Akcijski plan upravljanja bukom na području grada Rijeke

Akcijski plan upravljanja bukom 3. krug izvještavanja

Ovo savjetovanje ostaje otvoreno do 23. listopada 2020. Savjetovanje o Akcijskom planu upravljanja bukom na području Grada Rijeke tiče se svih građana grada Rijeke, a posebno onih koji žive na područjima koja su ugrožena pojačanom bukom iz različitih izvora. Na sudjelovanje u Savjetovanju se tako pozivaju se građani i sva zainteresirana javnost.

Nakon završetka Savjetovanja, na ovom će mjestu biti objavljeno izvješće o provedenom Savjetovanju. Svoje prijedloge vezane uz nacrt prijedloga Akcijskog plana upravljanja bukom možete poslati ispunjavajući Anketu za savjetovanje dostupnu u online formi, a komentare možete upisivati i u polje za komentiranje u dnu stranice Savjetovanja.

Što je karta buke? Što je akcijski plan upravljanja bukom?

Buka okoliša je štetan zvuk u vanjskome prostoru izazvan ljudskom aktivnošću i uključuje buku koju emitiraju: prijevozna sredstva, cestovni promet, pružni promet, zračni promet, pomorski i riječni promet te i postrojenja ili pak određeni zahvati.

Karta buke prikazuje podatke o postojećem ili predviđenom stanju buke i to koristeći indikatore buke na kojima je naznačeno prekoračenje propisane dopuštene vrijednosti, broj ljudi izloženih određenim razinama buke na nekom području ili broj stambenih jedinica izloženih određenim razinama buke na nekom području.

Indikatori buke koji se koriste u Karti buke zapravo su akustičke veličine za opis buke okoliša koja je povezana sa štetnim učincima. Mjerama zaštite od buke mora se spriječiti nastajanje prekomjerne buke, odnosno postojeća buka mora se smanjiti na dopuštene razine.

U tu svrhu izrađuju se Akcijski planovi kojima se predviđa upravljanje bukom okoliša i njezinim štetnim učincima. Akcijski planovi uključuju mjere zaštite od buke, odnosno scenarije prema kojima će se na određenom području smanjivati prevelika buka.

Svi gradovi koji imaju preko 100.000 stanovnika obavezni su izraditi Strateške karte buke namijenjene ocjenjivanju izloženosti stanovništva buci od različitih izvora i Akcijske planove upravljanja bukom namijenjene planiranju zaštite od buke.

Što je strateška karta buke?

Strateška karta buke je temeljna karta buke namijenjena cjelovitom ocjenjivanju izloženosti stanovništva buci određenog izvora. Izrađuje se za vremenska razdoblja ‘noć’ i ‘dan-večer-noć’. U hijerarhiji karata buke strateška karta buke je najviša razina.

Za izradu Akcijskih planova koriste se tzv. Konfliktne karte buke koje se izrađuju na temelju Strateške karte buke i u njima je vidljiva razlika između postojećeg i/ili predviđenog stanja buke i dopuštenih razina buke.

Dopuštene razine buke propisane su posebnim Pravilnikom.

Indikatori buke u kartama buke i akcijskim planovima nose oznake: Lden, Lday, Levening, Lnight. Pritom te oznake označavaju sljedeće:

  • Lden (indikator buke za dan-večer-noć) je indikator buke za ukupno smetanje bukom
  • Lday (indikator dnevne buke) je indikator buke za vremensko razdoblje ‘dan’,
  • Levening (indikator večernje buke) je indikator buke za vremensko razdoblje ‘večer’,
  • Lnight (indikator noćne buke) je indikator buke koja uzrokuje poremećaj sna u vremenskom razdoblju ‘noć’

Strateška karta buke za područje Grada Rijeke izrađena je 2017. godine, a za ocjensku 2016. godinu, a izrađena je za sve izvore buke koji pripadaju u kategoriju tzv. „glavnih izvora“ prema odredbama Zakona o zaštiti od buke (Narodne novine br. 30/09, 55/13, 153/13, 41/16) za 2011. godinu. Također, za cijelo područje za koje je izrađena karte buke, provedena je analiza razina buke svakog pojedinog glavnog izvora i to po svim pročeljima stambenih odnosno mješovitih objekata za što su korišteni rezultati tzv. „fasadnog proračuna razina buke“.

Što su konfliktne karte?

Po svojoj definiciji konfliktna karta buke je razlikovna karta buke između imisijske karte buke i zona (područja) koje određuju dopuštene razine buke na određenom prostoru. Zavisno od metodologije, dopuštene razine mogu biti određene na prostornoj razini (na razini zone), ili točkasto na razini svakog pojedinačnog receptora (prijemnika) buke u području interesa. U ovom projektu korištena je metodologija proračuna konfliktnih razina buke gdje je od proračunatih razina indikatora buke Lday, Levening odnosno Lnight oduzeta vrijednost dopuštenih razina buke za zone prostora gdje se nalazi određena točka proračuna.

