Zakon o sustavu civilne zaštite (“Narodne novine” broj 82/15 i 118/18, 31/20, 20/21 i 114/22) određuje civilnu zaštitu kao sustav organiziranja sudionika, operativnih snaga i građana za ostvarivanje zaštite i spašavanja ljudi, životinja, materijalnih i kulturnih dobara i okoliša u velikim nesrećama i katastrofama i otklanjanja posljedica terorizma i ratnih razaranja.

Sustav civilne zaštite obuhvaća mjere i aktivnosti (preventivne, planske, organizacijske, operativne, nadzorne i financijske) kojima se uređuju prava i obveze sudionika, ustroj i djelovanje svih dijelova sustava civilne zaštite i način povezivanja institucionalnih i funkcionalnih resursa sudionika koji se međusobno nadopunjuju u jedinstvenu cjelinu radi smanjenja od katastrofa te zaštite i spašavanja građana, materijalnih i kulturnih dobara i okoliša od posljedica prirodnih, tehničko-tehnoloških velikih nesreća i katastrofa, otklanjanja posljedica terorizma i ratnih razaranja.

Sustav civilne zaštite ustrojava se na lokalnoj, područnoj (regionalnoj) i državnoj razini, a povezuje resurse i sposobnosti sudionika, operativnih snaga i građana u jedinstvenu cjelinu radi smanjenja rizika od katastrofa, pružanja brzog i optimalnog odgovora na prijetnje i opasnosti nastanka te ublažavanja posljedica velike nesreće i katastrofe.

Jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave dužne su organizirati poslove iz svog samoupravnog djelokruga koji se odnose na planiranje, razvoj, učinkovito funkcioniranje i financiranje sustava civilne zaštite.

U tom smislu, navedenim zakonom određeno je da predstavničko tijelo jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave, na prijedlog izvršnog tijela, razmatra i usvaja godišnju analizu stanja sustava civilne zaštite i godišnji plan razvoja sustava civilne zaštite s financijskim učincima za trogodišnje razdoblje.

Pravilnikom o nositeljima, sadržaju i postupcima izrade planskih dokumenata u civilnoj zaštiti te načinu informiranja javnosti u postupku njihovog donošenja („Narodne novine“ broj 66/21) godišnji plan razvoja sustava civilne zaštite jedinice lokalne samouprave s financijskim učincima za trogodišnje razdoblje utvrđen je kao planski dokument u području civilne zaštite.

U svom sadržaju Plan razvoja, sukladno Smjernicama za organizaciju i razvoj sustava civilne zaštite na području grada Rijeke za razdoblje 2021. – 2024. godine, detaljnije i konkretnije definira planirane aktivnosti, a posebno u planiranju materijalnih sredstava.

Plan razvoja predstavlja dokument za implementaciju ciljeva iz smjernica koji se transponiraju u konkretne mjere i aktivnosti s dinamikom njene realizacije za 2023. godinu s projekcijom za tri sljedeće godine.

Tijekom četverogodišnjeg razdoblja za koje se usvajaju smjernice, na godišnjoj se razini provode analize stanja sustava kojima se prati realizacija i usklađuju planovi razvoja sustava do isteka četverogodišnjeg ciklusa.

Zakonom se određuje da izvršno tijelo jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave koordinira djelovanje operativnih snaga sustava civilne zaštite osnovanih za područje te jedinice u velikim nesrećama i katastrofama uz stručnu potporu nadležnog stožera civilne zaštite.

Operativne snage zaštite i spašavanja Grada Rijeke sastoje se od:

• Stožera civilne zaštite Grada Rijeke
• Javne vatrogasne postrojbe Grada Rijeke
• Dobrovoljnih vatrogasnih društava Sušak-Rijeka i Drenova
• Gradskog društva Crvenog križa Rijeka
• Hrvatske gorske službe spašavanja – Stanica Rijeka
• Postrojbe civilne zaštite za spašavanje iz ruševina na području grada Rijeke
• Postrojbe civilne zaštite opće namjene na području grada Rijeke
• Povjerenika civilne zaštite
• Službi i postrojbi pravnih osoba koje se zaštitom i spašavanjem bave u svojoj redovnoj djelatnosti, određenih Odlukom o određivanju pravnih osoba od interesa za sustav civilne zaštite na području grada Rijeke.

1. Stanje sustava civilne zaštite na području Grada Rijeke – operativne snage

Tijekom prva tri mjeseca 2022. godine na području grada Rijeke, ugroza koja je zahtijevala aktiviranje snaga izvan snaga kojima je zaštita i spašavanje redovna djelatnost jest epidemija bolesti COVID-19, uzrokovane korona virusom SARS-CoV-2.

Nakon prilično restriktivnih epidemioloških mjera u 2020. godini te nešto blažih epidemioloških mjera u 2021. i prva tri mjeseca 2022. godine, u travnju 2022. na nacionalnoj razini donesene su odluke kojima je ukinut najveći dio epidemioloških mjera, s time da je zadržana mjera obveznog nošenja maski u zdravstvenim ustanovama i domovima za starije i osobe s invaliditetom.

