Buka okoliša je neželjen ili po ljudsko zdravlje i okoliš štetan zvuk u vanjskome prostoru izazvan ljudskom aktivnošću, uključujući buku koju emitiraju: prijevozna sredstva, cestovni promet, pružni promet, zračni promet, pomorski i riječni promet kao i postrojenja i zahvati za koje se prema posebnim propisima iz područja zaštite okoliša pribavlja rješenje o objedinjenim uvjetima zaštite okoliša, odnosno rješenje o prihvatljivosti zahvata za okoliš.

Indikator buke je akustička veličina za opis buke okoliša koja je povezana sa štetnim učincima buke. Vrijednosti indikatora buke mogu se određivati proračunom ili mjerenjem na mjestu ocjene. Kod predviđanja buke, vrijednosti indikatora buke primjenjuje se isključivo proračun propisanim računalnim metodama.

Akcijski planovi su planovi koji se izrađuju radi upravljanja bukom okoliša i njezinim štetnim učincima, a uključuju mjere zaštite od buke, odnosno scenarije primjenom kojih će se na određenom području smanjivati prekoračena razina buke.

Strateške karte buke se izrađuju a akcijski planovi izrađuju i donose za naseljena područja s više od 100.000 stanovnika te za glavne ceste s više od 3.000.000 prolaza vozila godišnje, glavne željezničke pruge s više od 30.000 prolaza vlakova godišnje i zračne luke s više od 50.000 operacija godišnje.

Strateška karta buke i akcijski plan upravljanja bukom usklađuju se trajno s izmjenama u prostoru, a obvezno se izrađuju svakih 5 godina za kalendarske godine određene propisima kojima je uređeno područje zaštite od buke.

Glavni pravni okvir zaštite od buke okoliša u Republici Hrvatskoj određen je krovnim Zakonom o zaštiti okoliša (NN 80/13,78/15) posebnim Zakonom o zaštiti od buke (NN 30/09, 55/13, 153/13, 41/16, 114/18, 14/21) kojim je u pravni sustav Republike Hrvatske preuzeta Smjernicom 2002/49 Europskog parlamenta i Vijeća od 25/06/2002 koje se odnosi na utvrđivanje i upravljanje bukom okoliša, poznata kao “END” (END Smjernica) te Pravilnikom o najvišim dopuštenim razinama buke s obzirom na vrstu izvora buke, vrijeme i mjesto nastanka (NN 143/21) donesenom temeljem prava države članice iz toč. 8 preambule END Smjernice da granične vrijednosti utvrđuju samostalno, uzimajući u obzir, između ostalog, potrebu primjene načela sprječavanja u svrhu očuvanja tihih područja unutar naseljenih područja.

Vrste, obvezni sadržaj i način izrade strateške karte buke naseljenog područja i akcijskog plana detaljnije su određeni Zakonom o zaštiti od buke kao i Pravilnikom o načinu izrade i sadržaju karata buke i akcijskih planova te o načinu izračuna dopuštenih indikatora buke (75/09, 60/19, 117/18 i 146/21) kojim je u pravni sustav Republike Hrvatske preuzeto niz Smjernica Europske unije.

Nacrt prijedloga akcijskog plana za upravljanje bukom okoliša na naseljenom području Grad Rijeka sadrži sve propisane elemente među kojima su opis naseljenoga područja, cesta, pruga, industrijskih izvora koji su uzeti u obzir prilikom razmatranja važeće dopuštene razine buke, pregled rezultata izrađene strateške karte buke, ocjene stanja buke na temelju procijenjenoga broja ljudi izloženih određenim razinama buke, prepoznavanje problema i situacija koje treba poboljšati, prikaz proteklih mjera i programa zaštite od buke, prijedlog aktivnosti koje bi Grad Rijeka trebao poduzeti u sljedećih 5 godina, uključujući prijedlog područja kandidata za kvalificiranje kao „tiho područje“, prijedlog dugoročne strategije, elemente vrednovanja akcijskog plana (troškove provedbe planiranih mjera, procjene utjecaja predloženih mjera na smanjenje broja ljudi koji su izloženi razinama buke preko dopuštenih razina).