Navedeni postupak za administrativno područje Grada Rijeke proveden je za sve promatrane izvore buke (cestovni promet, pružni promet odnosno industrijski pogoni i postrojenja).

S ciljem provedbe analize rezultata karte buke korištene su najviše dopuštene razine iz Pravilnika o najvišim dopuštenim razinama buke u prostorima u kojima ljudi rade i borave (NN 145/04) uvažavajući namjenu površina iz prostorno planske dokumentacije. Zone buke određene su temeljem Čl. 5. stavak 3 spomenutog Pravilnika.

Dopuštene razine buke podijeljene su u dvije kategorije zona:

  1. Zona stanovanja i boravka, u kojima je pretpostavljeno da stanovništvo Grada Rijeke boravi duže vrijeme tijekom razdoblja dana, večeri odnosno noći, i
  2. Zona kandidata za tiha područja kao moguća područja gdje će se zavisno od rezultata strateške karte buke moći odrediti tiha područja unutar naseljenog područja Grada Rijeke.

Podjela Grada Rijeke na zone buke prema namjeni i korištenju prostora prikazana je Slikom 1.

Podjela Grada Rijeke na zone buke prema namjeni i korištenju prostora

Podjela Grada Rijeke na zone buke prema namjeni i korištenju prostora

Što je sumarna karta buke?

Za razliku od strateške karte buke glavnih izvora, sumarna karta buke ne izrađuje se temeljem akustičkih proračuna koristeći računalne metode propagacije već se koriste proračunate razine rasterskog proračuna svakog glavnog izvora buke. S obzirom da su decibeli logaritamske veličine, proračunate imisijske razine buke cestovnog prometa, pružnog prometa odnosno industrijskih pogona i postrojenja ne smiju se izravno „aritmetički“ zbrajati već je za svaki indikator buke (Lday, Levening i Lnight), potrebno proračunati tzv. „energetski“ zbroj (sumu) prema posebnim formulama.

Sumarni rezultati izloženosti stanovništva i stambenih jedinica za stalno stanovanje

Strateška karta buke izrađena je za administrativno područje Grada Rijeke za sve izvore buke koji pripadaju u kategoriju „glavnih izvora“ sukladno odredbama Zakona o zaštiti od buke te je za cijelo područje izrade strateške karte buke, provedena analiza razina buke svakog pojedinog glavnog izvora po svim pročeljima stambenih/mješovitih objekata koristeći rezultate tzv. „fasadnog proračuna razina buke“.

Cestovni promet

Preglednu analizu izloženosti stanovništva razinama buke cestovnog prometa prema razredima razina indikatora Lden odnosno indikatora Lnight prikazuje Slika 2. a i b.

Izloženost stanovništva razinama indikatora buke Lden - cestovni promet

Slika 2. a) Izloženost stanovništva razinama indikatora buke Lden – cestovni promet

Izloženost stanovništva razinama indikatora buke Lnight - cestovni promet

Slika 2. b) Izloženost stanovništva razinama indikatora buke Lnight– cestovni promet

Sukladno odredbama Direktive uveden je i pojam „glavne ceste“. Navedeni pojam označava prometnicu/prometni koridor koja po intenzitetu prometa premašuje 3 miliona prolaza vozila godišnje (prosječni godišnji dnevni promet > 8219 vozila). Navedeni podatak je bitan jer se u okviru izrade strateških karta buke cestovnog prometa naseljenih područja mora naznačiti utjecaj udio utjecaja „glavne ceste“ na ukupne razine buke cestovnog prometa kao i sa njima povezani podacima o izloženosti.

Preglednu analizu izloženosti stanovništva razinama buke cestovnog prometa „glavne ceste“ prema razredima razina indikatora Lden odnosno indikatora Lnight prikazan je na Slici 3.

a)Izloženosti stanovništva razinama indikatora buke Lden - cestovni promet, kategorija „glavna“ cesta

Slika 3.a) Izloženosti stanovništva razinama indikatora buke Lden – cestovni promet, kategorija „glavna“ cesta

Slika 3.a) Izloženosti stanovništva razinama indikatora buke Lnight - cestovni promet, kategorija „glavna“ cesta

Slika 3.b) Izloženosti stanovništva razinama indikatora buke Lnight – cestovni promet, kategorija „glavna“ cesta

Pružni promet

Pregledna analiza izloženosti stanovništva razinama buke pružnog prometa predočena je prema razredima razina indikatora Lden i Lnight prikazana je Slici 4.