Osim Stožera civilne zaštite Grada Rijeke, u provođenju epidemioloških mjera na području grada Rijeke tijekom prva tri mjeseca 2022. godine sudjelovali su pripadnici postrojbi civilne zaštite Grada Rijeke. Pripadnici civilne zaštite osobito su kontrolirali poštivanje mjere korištenja zaštitnih maski kod putnika u javnom prijevozu.

S početkom rata u Ukrajini dana 24. veljače 2022. stvorena je nova krizna situacija u kojoj su raseljene osobe iz Ukrajine počele dolaziti na područje Republike Hrvatske, a time i na područje grada Rijeke.

Već s dolaskom prvih raseljenih osoba iz Ukrajine, Grad Rijeka je osigurao prilagođenu prehranu za dojenčad prema medicinskoj indikaciji, mogućnost upisa i besplatnog boravka u jaslicama/vrtiću, osigurao pohađanje osnovne škole i besplatnu marendu u osnovnoj školi te pohađanje i prehranu (ručak i marendu) u produženom/cjelodnevnom boravku u osnovnoj školi, kao i poklon-bon za nabavu školskih knjiga/školskog pribora (drugog obrazovnog materijala) za osnovnu školu.

Prema podacima Gradskog društva Crvenog križa Rijeka, do kraja ožujka su na području grada Rijeke smještene 122 raseljene osobe iz Ukrajine. Broj raseljenih osoba stalno se povećavao te je s 31. prosinca 2022. godine na području grada Rijeke zbrinuto ukupno 503 ukrajinskih državljana.

Ravnateljstvo civilne zaštite je 25. ožujka 2022. objavilo Javni poziv za dostavu ponuda vlasnika stambene jedinice za stambeno zbrinjavanje raseljenih osoba iz Ukrajine u pojedinačnom smještaju koji je objavljen i na mrežnoj stranici Grada Rijeke. Tijekom godine ukupno je do pedeset stambenih jedinica bilo dano na korištenje na taj način, s time da je na dan 31. prosinca za smještaj raseljenih osoba iz Ukrajine bilo korišteno ukupno četrdeset stambenih jedinica na području grada Rijeke.

Izvanredni događaj koji je svakako obilježio proteklu godinu svojom ekstremnom pojavom bile su urbane bujične poplave 28. i 29. rujna. Zbog tako velike količine kiše, došlo je do poplavljivanja mnogih objekata, a najviše je problema bilo u prometu. U razdoblju od 24 sata vatrogasci su imali više od 150 intervencija, od čega 40 spašavanja vozača i putnika iz zarobljenih automobila, 100 ispumpavanja vode iz podrumskih prostorija te desetak intervencija na objektima u kojima je došlo do intenzivnog prokišnjavanja, a uklanjane su i grane i druge prepreke s prometnica i javnih površina. Prema procjenama, šteta na gradskim objektima iznosila je oko 1,5 milijuna kuna, u KBC Rijeka oko 500.000 kn. Procjenjuje se da je ukupna šteta na području grada Rijeke bila i nekoliko puta veća.

1.1. Stožer civilne zaštite

Stožer civilne zaštite Grada Rijeke održao je jednu sjednicu u 2022. godini.

1.2. Postrojbe civilne zaštite i druge operativne snage civilne zaštite

1.2.1. Postrojbe civilne zaštite

Djelovanje pripadnika postrojbi civilne zaštite u prvom tromjesečju 2022. godine odredila je epidemiološka situacija na području Republike Hrvatske.

U tom razdoblju pripadnici postrojbi civilne zaštite kontrolirali su nošenje zaštitnih maski u javnom prijevozu te je izvršeno 995 nadzora autobusa i izrečeno 770 upozorenja građana zbog nenošenja ili nepravilnog nošenja zaštitnih maski.

Osim nadzora nošenja zaštitnih maski u javnom prijevozu, ophodnje civilne zaštite bile su i u čestim nadzorima mjesta okupljanja većeg broja ljudi, poput trgovačkih centara, a sudjelovali su i u nadzoru korištenja „COVID-potvrda“ na sjednicama Gradskog vijeća Grada Rijeke.

U nastavku godine provedene su tradicionalne aktivnosti postrojbi civilne zaštite Grada Rijeke: osposobljavanje u svibnju i vježba s primjenom naučenog u listopadu.

Dvogodišnje aktiviranje postrojbi civilne zaštite na provedbi epidemioloških mjera pokazalo je dalekosežnost i opravdanost Odluke o određivanju naknade pripadnicima postrojbi civilne zaštite Grada Rijeke za sudjelovanje u aktivnostima civilne zaštite donesene 2019. godine, kojom se pripadnicima postrojbi civilne zaštite Grada Rijeke za sudjelovanje na vježbama i osposobljavanjima osigurala dnevna naknada u visini od 150,00 kuna neto (19,91 eura). Svakako je povoljna okolnost da je i Republika Hrvatska ove naknade oslobodila ostalih davanja (porez, zdravstveno i mirovinsko osiguranje).

U svrhu naknada za pripadnike civilne zaštite (provođenje epidemioloških mjera tijekom siječnja, veljače i ožujka, osposobljavanje u svibnju i vježba u listopadu) u 2022. godini isplaćeno je 60.450,00 kuna (8.023,09 eura).