Sastavni dio elaborata su grafički prikaz područja upravljanja bukom, grafički prikaz kandidata za „tiha područja“, pregled predloženih scenarija i mjera upravljanja bukom, obrasci predloženih scenarija i mjera upravljanja bukom po područjima upravljanja bukom.

U okviru analize izloženosti stanovništva za područje grada Rijeke, provedena je analiza za sve zone namjene prostora iz prostorno planske dokumentacije. Temeljem izrađene strateške i konfliktne karte buke izrađen je i prijedlog procedure za prepoznavanje kandidata područja za upravljanje bukom određenog izvora. Prilikom razrade postupka za prepoznavanje kandidata područja za upravljanje bukom koristio se niz varijabli: ukupan broj stanovnika unutar objekta, maksimalna razina buke tijekom razdoblja dana, večeri, noći i cjelodnevno na fasadi objekta, iznos prekoračenja dopuštenih razina buke tijekom razdoblja dana, večeri, noći, korištenje i namjena prostora, gustoća objekata osjetljive namjene.

Predloženom analizom na području Grada Rijeke predloženo je u odabir kandidata područja za upravljanje bukom uključenje promjenjivog postotka proračunskih točaka zavisno od izvora buke. Za cestovni promet predloženo je korištenje 3 % najizloženijih točaka po tzv. „prioritetnoj razini prekoračenja“ (PRP) [1], za pružni promet 5 %, dok se za industrijske pogone i postrojenja predlaže uključivanje 15 % najizloženijih točaka po tzv. „prioritetnoj razini prekoračenja“ uz prepoznata područja s kojih su zabilježena česte pritužbe stanovništva.

Tablica 1. Statistički pokazatelji predloženih kandidata za područja upravljanja bukom

* U kategoriju ostali uvršten je Kontejnerski terminal Brajdica, temeljem pritužbi građan/ki u prethodnom (3.) krugu Izvještavanja

——————————————————————-

[1] Osnovna formula za proračun prioritetne razine prekoračenja koja se koristi za svaku proračunsku točku uključuje varijable maksimalno prekoračenje indikatora razina buke L_day, L_evening ili L_night na ocjenskoj točci, ukupan broj stanovnika povezan s ocjenskom točkom, L_den,i = razina buke indikatora Lden povezana s ocjenskom točkom. Svaka proračunska točka određena je kružnim područjem polumjera 50 m.

Slika 1. Prikaz kandidata za područje upravljanja bukom

Svi kandidati predloženi za područja upravljanja bukom su potvrđeni kao područja upravljanja bukom. Po provedenom potvrđivanju područja upravljanja bukom, za svako projektno područje pripremljen je scenarij snižavanja i/ili upravljanja bukom.

Određeno je 38 područja upravljanja bukom cestovnog prometa, 6 područja upravljanja bukom željezničkog prometa te 4 područja upravljanja bukom industrijskih pogona i postrojenja.

Po provedenom potvrđivanju područja upravljanja bukom, s ciljem što bolje definicije i određivanja provedivih scenarija upravljanja bukom za svako projektno područje pripremljen je scenarij snižavanja i/ili upravljanja bukom.

Od ukupno 38 područja upravljanja bukom cestovnog prometa za čiju je provedbu nadležan Grad Rijeka, na cca 50% ukupnog broja područja, Grad Rijeka može samostalno provoditi predložene aktivnosti, dok na preostalom području, njih 17, potrebna je suradnja s Hrvatskim autocestama d.o.o. odnosno Hrvatskim cestama d.o.o..

U odnosu na cestovni promet, u upravljanju bukom željezničkog prometa, kao i bukom industrijskih pogona i postrojenja, odnosno lučkih područja, Grad Rijeka nema nikakve mogućnosti poduzimanja samostalnih aktivnosti koje bi mogle npr. sniziti razinu buke na samom izvoru.

Tablica 2. Nadležnost nad provedbom scenarija upravljanja bukom

Prikaz predloženih scenarija po područjima upravljanja bukom

Od ukupnog broja područja upravljanja bukom cestovnog prometa, na cca 50 % područja pretpostavljena je primjena tri mjere upravljanja bukom, na cca 47 % područja pretpostavljena je primjena dvije mjere upravljanja bukom cestovnog prometa, dok je svega na jednom području pretpostavljena jedna mjera upravljanja bukom (Slika 2.).