Izloženost stanovništva razinama indikatora buke Lden - pružni promet

Slika 4.a) Izloženost stanovništva razinama indikatora buke Lden – pružni promet

Izloženost stanovništva razinama indikatora buke Lnight - pružni promet

Slika 4.b) Izloženost stanovništva razinama indikatora buke Lnight – pružni promet

Industrijski pogoni i postrojenja

Uvidom u analizu izloženosti stanovništva razinama buke industrijskih pogona i postrojenja predočenu prema razredima razina indikatora Lden odnosno indikatora Lnight, utvrđeno je da u propisima određenim razredima indikatora buke, nije bilo značajnijih utjecaja na stanovništvo i stambene jedinice grada Rijeke.

Usporedna analiza izloženosti po izvorima

Temeljem usporedbe broja stanovnika koji su izloženih razinama koje se obavezno prijavljuju Europskoj komisiji (broj stanovnika koji su izloženih razinama indikatora Lden ≥ 55 dB(A): odnosno Lnight ≥ 50 dB(A)) vidljivo je da je dominantan izvor buke cestovni promet s ukupno izloženih 21,3 % stanovnika (broj se odnosi na izloženost indikatoru Lden). Slijedeći je pružni promet s ukupno 0,3 % (1300 st. od ukupnog broja stanovnika), dok je ukupna izloženost stanovništva buci industrijskih pogona i postrojenja zanemariva ispod 0,1 %.

Navedeni podaci za vrijednost indikatora Lnight potvrđuju dominantnost cestovnog prometa kao izvora buke s ukupno izloženih 13,1 % stanovnika (17100 st.). Slijedeći je pružni promet s ukupno 0,5 % (600 st. od ukupnog broja stanovnika), dok je ukupna izloženost stanovništva buci industrijskih pogona i postrojenja zanemariva ispod 0,1 %.

Usporedna analiza izloženosti po razinama indikatora buke Lden

Slika 5.a) Usporedna analiza izloženosti po razinama indikatora buke Lden

Usporedna analiza izloženosti po razinama indikatora buke Lnight

Slika 5.b) Usporedna analiza izloženosti po razinama indikatora buke Lnight

Opis proteklih mjera i programa zaštite od buke

Na području Grada Rijeke, od kraja 90-tih godina postoje inicijative za uključivanje zaštite od buke u razradu prostorno-planske dokumentacije. Tijekom 2004. g. provedeno je ažuriranje projekta „Projekt zaštite od buke I. faza: Katastar izvora buke s analizom postojećeg stanja, IGH PC Rijeka, travanj 1997“ kada je i izrađen elaborat: „Zaštita od buke na području grada Rijeke“, IGH Zavod za zgradarstvo, Zagreb, srpanj 2004. Ažuriranje je provedeno temeljem raspoloživih podataka o prometnom opterećenju, primjenom tada dostupne računske metode koja je korištena u izradi projekta iz 1997.g., te primjenom Pravilnika o najvišim dopuštenim razinama buke u sredini u kojoj ljudi rade i borave (NN 37/90). Uvid u elaborat mogao se izvršiti u Odjelu gradske uprave za razvoj, urbanizam, ekologiju i gospodarenje zemljištem, a ocjena stanja iz elaborata prenesena je u polazišta GUP-a (toč. 1.1.1.10. Zaštita prostora). Navedene karte zadovoljile su svrhu u koju su izrađene (stručna podloga za izradu dokumenta prostornog uređenja – GUP-a).

Tijekom 2007. g. pokrenuta je izrada strateške izrade karte buke za cestovni promet sukladno europskim smjernicama, te je tijekom 2008.g. izrađena strateška i konfliktna karta buke za cestovni i pružni promet grada Rijeke.

Krajem 2009. g. u promet je puštena riječka zaobilaznica prilikom čega je provedena dogradnja južnog kolnika, obilaznice Rijeke, čvor Orehovica – čvor Diračje u približnoj duljini 8,85 km, a zajedno s priključnim cestama 9,6 km. U okviru građevinskih radova provedena je dogradnja glavne trase s priključcima južnog kolnika na izgrađene dionice u čvorištima Diračje i Orehovica, dogradnju čvorišta Diračje i Orehovica i izgradnju čvorišta Rujevica. Osim izvedenog zatvorenog sustava odvodnje na dionici od čvora Diračje iz smjera Opatije, do nadvožnjaka Kozala na dionici Škurinje – Orehovica izgrađeni su zidovi u duljini od preko 10 km.

U razdoblju od 2013-2017.g. izrađena je strateška karte buke grada Rijeke za 2.krug izvještavanja kao i akcijski plan upravljanja bukom koji je usvojen krajem 2017.g.

Zakonski okvir za izradu Akcijskog plana upravljanja bukom

Zakonski okvir za izradu akcijskog plana upravljanja bukom određen je Direktivom 2002/49 Europskog parlamenta i Vijeća od 25/06/2002 kao i Preporukom Europske komisije 2003/613/EC od 05/08/2003 u vezi Direktive za revidirane privremene računalne metode za buku industrijskih pogona i postrojenja, zračnog prometa, pružnog prometa i pružnog prometa i s njima povezanim podacima o emisiji od kolovoza 2003. godine.