Za realizaciju osposobljavanja i vježbe postrojbi civilne zaštite isplaćeno je 5.430,00 kuna za troškove prijevoza te 5.654,00 kuna za troškove marendi.

U 2022. godini isplaćeno je 27.300,00 kuna u svrhu nabave dijela osobne opreme (odore) za pripadnike civilne zaštite. Nabava dijela osobne opreme realizirana je u granicama pozicije proračunskih sredstava, ali, zbog utjecaja inflacije, u smanjenom fizičkom obimu.

Sa zadovoljstvom ističemo da, od osnivanja postrojbi civilne zaštite 2010. godine, stanje u kadrovskom smislu nije nikada bilo bolje što se tiče motiviranosti i osposobljenosti pripadnika civilne zaštite. Za očekivati je kako će se u budućnosti nastaviti protok ljudi kroz postrojbe civilne zaštite (dolasci i izlasci iz civilne zaštite zbog zdravstvenih razloga, starosti, selidbi izvan Hrvatske, obiteljske ili poslovne spriječenosti itd.), ali je ohrabrujuća okolnost da je stvorena jezgra pripadnika koja kvalitetno funkcionira i motivira ostale pripadnike postrojbi civilne zaštite.

1.2.2. Opremanje skupnom opremom

Nakon što su u prethodnim godinama kupljeni seizmički detektor i kamera za traganje i komunikaciju 2 u 1 (poznatiji i pod nazivima vibrafon i vibraskop), bežični seizmički senzori, quad vozilo i višenamjenska prikolica za quad, agregat od 5kW, dviju velikih aluminijskih kutija sa sitnim zidarskim i tesarskim alatom za spašavanje iz ruševina, 30 sklopivih poljskih kreveta, u 2022. godini pristupilo se daljnjoj nabavi skupne opreme poput aluminijskog paviljonskog šatora 3×4,5m sa stranicama, uljnog grijača (termogen) sa fleksibilnom cijevi (grijač šatora), klasične kutne brusilice, ali i baterijske brusilice s brusnim pločama.

Radio mreža za opasnost donirala je Stožeru civilne zaštite Grada Rijeke i postrojbama civilne zaštite ukupno 15 rabljenih radio uređaja Motorola GP 300 za koje je Grad Rijeka nabavio zamjenske baterije s mogućnošću punjenja.

Za nabavu skupne opreme utrošeno je 33.707,29 kuna (4.473,73 eura).

Nakon preseljenja skupne opreme civilne zaštite u skladište koje se nalazi unutar Javne vatrogasne postrojbe Grada Rijeke, oprema je stalno na raspolaganju odnosno moguće ju je koristiti 24 sata dnevno.

U svrhu potreba civilne zaštite u 2022. godini utrošeno je 153.778,07 kuna (20.409,86 eura), čime je obuhvaćena nabava osobne i skupne opreme, realizacija osposobljavanja i vježbe, kao i provođenje epidemioloških mjera od strane pripadnika civilne zaštite.

1.2.3. Povjerenici civilne zaštite

Sukladno Planu zaštite i spašavanja za područje grada Rijeke, Gradonačelnik Grada Rijeke je na temelju prijedloga vijeća mjesnih odbora i tadašnjeg Područnog ureda Državne uprave za zaštitu i spašavanje (sadašnji Područni ured civilne zaštite Rijeka Ravnateljstva civilne zaštite) dana 5. studenog 2012. godine imenovao 42 povjerenika civilne zaštite za 29 mjesnih odbora.

1.2.4. Gradsko društvo Crvenog križa Rijeka

Tijekom 2022. godine Gradsko društvo Crvenog križa Rijeka provelo je dvanaest edukacija vezanih uz osnovni postupak oživljavanja uz korištenje automatskog vanjskog defibrilatora te osposobljavanje odgojno obrazovnih radnika za pružanje prve pomoći učenicima sa zdravstvenim teškoćama.

Početkom 2022. nastavljene su aktivnosti vezane uz epidemiju COVID-19 te je za potrebe Nastavnog zavoda za javno zdravstvo Primorsko-goranske županije radi provedbe cijepljenja građana i dalje organizirano dežurstvo volontera i zaposlenika u Centru Zamet.

Nakon što je 24. veljače 2022. počeo rat u Ukrajini, već sljedećeg dana pokrenute su aktivnosti Službe traženja u svrhu evidencije izbjeglih osoba. Uz pomoć volontera, raseljenim osobama pružena je pomoć u prevođenju tijekom liječničkih pregleda I medicinskih intervencija, psiho-socijalna podrška te prikupljana je i dijeljena humanitarna pomoć.

Za realizaciju svojih programskih aktivnosti, Gradsko društvo Crvenog križa Rijeka je, osim skladišnog prostora u ulici Školjić, i u 2022. godini koristilo bez naknade i dva skloništa osnovne zaštite Grada Rijeke u Ulici 1. maja.