Slika 2. Prikaz predloženih mjera po područjima upravljanja bukom

Od ukupnog broja područja upravljanja bukom cestovnog prometa, na cca 50 % područja pretpostavljena je primjena tri mjere upravljanja bukom, na cca 47 % područja pretpostavljena je primjena dvije mjere upravljanja bukom cestovnog prometa, dok je svega na jednom području pretpostavljena jedna mjera upravljanja bukom (Slika 2.).

U ukupnom broju predloženih mjera upravljanja bukom cestovnog prometa, najzastupljenija je mjera „zamjena kolničke konstrukcije s tihom kolničkom konstrukcijom„ te mjera „usporavanja prometa tijekom razdoblja noći“ koji prema stručnim preporukama osiguravaju najbolji omjer uloženo / dobiveno. S dodatnom mjerom korištenja inteligentnih sustava upravljanja prometom za upravljanje brzinom kretanja prometa pretpostavljeno je sniženje razina buke posebno tijekom razdoblja „noć“ (Tablica 3).

U predloženom ukupnom broju scenarija upravljanja bukom željezničkog prometa najzastupljenije su mjere  „Zidovi za zaštitu od buke prema projektnoj dokumentaciji“ koja se izrađuje tijekom proteklih 10 godina, uz obavezno trajno „infrastrukturno održavanje pruge (hrapavost i valovitost)“ čime se trajno osigurava niže emisijska razina buke.

Za industrijske pogone i postrojenja pretpostavljena je izrada „detaljne karte buke za 2026. g.“ te uvođenje trajnog praćenja razina buke.

Tablica 3. Analiza primjene mjera upravljanja bukom

Slika 3. Prikaz područja upravljanja bukom s predloženim mjerama upravljanja bukom

Prilikom procjene uspješnosti određenih scenarija upravljanja bukom potrebno je podsjetiti se da su područja upravljanja bukom u pravilu područja s najvećom gustoćom naseljenosti kao i prekoračenjem dopuštenih razina buke. Zbog navedene činjenice, neki od predloženih scenarija upravljanja bukom naizgled će imati jako ograničenu uspješnost, no međutim u stvarnosti će uspješnost na lokalnoj razini biti primjetnija poglavito uz dosljednu primjenu mjera.

Neki od parametara koji izrazito pozitivno ocjenjuju provedbu mjera zaštite od buke su:

• smanjenje zdravstvenih troškova prouzročenih nižom stopom oboljenja od bolesti koje su indicirane s prekomjernom izloženošću buci,
• povećanje cijene nekretnina na nekretninama na kojima se snizuje izloženost buci, uz posredno veći porez na promet nekretnina,
• sinergijski učinak s programima zaštite kvalitete zraka,
• utjecaj na klimatske promjene kroz smanjenje emisije CO2 itd.

Pozivamo Vas da se uključite u ovo Savjetovanje svojim prijedlozima.

Pozivamo Vas da proučite sljedeće dokumente:

1. Nacrt prijedloga Akcijskog plana upravljanja bukom Grada Rijeke za 4. krug izvještavanja – Konfliktna karta buke i prijedlog prioritetnih područja upravljanja bukom

2. Nacrt prijedloga Akcijskog plana upravljanja bukom grada Rijeke za 4. krug izvještavanja – Određivanje i potvrđivanje prioritetnih područja upravljanja bukom,

3. Nacrt prijedloga Akcijskog plana upravljanja bukom grada Rijeke za 4. krug izvještavanja – Scenariji upravljanja bukom na područjima upravljanja bukom,

4. Sažetak Akcijskog plana upravljanja bukom Grada Rijeke za 4. krug izvještavanja

Komentirajte predloženi dokumente, sugerirajte poboljšanja.

Svi Vaši prijedlozi i komentari bit će uzeti u obzir i razmotreni te će se po završetku Savjetovanja objaviti Izvješće o prihvaćenim i neprihvaćenim prijedlozima, odnosno razlozima eventualnog neprihvaćanja.

Ovo Savjetovanje ostaje otvoreno do 9. travnja 2026. godine i nakon tog datuma neće više biti moguće slati primjedbe i prijedloge, a izvješće o Savjetovanju objavit će se na ovom mjestu.