U Republici Hrvatskoj, navedeni propisi preneseni su kroz Zakonu o zaštiti od buke (NN 30/09), te kasnijim Zakonom o izmjenama i dopuni zakona o zaštiti od buke (Narodne novine 55/13, 153/13, 41/16 i 114/18) odnosno kroz Pravilnik o načinu izrade i sadržaju karata buke i akcijskih planova, te o načinu izračuna dopuštenih indikatora buke (NN 75/09) odnosno Pravilnika o izmjenama i dopunama Pravilnika o načinu izrade i sadržaju karata buke i akcijskih planova te o načinu izračuna dopuštenih indikatora buke (NN 60/16).

Način izrade konfliktne karte buke određen je prije navedenom Direktivom i preporukama kao i odredbama Pravilnika o najvišim dopuštenim razinama buke u sredini u kojoj ljudi rade i borave (NN 145/04).

Odredbe o predstavljanju rezultata strateške karte buke i akcijskog plana upravljanja bukom određene su zakonskom regulativom iz područja sudjelovanja zainteresirane javnošću iz pitanja zaštite okoliša kao i preporukama radne skupine Opće uprave za okoliš Europske komisije o ocjeni izloženosti buke „Predstavljanje informacija o kartama buke javnosti“, ožujak 2008.

Akcijski plan upravljanja bukom izrađuje se temeljem rezultata strateške karte buke nadograđene s rezultatima konfliktnih razina buke koja ukazuje na globalna područja prekoračenja dopuštenih razina buke, a sve s ciljem ispunjavanja zahtjeva Direktive.

Što obuhvaća Akcijski plan za upravljanje bukom u Rijeci?

Karte buke i akcijski planovi se izrađuju za naseljena područja s više od 100 000 stanovnika koje moraju minimalno uključiti „glavne“ ceste s preko 3 milijuna vozila godišnje, za glavne željezničke pruge s više od 30 000 prolazaka vlakova godišnje kao i za glavne zračne luke s više od 50 000 operacija na godinu.

Prema dostupnim podacima, na području proračuna strateške karte buke živi 130 506 stanovnika na ukupnoj površini cca 43,39 km2.

Cestovni promet

U akcijski plan upravljanja bukom uključene su sve “gradske” dionice autocesta (A) i državnih cesta (DC), “granične” dionice županijskih cesta (ŽC) koje završavaju/počinju na granicama grada kao i sve nerazvrstane ceste na području grada koje su obuhvaćene Odlukom o razvrstavanju javnih cesta (NN 44/12) i Odlukom o cestama na području velikih gradova koje prestaju biti razvrstane u javne ceste (NN 44/12).

Pružni promet

U projekt izrade karte buke i akcijskog plana upravljanja bukom pružnog prometa uključene su sve pruge na području Grada Rijeke, odnosno:

  1. Dionica pruge Rijeka – Škrljevo – Rijeka (dionica pruge međunarodnog značaja M202: Zagreb Gk – Rijeka)
  2. Dionica pruge Rijeka – Opatija Matulji – Rijeka (dionica pruge međunarodnog značaja M502: Rijeka – Šapjane – državna granica (Ilirska Bistrica)
  3. Dionica pruge Rijeka – Rijeka Brajdica – Rijeka (pruga od značaja za lokalni promet L214: Rijeka Brajdica – Rijeka)

Industrijski pogoni i postrojenja uključeni u projekt

U akcijski plan upravljanja bukom uključeni su industrijski pogoni i postrojenja na području izrade akustičkog modela Grada Rijeke, odnosno:

  1. Brodogradilište 3. Maj,
  2. Brodogradilište Viktor Lenac d.d.
  3. Luka Rijeka d.d. – Bazen Rijeka
  4. Industrijsko postrojenje za obradu i preradu mlijeka PIK Mljekara

Popis mogućih mjera upravljanja bukom

Prilikom odabira mjera za upravljanje bukom, korištena je višekriterijska analiza s kojom je omogućen odabir svih mogućih mjera za upravljanje bukom svih glavnih izvora buke kako bi dobili najbolje i najprikladnije rješenje za svako promatrano područje upravljanja bukom.

Odabir određene mjere ovisi o zadovoljavanju posebnih kriterija koji ukazuju na vjerojatnost uspjeha predloženog rješenja. Zbog toga su scenariji izrađeni s definiranom mjerom uspješnosti.

Moguće mjere upravljanja bukom globalno su podijeljene u tri razine, na način da su grupirane po kategoriji i po mogućem načinu primjene.

  • Razina 1 – Krovna grupa mjera upravljanja bukom (Oznaka grupe tipa 1., 2. odnosno 3.)
  • Razina 2 – Pojedinačna kategorija mjera upravljanja bukom unutar svake krovne grupe mjera (Oznaka kategorije unutar svake grupe sadržava oznaku grupe i oznaku kategorije tipa 1.x., 2.x odnosno 3.x).
  • Razina 3 – Mjera upravljanja bukom unutar svake pojedinačne kategorije mjera (Oznaka mjere sadržava oznaku grupe, kategorije tipa 1.x.y., 2.x.y. odnosno 3.x.y.)