1.2.5. Hrvatska gorska služba spašavanja – Stanica Rijeka

Tijekom 2022. godine HGSS – Stanica Rijeka zabilježila je najveći broj akcija spašavanja unatrag 13 godina.

U 105 akcija spašavanja u 2022. godini (u 2021. godini 100 akcija spašavanja) kroz sve je intervencije ukupno spašeno 155 osoba (u 2021. godini 119 osoba).

Nastavlja se trend aktivnog i zdravog provođenja slobodnog vremena u sportskim i rekreativnim aktivnostima te se građani sve više okreću boravku u prirodi pa se posljedično povećao i broj intervencija za 5%, a broj unesrećenih osoba za više od 30%.

Tijekom 2022. godine izravno je spašeno 45 osoba, u potražnim akcijama tragalo se za 27 osoba, u dodatnih osam potraga spašeno je još 18 osoba, dok se tehničkim intervencijama interveniralo u šest navrata i spasilo 16 osoba.

Od navedenog broja unesrećenih osoba jedna se intervencija nažalost odnosila na smrtno stradalu osobu.

Sve veća ulaganja u Regionalni sportsko rekreacijski i turistički centar Platak te izgradnja nove žičare, predstavljaju dodatnu motivaciju posjetiteljima za dolazak na skijalište.

Ujedno je sezona 2022. godine bila naklonjena ljubiteljima zimskih sportova te se broj dežurstava na skijalištu Platak u odnosu na prethodnu sezonu povećao za 98 posto.

Tako je na Platku zabilježeno 95 dežurstava (u odnosu na 48 dežurstava 2021. godine) te su tijekom rada skijališta obavljene 33 akcije spašavanja 33 unesrećene osobe.

Zabilježeno je i povećanje broja organiziranih pustolovnih utrka na neurbanom i nepristupačnom terenu, odnosno gotovo 30% više u usporedbi sa 2021. godinom, što podrazumijeva i zakonski obveznu prisutnost članova HGSS-a.

Na dežurstvima je zabilježeno osam akcija spašavanja na kojima je pružena pomoć 16 osoba.

1.3. Vatrogastvo

Vatrogasne postrojbe na području grada Rijeke osim gašenja požara i spašavanja ljudi i imovine, kontinuirano u okviru svojih nadležnosti provode i preventivne mjere zaštite od požara s ciljem smanjenja broja požara i nesreća odnosno ublažavanja njihovih posljedica.

Na području grada Rijeke djeluju Javna vatrogasna postrojba Grada Rijeke, Dobrovoljna vatrogasna društva Sušak-Rijeka i Drenova, kao i profesionalne vatrogasne postrojbe u gospodarstvu Luke Rijeka d.d. i 3. MAJ Brodogradilište d.d. Rijeka. Sve navedene postrojbe udružene su u Gradsku vatrogasnu zajednicu Rijeka.

Javna vatrogasna postrojba Grada Rijeke je u 2022. godini izvršila ukupno 1.819 intervencija.

Od tog broja na području grada Rijeke izvršeno je 1.498 intervencija, a u gradovima i općinama „riječkog prstena“ izvršeno je 320 intervencija.

Uz ove intervencije, Postrojba je po zapovjedi glavnog vatrogasnog zapovjednika, od 13. do 16. srpnja 2022. intervenirala na gašenju šumskog požara na području Zaton – Vodice u Šibensko-kninskoj županiji  s 13 vatrogasaca i četiri vozila.

Osim toga, Postrojba je 8. i 9. kolovoza sudjelovala u gašenju požara kod Crikvenice.

Ukupni broj intervencija veći je za 21,4% u odnosu na 2021. godinu.

Povećanje broja intervencija odnosi se na veći broj požara na otvorenom prostoru i otklanjanja posljedica poplava zbog velikih oborina krajem rujna tijekom i nakon kojih je izvršeno ukupno 150 intervencija ispumpavanja, izvlačenja vozila iz vode i spašavanje osoba.

Na otvorenom prostoru ukupno je bilo 300 intervencija požara raslinja, ukupna opožarena površina na otvorenom prostoru je 229 ha, odnosno 0,76 ha po intervenciji.

Na području grada Rijeke bilo je ukupno 379 požara, a obavljeno je i 1.012 tehničkih intervencija, 12 intervencija s opasnim tvarima te 95 ostalih intervencija (izvidi, intervencija bez učešća ili lažne dojave). Najviše tehničkih intervencija odnosi se na osiguranje hitnih medicinskih helikopterskih letova – 396, te ispumpavanja, uklanjanja vozila i spašavanja nakon obilnih oborina krajem rujna – 150 intervencija.

Na intervencijama je angažirano 8.318 vatrogasaca, 2.056 vozila i pri tome je utrošeno 30.382 sata rada.

Prilikom intervencija, jedan je vatrogasac teže ozlijeđen, dok su trojica vatrogasaca lakše ozlijeđena, ali srećom bez trajnih posljedica.

Ukupno trajanje intervencija je 7.400 sati odnosno 4,06 sati po intervenciji. Ukupni trošak na intervencijama po cjeniku Hrvatske vatrogasne zajednice iznosi 8,3 milijuna kn (1.101.599 eura).

