka) ima šest glava i to:

  • glava I. Opće odredbe,
  • glava II. Korisnik socijalne skrbi,
  • glava III. Uvjeti za ostvarivanje prava iz socijalne skrbi,
  • glava IV. Prava iz socijalne skrbi,
  • glava V. Nadležnost i postupak,
  • glava VI. Prijelazne i završne odredbe.

U nastavku daje se obrazloženje glava i pojedinih odredbi Prijedloga Odluke o
socijalnoj skrbi.

Opće odredbe

U općim odredbama predložene Odluke o socijalnoj skrbi utvrđuje se da je Odluka opći akt kojim se temeljem Zakona utvrđuju prava koje osigurava Grad Rijeka propisana u Zakonu o socijalnoj skrbi, prava iznad standarda propisanih zakonom, uvjeti i način njihova ostvarivanja, korisnici socijalne skrbi i postupak za ostvarivanje tih prava.
Utvrđuje se da se riječi i pojmovi koji se koriste u Odluci, a koji imaju rodno značenje odnose jednako na muški i ženski rod, bez obzira u kojem su rodu navedeni.
Općim odredbama određeno je da poslove u svezi s ostvarivanjem prava iz socijalne skrbi propisanih Prijedlogom Odluke obavlja Odjel gradske uprave za zdravstvo i socijalnu skrb.
Nadalje, utvrđeno je da se prava iz socijalne skrbi propisana Odlukom ne mogu ostvariti na teret Grada Rijeke ako je zakonom ili drugim propisom određeno da se ostvaruju prvenstveno na teret Republike Hrvatske te drugih pravnih ili fizičkih osoba.
Propisano je da poslove ili dio poslova u ostvarivanju prava iz socijalne skrbi propisanih ovom Odlukom, Grad može povjeriti nadležnom tijelu za socijalnu skrb za područje grada Rijeke, na osnovu ugovora. Ujedno je utvrđeno da broj korisnika koji mogu ostvariti pojedina prava propisana Odlukom može biti ograničen ovisno o stanju sredstava u proračunu Grada, osim kod ostvarivanja prava na koje je Grad obavezan Zakonom o socijalnoj skrbi.

Korisnik socijalne skrbi

U ovoj glavi utvrđuje se da je pojam korisnika socijalne skrbi određen Zakonom o socijalnoj skrbi i Odlukom, te je propisano da prava iz socijalne skrbi utvrđena Odlukom mogu ostvariti hrvatski državljani s prebivalištem na području Grada, stranci i osobe bez državljanstva sa stalnim boravkom na području Grada.

Uvjeti za ostvarivanje prava iz socijalne skrbi

U ovoj glavi Odluke člankom 7. propisani su svi uvjeti (socijalni uvjet, uvjet prihoda, posebni uvjet, uvjet tjelesnog ili intelektualnog oštećenja, uvjet korištenja doplatka za djecu, uvjet darivanja krvi, uvjet mirovinskog prihoda, uvjet udomiteljstva, uvjet jednoroditeljstva te uvjet starije radno neaktivne osobe) temeljem kojih korisnik može ostvariti prava iz socijalne skrbi. U odnosu na važeću Odluku, predložena su dva nova uvjeta i to uvjet jednoroditeljstva i uvjet starije radno neaktivne osobe, proširenje postojećeg socijalnog uvjeta te postojećeg uvjeta prihoda koji se odnosi na samca.
Člankom 8. propisuje se da socijalni uvjet ispunjava Korisnik ako na temelju rješenja nadležnog tijela za socijalnu skrb, ostvaruje jedno od ovih prava: pravo na zajamčenu minimalnu naknadu, pravo na doplatak za pomoć i njegu, pravo na osobnu invalidninu, pravo na naknadu do zaposlenja i pravo na socijalnu uslugu – uslugu rane intervencije (proširenje uvjeta u odnosu na važeću Odluku – pravo na naknadu do zaposlenja i pravo na socijalnu uslugu – uslugu rane intervencije).
Člankom 9. propisuje se da uvjet prihoda ispunjava Korisnik – samac s prihodom do 2.300,00 kuna (u važećoj Odluci 2.000,00 kuna).
Člankom 16. propisuje se da uvjet jednoroditeljstva ispunjava Korisnik – obitelj koju čine dijete, odnosno djeca i jedan roditelj koji sam brine o djetetu/djeci te da se za navedenog korisnika utvrđuje cenzus prihoda koji je za 20% viši u odnosu na cenzus prihoda utvrđen kod uvjeta prihoda.
Člankom 17. propisuje se da uvjet starije radno neaktivne osobe ispunjava Korisnik – osoba u dobi od 65 i više godina koja je bez osobnih prihoda.