 

Prioriteti i rokovi provedbe Akcijskog plana upravljanja bukom

U okviru akcijskog plana predlažu se rokovi provedbe akcijskog plana:

  • Kratkoročni rok – rok provedbe u roku do 3 godine od dana donošenja akcijskog plana (do kraja 2022.g.).
  • Srednjoročan rok – rok provedbe u roku 4-7 godine od dana donošenja akcijskog plana (2023-2026).
  • Dugoročan rok – rok provedbe u roku 8-10 godina od dana donošenja akcijskog plana (2027-2029).

Akcijski plan omogućava usmjeravanja cijelih ili djelomičnih aktivnosti na područja koja su izložena najvišim razinama buke, uz razmatranje raspoloživih financijskih i vremenskih okvira. Prije poduzimanja bilo koje aktivnosti iz akcijskog plana razmotriti će se pretpostavljeni troškovi i korist provedbe predložene aktivnosti.

„Tiha“ područja

Zakonski propisi definiraju „tiha područja“ kao: „tiho područje“ unutar naseljenog područja jest od strane nadležnog tijela određeno područje zaštite od buke, koje nije izloženo vrijednosti Lden ili drugog prikladnog indikatora buke većoj od vrijednosti navedenih u posebnom propisu o najvišim dopuštenim razinama buke.

Kako na području Republike Hrvatske ne postoje nacionalne preporuke za određivanje „tihih područja“ unutar naseljenih područja kao niti za određivanje „tihih područja“ na otvorenom prostoru, tijekom razrade projekta, korištena su iskustva ostalih gradova, regija te zemalja članica EZ koji su izradile smjernica za svoju uporabu.

„Kandidati za tiha područja“ unutar Grada Rijeke koji su morali biti zadovoljeni za kvalifikaciju područja kao moguće „tiho područje“ unutar naseljenog područja Grada Rijeke izvedeni su temeljem zadovoljavanja slijedećih kriterija:

  • odgovarajuća namjena prostora iz prostorno planske dokumentacije,
  • razina buke indikatora Lden < 55 dB(A), i
  • minimalna neprekinuta površina > 5 ha.

Kako bi se odredila odgovarajuća namjena prostora iz prostorno planske dokumentacije korišten je postupak korišten kod izrade prijedloga kandidata za područja upravljanja bukom prilikom čega je razrađen podatkovni sloj koji je sadržavao dopuštene razine buke na vanjskom prostoru prema Čl. 5, Pravilnika o najvišim dopuštenim razinama buke u sredini u kojoj ljudi rade i borave (NN 145/04) uz podatke o namjeni prostora na području Grada Rijeke. Za potrebe provedbe analize mogućih „tihih područja“, uvedena je dodatna „kategorije“ zona mogućih kandidata za „tiha područja“ kao moguća područja gdje se zavisno od rezultata sumarne karte buke mogu očekivati tiha područja unutar naseljenog područja Grada Rijeke.

Temeljem rezultata sumarne karte buke na području Grada Rijeke, GIS postupkom određena su područja na kojem su proračunate razine buke indikatora Lden < 55 dB(A).

Konačan prijedlog mogućih kandidata za „tiha područja“ Grada Rijeke, dobiven je preklopom prije određenih područja sa razinama buke indikatora buke Lden < 55 dB(A), sa zonama namjene iz prostorno planske dokumentacije koje su u prije opisanom postupku kategorizirane kao zone sa mogućim kandidatima za „tiha područja“.

Primjenom posljednjeg kriterija, minimalne neprekinute površine od 5 ha, izrađen je konačan podatkovni sloj kandidata za „tiha područja“ unutar Grada Rijeke koji je prikazan Slikom 6.

Konačnu potvrdu prikladnosti kandidata za „tiha područja“ planirano je provesti primjenom tehnike anketiranja čime se mora dobiti i subjektivna ocjena korisnika područja kroz njihov doživljaj zvučnog okoliša područja. Temeljem navedenih aktivnosti određeni broj kandidata za „tiha područja“ proglašava „tihim područjem“, te se navedena područja unose u prostorno-plansku dokumentaciju grada te se prema njima primjenjuju posebne mjere zaštite od buke kao npr. prostorno-planske mjere zaštite od buke, mjere upravljanja izvorima buke u graničnim područjima i sl. Ovim akcijskim planom predlaže se da postupak potvrđivanja „tihih područja“ unutar Grada Rijeke bude proveden najkasnije do sredine 2021. g.