Početkom ljetne požarne sezone izvršene su obaveze proizašle iz Programa Vlade Republike Hrvatske u provedbi preventivnih mjera zaštite od požara.

U Postrojbi se kontinuirano provodi osposobljavanje i uvježbavanje.

Tijekom 2022. godine postrojba je nabavila novo kombi-furgon vozilo za prijevoz opreme, a putem Gradske vatrogasne zajednice nabavljeno je zapovjedno vozilo. Od opreme nabavljeni su izolacijski aparati i boce, ljestve i komunikacijska oprema. Kontinuirano je nabavljana osobna, radna i zaštitna obuća, odjeća i oprema te potrebna sredstva za gašenje. U sklopu projekta CEKOM Smart Ri, instalirane su dvije kamere za motrenje šumskih površina na lokacijama zvjezdarnice i „Riječkog nebodera“. Namjena je kamera otkrivanje požara na otvorenom prostoru i praćenje razvoja požara. Sustav je u probnom radu i očekuje se puna funkcionalnost do ljetne požarne sezone. U sklopu projekta SIXTHSENSE, postrojba sudjeluje u praćenju stanja vatrogasaca za vrijeme vatrogasnih intervencija. Nadalje, kontinuirano se provodi priključivanje objekata na sustav automatske dojave požara – u 2022. godini sustavu je priključeno 12 novih objekata čime je do sada ukupno priključeno 40 objekata.

Obavljani su i obilasci vatrogasnih pristupa. Stanje vatrogasnih pristupa na spomenutim lokacijama nije bilo zadovoljavajuće, stoga su predložene mjere za poboljšanje, odnosno osiguranje vatrogasnih pristupa do visokih stambenih objekata. Na problematičnim lokacijama postavljena je prometna signalizacija s ciljem upozoravanja građana i omogućavanja pristupa vatrogasnih vozila do mjesta intervencije.

1.4. Službe i postrojbe pravnih osoba koje se zaštitom i spašavanjem bave u okviru redovne djelatnosti

Službe i pravne osobe koje se zaštitom i spašavanjem bave u okviru redovne djelatnosti zajedno s Javnom vatrogasnom postrojbom Grada Rijeke čine temelj sustava civilne zaštite na području grada Rijeke.

Službe i pravne osobe koje imaju zadaće u sustavu civilne zaštite, imaju obvezu uključivanja u sustav civilne zaštite kroz redovnu djelatnost, posebno u slučajevima angažiranja prema Planu zaštite i spašavanja za područje grada Rijeke. Utvrđeni su i načini dogradnje i jačanja dijela njihovih sposobnosti koji su posebno značajni za sustav civilne zaštite.

Pravne osobe koje obavljaju poslove zaštite i spašavanja (civilne zaštite) djeluju sukladno svojim operativnim planovima i Planu zaštite i spašavanja za područje grada Rijeke. S pravnim osobama od interesa za sustav civilne zaštite potpisuje se Ugovor o suradnji u slučaju katastrofa i velikih nesreća koji ne zahtijeva od pravnih osoba izdvajanje posebnih materijalnih sredstava izvan redovnog poslovanja, ali se aktivira u slučaju katastrofa i velikih nesreća.

Od pravnih osoba koje nisu obuhvaćene Odlukom o određivanju pravnih osoba od interesa za sustav civilne zaštite na području grada Rijeke, a koje se zaštitom i spašavanjem bave u svojoj redovnoj djelatnosti, Grad Rijeka je potpisao Ugovor o financiranju programskih aktivnosti s Hrvatskom gorskom službom spašavanja – Stanicom Rijeka.

Grad Rijeka je sa strukovnom udrugom Radio mreža za opasnost iz Rijeke potpisao Ugovor o suradnji u slučaju katastrofa i velikih nesreća temeljem kojega je u 2017. godini uspostavljen potporni komunikacijski centar u slučaju pada ostalih načina komunikacije (fiksna i mobilna telefonija).

1.5. Ostale službe i pravne osobe koje se bave zaštitom i spašavanjem (ostale gotove snage)

U pravne osobe kojima zaštita i spašavanje nije redovna djelatnost spadaju pravne osobe koje imaju postrojbe i stručne timove za zaštitu i spašavanje (komunalna društva, građevinske tvrtke, tvrtke koje imaju posebne strojeve – dizalice, šlepere, plovila i sl.), pravne osobe koje pružaju usluge (npr. usluge prijevoza, smještaja, prehrane i sl.) te udruge građana (izviđači, radioamateri i dr.).

Tijekom 2022. godine nije bilo potrebe za angažiranjem ovih pravnih osoba u sustavu civilne zaštite te za njih nisu izdvajana proračunska sredstva, osim za Pilotski klub “Krila Kvarnera”. Primarna zadaća izviđanja Pilotskog “Krila Kvarnera” je uočavanje pojave požara, ali su se također nadzirala onečišćenja mora kvarnerskog akvatorija. Za 2022. godinu može se ocijeniti da je, s aspekta zrakoplovnog nadziranja požara i drugih akcidentnih situacija, bila povoljnija u odnosu na prethodne godine.