Prava iz socijalne skrbi

U ovoj glavi utvrđena su prava iz socijalne skrbi koje se ostvaruju temeljem prijedloga Odluke.
Prava iz socijalne skrbi su:

  1. pravo na naknadu za troškove stanovanja i to:
    1.1. pravo na naknadu za troškove najamnine,
    1.2. pravo na naknadu za troškove električne energije,
    1.3. pravo na naknadu za troškove isporučene toplinske energije,
    1.4. pravo na naknadu za troškove isporuke plina,
    1.5. pravo na naknadu za troškove komunalnih usluga,
  2. pravo na pomoć za uslugu prehrane u Pučkoj kuhinji,
  3. pravo na pomoć za nabavu opreme novorođenčeta,
  4. pravo na besplatnu hranu za dojenčad,
  5. pravo na pomoć za podmirenje troškova boravka djece u jaslicama i vrtićima,
  6. pravo na pomoć za podmirenje troškova marende i prehrane u produženom boravku učenika osnovnih škola,
  7. pravo na uslugu pomoći u kući,
  8. pravo na pomoć za podmirenje troškova javnog prijevoza,
  9. pravo na pomoć za podmirenje pogrebnih troškova,
  10. pravo na smještaj i liječenje u Psihijatrijskoj bolnici Lopača,
  11. pravo na novčanu pomoć za umirovljenike.
  12. pravo na pomoć za nabavu kućanskog uređaja,
  13. pravo na pomoć za nabavu školskih knjiga za učenike osnovne škole,
  14. pravo na novčanu pomoć redovitim učenicima srednje škole i redovitim studentima,
  15. pravo na novčanu pomoć starijim osobama bez osobnog prihoda.

Definirano je da se prava iz socijalne skrbi utvrđena prijedlogom ove Odluke ne mogu prenositi na drugu osobu, niti nasljeđivati te da Korisnik može istodobno ostvariti više pojedinačnih prava odnosno oblika pomoći, ako njihovo istodobno ostvarivanje ne proturječi svrsi za koju je ostvarivanje namijenjeno, izuzev ako ovom Odlukom nije drugačije određeno.
Odredbama članaka 19. do 49. prijedloga Odluke utvrđeni su sadržaj, uvjeti i način za ostvarivanje svakog pojedinog prava.
U odnosu na važeću Odluku predložena su četiri nova prava i to: pravo na pomoć za nabavu kućanskog uređaja, pravo na pomoć za nabavu školskih knjiga za učenike osnovne škole, pravo na novčanu pomoć redovitim učenicima srednje škole i redovitim studentima i pravo na novčanu pomoć starijim osobama bez osobnog prihoda

U nastavku daje se obrazloženje pojedinih odredbi članaka prijedloga Odluke u glavi Prava iz socijalne skrbi koja su mijenjana u odnosu na važeću Odluku te se obrazlažu odredbe članaka prijedloga Odluke kojima se utvrđuju nova prava.
U odredbama članaka 20., 22., 25., 26., 27., 31., 32., 33., 34., 35. i 47. prijedloga Odluke u odnosu na važeću Odluku uvršten je novi uvjet jednoroditeljstva.
U odredbama članaka 20., 22., 25., 26. i 27. prijedloga Odluke u odnosu na važeću Odluku uvršten je socijalni uvjet u cijelosti.