Određivanje kandidata područja za upravljanje bukom

Kako je u praksi gotovo nemoguće predvidjeti mjere za snižavanje razina buke (u daljnjem tekstu „snižavanje buke“) gdje god se pojavi problem, najčešće se problematična područja definiraju kao „mjesta sa izraženim smetnjama od buke gdje razine buke premašuju granične vrijednosti definirane u nacionalnom zakonodavstvu“.

Što se tiče akcijskih planova, Direktiva navodi: “Mjere unutar akcijskih planova su u nadležnosti odgovarajućih tijela, ali prije svega bi trebalo riješiti prioritete koji se mogu identificirati po prekoračenju bilo koje granične vrijednosti ili prema nekom drugom kriteriju izabranom od država članica i primijenjene posebice na najvažnija područja određena u strateškim kartama buke.”

Kroz provedbu Direktive, uveden je termin „žarišta“ (u engleskom jeziku koristi se izvorno fraza „hot-spot“) koja nisu nužno područja s najvišom razinom buke, budući da se stvarna žurnost pri poduzimanju mjera uglavnom određuje prema broju ljudi izloženih određenim razinama buke.

Ipak, mnogi čimbenici mogu znatno utjecati na rezultat izbora žarišta:

  • broj stanovnika na određenom prostoru;
  • namjena prostora u okviru prostorno-planske dokumentacije;
  • način primjene graničnih vrijednosti dopuštenih razina buke;
  • primjena kriterija „smetnje izazvane bukom“ .

U okviru analize konfliktnih razina buke svakog od glavnih izvora buke za područje Grada Rijeke, provedena je analiza za sve zone namjene i korištenja prostora na području izrade akcijskog plana upravljanja bukom Grada Rijeke, prilikom čega su se za prepoznavanje kandidata područja za upravljanje bukom koristile slijedeće varijable:

  • ukupan broj stanovnika unutar objekta,
  • maksimalna razina buke tijekom razdoblja dana na fasadi objekta,
  • maksimalna razina buke tijekom razdoblja večeri na fasadi objekta,
  • maksimalna razina buke tijekom razdoblja noći na fasadi objekta,
  • maksimalna razina buke indikatora Lden na bilo kojoj fasadi objekta,
  • iznos prekoračenja dopuštenih razina buke tijekom razdoblja dana,
  • iznos prekoračenja dopuštenih razina buke tijekom razdoblja večeri,
  • iznos prekoračenja dopuštenih razina buke tijekom razdoblja noći,
  • korištenje i namjena prostora,
  • gustoća objekata osjetljive namjene.

Predloženom analizom na području Grada Rijeke predloženo je u odabir područja za upravljanje bukom uključenje promjenjivog postotka proračunskih točaka zavisno od izvora buke. Za cestovni promet predloženo je korištenje 3 % najizloženijih točaka po tzv. „prioritetnoj razini prekoračenja“, za pružni promet 4 %, dok se za industrijske pogone i postrojenja predlaže uključivanje 15 % najizloženijih točaka po tzv. „prioritetnoj razini prekoračenja“.

Tablica 1. Pregled područja za upravljanje bukom po izvorima buke

Izvor buke Predloženi postotak proračunskih točaka po tzv. „prioritetnoj razini prekoračenja“ Broj područja upravljanje bukom
Cestovni promet 3 % 34
Pružni promet 4 % 4
Industrijski pogoni i postrojenja 15 % 5

Područja upravljanja bukom izdvojena u akcijskom planu s mjerama i scenarijima za smanjivanje buke

Analizom izloženosti riječkog stanovništva buci, ovim je Akcijskim planom predloženo 43 područja na kojima će se upravljati bukom s ciljem njenog smanjenja.

  • Za svako izdvojeno područje pripremljen je scenarij snižavanja i/ili upravljanja bukom
  • Za ukupno 43 područja upravljanja bukom izrađeno je 83 scenarija upravljanja bukom s ukupno 112 različitih mjera upravljanja bukom
  • Od ukupnog broja područja upravljanja bukom, na 11 područja predviđena je primjena jednog scenarija, na 24 područja predviđena primjena dva scenarija, dok je na ukupno 8 područja, predviđena izrada tri scenarija upravljanja bukom.
  • U ukupnom broju predloženih mjera upravljanja bukom, najzastupljenija je mjera „zamjena normalne kolničke konstrukcije s tihom kolničkom konstrukcijom“ te „mjere usporavanja prometa i upravljanja prometom teških vozila kroz zabranu i ograničenja toka prometa teških vozila
  • Za pružni promet predviđeno je pojačano održavanje tračnica u područjima upravljanja bukom s izgradnjom zidova za zaštitu od buke (5 scenarija).
  • Za industrijske pogone i postrojenja pretpostavljena je primjena tiših tehnologija s kojima se u srednjoročnom razdoblju žele sniziti emisijske razine buke za 3 dB/m2 odnosno 5 dB/m2.
  • Obilaskom svih područja te analizom ostalih izvora buke, na određenom broju područja zabilježeno je preklapanje područja upravljanja bukom raznih izvora buke, što ukazuje na moguće prioritetno provođenje aktivnosti upravljanja bukom odnosno prioritetnu primjenu predviđenih scenarija.