2. Ostale aktivnosti u sustavu civilne zaštite

2.1. Skloništa

Iako od 2015. godine više ne postoji zakonska podloga za održavanjem skloništa, Grad Rijeka ipak je ulagao proračunska sredstva u održavanje skloništa te se o tome u svim Analizama sustava civilne zaštite detaljno izvještavalo.

Početkom rata u Ukrajini 24. veljače 2022. godine te medijskim spominjanjem mogućnosti nuklearnog rata, kao i padom naoružanog drona u Zagrebu 10. ožujka, potpuna nezainteresiranost javnosti za tematiku skloništa promijenila se u veliku zainteresiranost.

Pod utjecajem medija nepotrebno je u građanstvu dolazilo i do stvaranja svojevrsne panike koja je trajala nekoliko mjeseci.

Iz Ravnateljstva civilne zaštite dolazile su najave novog Zakona o sustavu civilne zaštite u čiji bi se sadržaj vratila i skloništa, ali do kraja 2022. godine izmjena nije bilo.

Iz Proračuna Grada Rijeke za 2022. godinu izdvojeno je 63.747,50 kuna u svrhu tekućeg održavanja skloništa, investicijskog održavanja skloništa i troškova električne energije.

2.2. Zahtjevi civilne zaštite u prostornim planovima

U postojećim prostornim planovima Grada Rijeke implementirane su mjere civilne zaštite.

2.3. Edukacija građana

Tijekom 2022. godine nije provođena posebna edukacija građana u području sustava civilne zaštite.

2.4. Edukacija djece u osnovnim školama

U posljednjih desetak godina u osnovnim školama na području grada Rijeke uz asistenciju djelatnika Službe za sigurnost na radu i opće poslove Grada Rijeke provodile su se vježbe evakuacije školske djece i zaposlenika osnovnih škola uslijed požarne opasnosti.

3. Zaključak

Za 2022. godinu se može reći kako je bila bogata događajima u sustavu civilne zaštite.

Tijekom cijele godine i nadalje je bila proglašena epidemija COVID-19, iako je nakon ožujka došlo do smirivanja situacije u kojoj su u borbi protiv epidemije bili uključeni gotovo svi dijelovi zdravstvenog sustava.

U prvom tromjesečju epidemiološke mjere nastavile su biti sastavni dio života naših građana.

Nakon opće relaksacije epidemioloških mjera u travnju 2022. godine moglo bi se reći da je život u najvećem dijelu vraćen u normalu, iako je na području grada Rijeke u 2022. godini službeno zabilježen veći broj zaraženih u odnosu na prve dvije godine epidemije.

Blaži simptomi, manji broj hospitalizacija zbog nastalih komplikacija, smanjena smrtnost, tzv. „imunitet krda“ (više od 60 posto Riječana od početka epidemije službeno je bilo zaraženo korona virusom) i solidna procijepljenost stanovništva (procjenjuje se da je 55 posto građana cijepljeno dvjema dozama) pridonijeli su kontinuiranom poboljšanju epidemiološke situacije.

Rat u Ukrajini, kojemu se, nažalost, ne vidi skori završetak, stvara veliki broj raseljenih osoba od kojih je jedan dio stigao i u Hrvatsku, odnosno u Rijeku.

Povoljna je okolnost što se raseljene osobe brzo integriraju u društvo te je za očekivati kako će jedan dio raseljenih osoba iz Ukrajine i nakon završetka rata trajno ostati u Rijeci.

Nepoznanica je što bi se moglo desiti širenjem ratnog sukoba na teritoriji Ukrajine, odnosno dolaskom tolikog broja raseljenih osoba za koje se ne bi mogao pronaći odgovarajući smještaj.

Osim državljana Ukrajine, na područje grada od kraja ljeta dolaze manje ili veće grupe migranata koje se kreću prema drugim državama Europske unije, a Rijeka im je tranzitna točka.

Grad Rijeka je migrantima osigurao tople obroke i osnovne sanitarne uvjete kako bi im omogućio koliko-toliko pristojne uvjete tijekom kratkotrajnog boravka u Rijeci.

Za očekivati je da će se broj migranata koji prolaze kroz Rijeku ipak smanjiti ili da će migranti pronaći neki drugi pravac prema bogatijim državama.

Urbane bujične poplave krajem rujna još su jedan pokazatelj klimatskih promjena u kojima se klimatski ekstremi češće pojavljuju i na koje se moramo pripremati.

I u protekloj je godini ponovo potvrđena važnost postrojbi civilne zaštite jer su pripadnici civilne zaštite, iako volonteri, u prva tri mjeseca u dosta slučajeva vrlo uspješno odrađivali tzv. „ničije poslove“ koji su se pojavljivali u provođenju epidemioloških mjera.

Iako se može iskazati prilično zadovoljstvo odrađenim poslom pripadnika civilne zaštite Grada Rijeke, veliki problem i dalje predstavlja izrazita neupućenost stanovništva u sustav civilne zaštite i njegovu važnost, i to posebno osoba mlađih od 45 godina. Navedeno tumačimo kao posljedicu desetljećima neadekvatnog odnosa cijelog društva prema sustavu civilne zaštite, a posebno njenog zanemarivanja u sustavu obrazovanja.