U odredbi članka 26. prijedloga Odluke, pravo na naknadu za troškove isporuke plina prošireno je u odnosu na važeću Odluku (članak 24.) te se utvrđuje da pravo na naknadu za troškove isporuke plina, kao dijela troškova stanovanja, Korisnik može ostvariti ako ispunjava jedan od uvjeta: socijalni uvjet, uvjet prihoda, uvjet jednoroditeljstva te da se pravo ostvaruje se kako slijedi: Korisniku koji ostvaruje pravo na socijalni uvjet – pravo na zajamčenu minimalnu naknadu nadoknađuje se 100% iznosa mjesečnog troška isporuke plina; Korisniku koji ostvaruje pravo na uvjet prihoda, uvjet jednoroditeljstva te socijalni uvjet – pravo na doplatak za pomoć i njegu, pravo na osobnu invalidninu, pravo na naknadu do zaposlenja i pravo na socijalnu uslugu – uslugu rane intervencije nadoknađuje se 50% iznosa mjesečnog troška isporuke plina.
U odredbi članka 29. prijedloga Odluke, pravo na pomoć za uslugu prehrane u pučkoj kuhinji prošireno je u odnosu na važeću Odluku (članak 27.) na sve Korisnike koji ostvaruju pravo na zajamčenu minimalnu naknadu bez obzira na radnu sposobnost te je ukinuto ograničenje broja obroka.
U odredbi članka 32. prijedloga Odluke, pravo na besplatnu hranu za dojenčad prošireno je u odnosu na važeću Odluku (članak 30.) na Korisnike koji ispunjavaju uvjet doplatka za djecu.
U odredbi članka 46. prijedloga Odluke utvrđuje se novo pravo u odnosu na važeću Odluku, pravo na pomoć za nabavu kućanskog uređaja.
U odredbi članka 47. prijedloga Odluke utvrđuje se novo pravo u odnosu na važeću Odluku, pravo na nabavu školskih knjiga za učenike osnovne škole.
U odredbi članka 48. prijedloga Odluke utvrđuje se novo pravo u odnosu na važeću Odluku, pravo na novčanu pomoć redovitim učenicima srednje škole i redovitim studentima.
U odredbi članka 49. prijedloga Odluke utvrđuje se novo pravo u odnosu na važeću Odluku, pravo na novčanu pomoć starijim osobama bez osobnog prihoda.

Nadležnost i postupak

U ovoj glavi predložene Odluke propisan je postupak za ostvarivanje prava iz socijalne skrbi utvrđenih Odlukom. Utvrđeno je da je postupak hitan te da se pokreće na zahtjev stranke, njezinog bračnog druga, izvanbračnog druga, životnog partnera, punoljetnog djeteta, roditelja, skrbnika ili udomitelja te putem nadležnog tijela za socijalnu skrb.
Propisano je da se zahtjev podnosi Odjelu te da je uz zahtjev za pokretanje postupka za ostvarivanje prava iz socijalne skrbi, kao i tijekom korištenja prava, podnositelj dužan dostaviti, odnosno predočiti Odjelu odgovarajuće isprave odnosno dokaze potrebne za ostvarivanje prava.
Nadalje, propisano je da Odjel može odlučiti o posebnom ispitivanju relevantnih činjenica i okolnosti od kojih ovisi ostvarivanje pojedinačnog prava, posjetom obitelji podnositelja zahtjeva ili na drugi odgovarajući način.
Utvrđeno je da o zahtjevu za ostvarivanje prava, odnosno pomoći propisanih ovom Odlukom u prvom stupnju odlučuje Odjel rješenjem ako Odlukom nije drugačije određeno, te da o žalbi protiv rješenja o priznavanju prava na naknadu troškova stanovanja odlučuje nadležno tijelo Primorsko-goranske županije a protiv rješenja Odjela o ostvarivanju ostalih prava utvrđenih Odlukom ministarstvo nadležno za poslove socijalne skrbi.
Propisano je da je Odjel dužan voditi evidenciju i dokumentaciju o ostvarivanju prava iz socijalne skrbi propisanih Odlukom.
Posebno je razrađen postupak vraćanja neosnovane primljene pomoći te je utvrđena mogućnost sklapanja nagodbe o načinu i vremenu povrata neosnovano primljene pomoći pri čemu će se uzimati u obzir imovno stanje i socijalni status Korisnika.