Niže donosimo popis izdvojenih područja s obzirom na izvore buke i lokacije na kojima se nalaze. Uz svaku lokaciju prikazanu tlocrtnom fotografijom zone ujedno je naveden i scenarij kojim će se smanjivati buka.

Područja u kojima su industrijski pogoni ili postrojenja izvori pojačane buke

U Akcijskom planu upravljanja bukom izdvojeno je ukupno 5 područja u kojima industrijski pogoni ili postrojenja predstavljaju izvore pojačane buke, u kontekstu tih područja predviđeni su scenariji smanjivanja buke za 3 odnosno 5 dB.

Cjeloviti prikaz je sastavni dio elaborata nacrta prijedloga akcijskog plana.

Izvod iz pregleda scenarija i mjera upravljanja bukom na područjima prioriteta

Izvod iz pregleda scenarija i mjera upravljanja bukom na područjima prioriteta

To su sljedeća područja (popisana su s obzirom mjesne odbore na čijem prostoru se nalaze):

Na prostoru mjesnih odbora Pećine, Krimeja i Bulevard jedno područje:

Industrijski pogoni i postrojenja_MO Pećine_MO Krimeja_MO Bulevard

Na prostoru Mjesnog odbora Pećine jedno područje:

Industrijski pogoni i postrojenja_MO Pećine

Na prostoru mjesnih odbora Gornja Vežica i Podvežica jedno područje:

Industrijski pogoni i postrojenja_MO Vežica_MO Podvežica

Na prostoru mjesnog odbora Gornja Vežica jedno područje:

Industrijski pogoni i postrojenja_MO Gornja Vežica

Područja u kojima je cestovni promet izvor pojačane buke

U Akcijskom planu upravljanja bukom izdvojeno je ukupno 34 područja u kojima cestovni promet predstavlja izvore pojačane buke. U kontekstu tih područja predviđeni su različiti scenariji smanjivanja buke, a glavnina ih se tiče zamjene normalne kolničke konstrukcije s tihom kolničkom konstrukcijom, odnosno uvođenja mjera usporavanja prometa.

To su sljedeća područja (popisana su s obzirom mjesne odbore na čijem prostoru se nalaze):

Na prostoru Mjesnog odbora Pećine tri područja:

Cestovni promet_MO Pećine Cestovni promet_MO Pećine2 Cestovni promet_MO Pećine3

Na prostoru mjesnih odbora Pećine, Krimeja i Vojak jedno područje:

 

Cestovni promet_MO Pećine_MO Krimeja_MO Vojak

Na prostoru Mjesnog odbora Vojak jedno područje:

Cestovni promet_MO Vojak

Na prostoru Mjesnog odbora Podvežica jedno područje:

Cestovni promet_MO Podvežica

Na prostoru Mjesnog odbora Gornja Vežica jedno područje:

Cestovni promet_MO Gornja Vežica

Na prostoru Mjesnog odbora Bulevard dva područja:

Cestovni promet_MO Bulevard Cestovni promet_MO Bulevard2

Na prostoru mjesnih odbora Centar-Sušak i Bulevard jedno područje:

Cestovni promet_MO Centar Sušak_MO Bulevard

Na prostoru Mjesnog odbora Školjić-Stari grad jedno područje:

Cestovni promet_MO Školjić

Na prostoru mjesnih odbora Školjić-Stari grad i Luka jedno područje:

Cestovni promet_MO Školjić_MO Luka

Na prostoru mjesnih odbora Brajda-Dolac i Luka jedno područje:

Cestovni promet_MO Brajda Dolac_MO Luka

Na prostoru mjesnih odbora Belveder i Kozala jedno područje:

Cestovni promet_MO Belveder_MO Kozala

Na prostoru Mjesnog odbora Kozala jedno područje:

Cestovni promet_MO Kozala

Na prostoru mjesnih odbora Brajda-Dolac i Potok jedno područje:

Cestovni promet_MO Potok_MO Brajda Dolac

 

Na prostoru mjesnih odbora Banderovo i Potok jedno područje:

Cestovni promet_MO Banderovo_MO Potok

Na prostoru mjesnih odbora Banderovo i Mlaka jedno područje:

Cestovni promet_MO Mlaka_MO Banderovo

Na prostoru mjesnih odbora Banderovo, Mlaka i Podmurvice jedno područje:

Cestovni promet_MO Mlaka_MO Podmurvice_MO Banderovo

Na prostoru mjesnih odbora Mlaka i Podmurvice jedno područje:

Cestovni promet_MO Mlaka_MO Podmurvice

Na prostoru Mjesnog odbora Mlaka dva područja:

Cestovni promet_MO Mlaka Cestovni promet_MO Mlaka2

Na prostoru Mjesnog odbora Podmurvice jedno područje:

Cestovni promet_MO Podmurvice

Na prostoru mjesnih odbora Sveti Nikola i Turnić jedno područje:

Cestovni promet_MO Sveti Nikola_MO Turnić

Na prostoru mjesnih odbora Sveti Nikola, Zamet i Gornji Zamet jedno područje:

Cestovni promet_MO Zamet_MO Gornji Zamet_MO Sveti Nikola

Na prostoru Mjesnog odbora Zamet dva područja:

Cestovni promet_MO Zamet Cestovni promet_MO Zamet2

Na prostoru Mjesnog odbora Kantrida dva područja:

Cestovni promet_MO Kantrida

Na prostoru Mjesnog odbora Škurinjska draga dva područja:

Cestovni promet_MO Škurinjska draga Cestovni promet_MO Škurinjska draga2

Na prostoru Mjesnog odbora Škurinje dva područja:

Cestovni promet_MO Škurinje Cestovni promet_MO Škurinje2

Na prostoru Mjesnog odbora Drenova dva područja:

Cestovni promet_MO Drenova Cestovni promet_MO Drenova2

Područja u kojima je pružni promet izvor pojačane buke

U Akcijskom planu upravljanja bukom izdvojeno je ukupno 4 područja u kojima pružni promet predstavlja izvore pojačane buke. U kontekstu tih područja predviđene su izgradnje zidova za zaštitu od buke odnosno pojačano održavanje tračnica.

To su sljedeća područja (popisana su s obzirom mjesne odbore na čijem prostoru se nalaze):

Na području mjesnih odbora Gornja Vežica i Podvežica dva područja:

Pružni promet_MO Podvežica_MO Gornja Vežica

Pružni promet_MO Gornja Vežica i MO Podvežica

Na području mjesnih odbora Podvežica i Pećine jedno područje:

Pružni promet_MO Podvežica_MO Pećine

Na području mjesnog odbora Podvežica jedno područje:

Pružni promet_MO Podvežica

 

Vaš doprinos

Pozivamo Vas da proučite područja upravljanja bukom izdvojena u ovom Akcijskom planu, prikazana u prethodnom poglavlju te dostupna na sljedećem linku.

Također, nacrt samog dokumenta Akcijskog plana upravljanja bukom dostupan je u PDF formatu u sklopu ovog Savjetovanja.

Obrazac za sudjelovanje u savjetovanju s javnošću

Savjetovanje o: Prijedlogu Akcijskog plana za upravljanje bukom na području Grada Rijeke
Naziv akta / dokumenta: Akcijski plan upravljanja bukom Grada Rijeke za 3. krug izvještavanja
Nositelj izrade akta/dokumenta: Odjel za razvoj, urbanizam, ekologiju i gospodarenje zemljištem
Početak savjetovanja: 24. rujna 2020.
Završetak savjetovanja: 23. listopada 2020.

Kategorija korisnika koje podnositelj predstavlja (građani, udruge, poduzetnici, itd.):

Jeste li suglasni da vaši podaci kao podnositelja prijedloga budu objavljeni javno u izvješću (odgovorite sa da ili ne):

DaNe

Datum dostavljanja prijedloga i mišljenja:


Na sudjelovanje u Savjetovanju se tako pozivaju se građani i sva zainteresirana javnost.
Ovo Savjetovanje ostaje otvoreno do 23. listopada 2020. godine.

5 komentara

  1. […] Rezultati analize izloženosti stanovništva grada Rijeke izvorima buke te prijedlog i sadržaj scenarija upravljanja bukom dostupni su na stranici e-Konzultacija Grada Rijeke. […]

  2. […] buke te prijedlog i sadržaj scenarija upravljanja bukom dostupni su na stranici Grada Rijeke (https://ekonzultacije.rijeka.hr/akcijski-plan-upravljanja-bukom-na-podrucju-grada-rijeke/#more-3728). Građani  svoje mišljenje i prijedloge o doživljaju buke u gradu Rijeci mogu iznijeti i  […]

  3. […] stanovništva grada Rijeke izvorima buke te prijedlog i sadržaj scenarija upravljanja bukom dostupni su na stranici Grada Rijeke. Građani svoje mišljenje i prijedloge o doživljaju buke u gradu Rijeci mogu iznijeti i […]

  4. […] stanovništva grada Rijeke izvorima buke te prijedlog i sadržaj scenarija upravljanja bukom dostupni su na stranici Grada Rijeke.Građani svoje mišljenje i prijedloge o doživljaju buke u gradu Rijeci mogu iznijeti i […]

  5. […] Rezultati analize izloženosti stanovništva grada Rijeke izvorima buke te prijedlog i sadržaj scenarija upravljanja bukom dostupni su na stranici Grada Rijeke. […]

Odgovori

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa *

Ova web-stranica koristi Akismet za zaštitu protiv spama. Saznajte kako se obrađuju podaci komentara.