Posljedica zanemarivanja sustava civilne zaštite svakako je i smanjena zainteresiranost građana na priključivanje postrojbama civilne zaštite.

Veći interes prema sustavu civilne zaštite u društvu se javlja kod kriznih situacija, ali i jako brzo opada budući da su to teme koje brzo zasićuju medije, a za razvijanje učinkovitog sustava civilne zaštite potrebna su financijska sredstva, ali i vrijeme jer tzv. „instant rješenja“ ne postoje.

Grad Rijeka je i u 2022. godini aktivno sudjelovao u radu Platforme hrvatskih gradova i županija za smanjenje rizika od katastrofa – udruge osnovane radi lakšeg organiziranja, umrežavanja i koordinacije aktivnosti gradova i županija s ciljem smanjenja rizika od nastanka katastrofa i izgradnju funkcionalnog sustava civilne zaštite, putem koje se provode i redovite edukacije za predstavnike članova Platforme.

Predstavnik Grada Rijeke predsjednik je Platforme hrvatskih gradova i županija za smanjenje rizika od katastrofa.

Nakon što je u 2021. godini potpisan Sporazum o suradnji s Državnim hidrometeorološkim zavodom, krajem rujna 2022. je u Puli potpisan Sporazum o suradnji Platforme i Hrvatske vatrogasne zajednice u provedbi domaćih i međunarodnih projekata od obostranog interesa iz područja razvoja i unapređenja sustava vatrogastva, zaštite od požara i civilne zaštite.

U nacrtu prijedloga Godišnjeg plana aktivnosti za 2023. godinu stoji kako je potrebno:

1. Donijeti plan vježbi civilne zaštite;
2. Imenovati koordinatore na lokacijama;
3. Nastaviti s javnim pozivima građanima na dragovoljno uključivanje u postrojbe civilne zaštite grada Rijeke;
4. Donijeti Plan djelovanja civilne zaštite za područje grada Rijeke;
5. Provesti osposobljavanje novih članova Stožera civilne zaštite prema Programu osposobljavanja članova stožera civilne zaštite;
6. Provoditi zajedničko osposobljavanje i uvježbavanje postrojbe civilne zaštite za spašavanje iz ruševina na području grada Rijeke i tima za spašavanje iz ruševina;
7. Provoditi zajedničko osposobljavanje i uvježbavanje postrojbe civilne zaštite opće namjene na području grada Rijeke i tima za logistiku;
8. Nastaviti s postupkom dostavljanja izvoda iz Procjene rizika od velikih nesreća za područje grada Rijeke i Plana djelovanja civilne zaštite za područje grada Rijeke te potpisivanja Ugovora o suradnji u slučaju katastrofa i velikih nesreća;
9. Nastaviti sufinancirati programske aktivnosti u dosadašnjim iznosima pravnih osoba koje nisu obuhvaćene Odlukom o određivanju pravnih osoba od interesa za sustav civilne zaštite na području grada Rijeke, a koje se zaštitom i spašavanjem bave u svojoj redovitoj djelatnosti (Hrvatska gorska služba spašavanja – Stanica Rijeka), kao i onih kojima zaštita i spašavanje nije redovna djelatnost (Pilotski klub “Krila Kvarnera”);
10. Nastaviti provoditi tekuće i investicijsko održavanje skloništa na dosadašnjoj razini;
11. Nastaviti aktivno sudjelovati u radu Platforme hrvatskih gradova i županija za smanjenje rizika od katastrofa.