Prijelazne i završne odredbe

U ovoj glavi propisano je da danom stupanja na snagu ove Odluke prestaje važiti važeća Odluka o socijalnoj skrbi (“Službene novine Grada Rijeke” broj 14/14) te je propisano da ova Odluka stupa na snagu osmoga dana od dana objave u “Službenim novinama Grada Rijeke”.

Vaš doprinos

Tema kojom se bavi Odluka o socijalnoj skrbi važna je za sve građane, a posebno za one koji su socijalno ugroženi, odnosno izloženi siromaštvu i socijalnoj isključenosti.
Ova je tema podjednako važna i za voditelje i zaposlenike različitih institucija i ustanova koje se bave zaštitom socijalno ugroženih građana, kao i za udruge koje provode programe s istim ciljem zaštite socijalno ugroženih.
Stoga se osim opće javnosti na ovo Savjetovanje pozivaju socijalno ugroženi građani i oni koji se tako osjećaju te predstavnici institucija i udruga koje o njima vode posebnu brigu.

Razmislite o socijalno ugroženim građanima iz svojeg okruženja. Koji sustavni oblici pomoći su im od najveće koristi?
Koje kategorije građana smatrate posebno ugroženima? Koja biste sustavna rješenja Vi predložili da im pomognete?

Jeste li Vi ili Vaša obitelj bili korisnici Socijalnog programa Grada Rijeke i primali neke od oblika gradske socijalne pomoći?
Koja iskustva biste s obzirom na to podijelili s ciljem unapređenja ovog programa?

Smatrate li potrebnim i opravdanim širenje Socijalnog programa Grada Rijeke na nove korisnike i nove oblike pomoći koji su predviđeni ovom novom Odlukom o socijalnoj skrbi?
Da li bi neki drugi ili drugačiji oblici pomoći bili korisniji i potrebniji od onih koje predviđa i uvodi nova Odluka? Ako da, koji ili kakvi i zašto?

Svoje prijedloge i sugestije možete uputiti koristeći online obrazac dostupan ovdje u savjetovanju ili pak obrasce na ovoj stranici desno, u PDF-u ili Wordu, koje ispunjene šaljete na adresu savjetovanje@rijeka.hr.
Jednako tako, svoje komentare možete upisati u polje za komentiranje u dnu ove stranice (komentari se moderiraju pa oni koji se ne tiču teme ili su uvredljivog sadržaja, neće biti objavljeni).
Po završetku Savjetovanja, svi pristigli prijedlozi bit će pregledani i razmotreni, sastavit će se Izvješće o prihvaćenim i neprihvaćenim prijedlozima kao i razlozima neprihvaćanja i to Izvješće bit će objavljeno na ovoj stranici.

 

Obrazac za sudjelovanje u savjetovanju s javnošću

Savjetovanje o: Nacrtu prijedloga Odluke o socijalnoj skrbi
Naziv akta / dokumenta: Odluka o socijalnoj skrbi
Nositelj izrade akta/dokumenta: Odjel za zdravstvo i socijalnu skrb Grada Rijeke
Početak savjetovanja: 27. veljače 2017.
Završetak savjetovanja: 13. ožujka 2017.

Kategorija korisnika koje podnositelj predstavlja (građani, udruge, poduzetnici, itd.):

Jeste li suglasni da vaši podaci kao podnositelja prijedloga budu objavljeni javno u izvješću (odgovorite sa da ili ne):

DaNe

Datum dostavljanja prijedloga i mišljenja:

Dokažite da niste robot!


 Ovo Savjetovanje ostaje otvoreno do 13. ožujka 2017. i iznimno traje kraće od predviđenih 30 dana zbog potrebe donošenja ove odluke na Gradskom vijeću koje će svoju posljednju sjednicu održati krajem ožujka, nakon čega se ono raspušta do nove konstituirajuće sjednice čiji datum u ovom trenutku nije poznat.
Po završetku Savjetovanja, svi pristigli prijedlozi bit će pregledani i razmotreni, sastavit će se Izvješće o prihvaćenim i neprihvaćenim prijedlozima kao i razlozima neprihvaćanja i to Izvješće bit će objavljeno na ovoj stranici.

Odgovori

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Nužna polja su označena s *