Red. broj	OPIS POZICIJE	PLANIRANO
		2023.	2024.	2025.
1.	STOŽER CIVILNE ZAŠTITE, POSTROJBE CIVILNE ZAŠTITE
1. 1.	Stožer civilne zaštite	0,00	0,00	0,00
1.1.1.	Stručno usavršavanje i osposobljavanje članova Stožera	0,00	0,00	0,00
1.1.2.	Opremanje Stožera osobnom opremom	0,00	0,00	0,00
1.1.3.	Opremanje Stožera skupnom opremom	0,00	0,00	0,00
1.2.	Postrojbe civilne zaštite	17.500,00	17.500,00	17.500,00
1.2.1.	Osposobljavanje, vježbe civilne zaštite	2.920,00	2.920,00	2.920,00
1.2.2.	Naknade pripadnicima CZ za sudjelovanje u aktivnostima civilne zaštite	3.800,00	3.800,00	3.800,00
1.2.3.	Opremanje postrojbi CZ osobnom opremom	4.130,00	4.130,00	4.130,00
1.2.4.	Opremanje postrojbi CZ skupnom opremom	6.650,00	6.650,00	6.650,00
1.2.5.	Povjerenici civilne zaštite (osposobljavanje)	0,00	0,00	0,00
	UKUPNO	17.500,00	17.500,00	17.500,00
2.	VATROGASTVO
2.1.	Javna vatrogasna postrojba	873.800,00	1.333.797,00	1.556.000,00
2.1.1.	Financiranje Javne vatrogasne postrojbe iz Proračuna Grada Rijeke	873.800,00	1.333.797,00	1.556.000,00
2.2.	Gradska Vatrogasna zajednica	525.800,00	525.800,00	525.800,00
	UKUPNO	1.399.600,00	1.859.597,00	2.081.800,00
3.	SKLONIŠTA
3.1.	Tekuće održavanje	9.000,00	9.000,00	9.000,00
3.1.1.	Troškovi električne energije	4.500,00	4.500,00	4.500,00
3.1.2.	Tekuće održavanje (popravci brava, nova vrata, servisiranje protuudarnih vrata)	4.500,00	4.500,00	4.500,00
	UKUPNO	9.000,00	9.000,00	9.000,00
4.	UDRUGE GRAĐANA KOJE SUDJELUJU U SUSTAVU CIVILNE ZAŠTITE
4.1.	Udruge građana kojima je zaštita i spašavanje redovna djelatnost	29.200,00	29.200,00	29.200,00
4.1.1.	HGSS – Stanica Rijeka1	29.200,00	29.200,00	29.200,00
4.2.	Ostale udruge građana koje sudjeluju u sustavu civilne zaštite	12.020,00	12.020,00	12.020,00
4.2.1.	Pilotski klub “Krila Kvarnera”	10.620,00	10.620,00	10.620,00
4.2.2.	Savez izviđača Rijeka2	0,00	0,00	0,00
4.2.3.	Radio mreža za opasnost3	0,00	0,00	0,00
4.2.4.	Klub belgijskih ovčara Istrian (potražni psi)	1.400,00	10.000,00	10.000,00
	UKUPNO	41.220,00	41.220,00	41.220,00
5.	SLUŽBE I PRAVNE OSOBE KOJE SE ZAŠTITOM I SPAŠAVANJEM BAVE U SVOJOJ REDOVNOJ DJELATNOSTI:
	Hitna pomoć, javno zdravstvo, socijalna služba, Crveni križ, veterinarska služba, zaštita bilja, zaštita okoliša, komunalna i trgovačka društva za održavanje komunalne infrastrukture (vodovod, kanalizacija, čistoća, groblja i drugo) kao i pravne osobe koje se bave građevinskom, prijevozničkom, turističkom i drugim djelatnostima od interesa za civilnu zaštitu.
5.1.	Gradsko društvo Crvenog križa Rijeka4	0,00	0,00	0,00
	UKUPNO	0,00	0,00	0,00
	SVEUKUPNO ZA SUSTAV CIVILNE ZAŠTITE	1.467.320,00	1.927.317,00	2.149.520,00

¹⁾ HGSS Stanica Rijeka – koristi bez naknade sklonište osnovne zaštite Grada Rijeke čija bi vrijednost zakupa iznosila 5.072,47 eura godišnje.

²⁾ Savez izviđača Rijeka – koristi bez naknade sklonište osnovne zaštite Grada Rijeke čija bi vrijednost zakupa iznosila 2.616,32 eura godišnje. U prijašnjim je godinama od strane Grada Rijeke nabavljana oprema (šatori, kamp-ležajevi) ukupne vrijednosti 6.169,63 eura (46.485,06 kn) koja je dana na korištenje Savezu izviđača Rijeka i koja je s vremenom amortizirana.

³⁾ Radio mreža za opasnost – za potrebe potpornog komunikacijskog centra omogućeno je korištenje prostora Grada Rijeke bez naknade te je u prethodnim godinama nabavljena radio-oprema vrijednosti 4.358,26 eura (32.837,28 kn) koju koristi Radio mreža za opasnost.

⁴⁾ Gradsko društvo Crvenog križa Rijeka se u svrhu zaštite i spašavanja u 2022. godini financiralo s proračunskih pozicija Odjela gradske uprave za zdravstvo i socijalnu skrb u iznosu od 9.954,21 eura (75.000,00 kuna) a koristilo je bez naknade i dva skloništa osnovne zaštite čija bi vrijednost zakupa iznosila 3.791,00 eura godišnje.

Na uključivanje u ovo Savjetovanje pozivaju se svi građani, a posebno predstavnici i Ministarstva unutarnjih poslova – Područnog ureda civilne zaštite Rijeka i Javne vatrogasne postrojbe Grada Rijeke.

Proučite Analizu stanja civilne zaštite za 2022. i Plan razvoja za 2023. Cjeloviti dokumenti dostupni su u prilozima ovog savjetovanja.

Komentirajte predloženo, sugerirajte poboljšanja.

Kakvo je Vaše razmišljanje o sustavu civilne zaštite u Rijeci?

Biste li u Plan razvoja civilne zaštite za 2023. uvrstili još neke dodatke ili učinili neke izmjene?

Svi Vaši prijedlozi i komentari bit će uzeti u obzir i razmotreni te će se po završetku Savjetovanja objaviti Izvješće o prihvaćenim i neprihvaćenim prijedlozima, odnosno razlozima eventualnog neprihvaćanja.

Ovo Savjetovanje ostaje otvoreno do 28. lipnja 2023. i nakon tog datuma neće više biti moguće slati primjedbe i prijedloge, a izvješće o Savjetovanju objavit će se na ovom mjestu.