Grad Rijeka započeo je 1993. s provedbom socijalnog programa, reguliranog gradskom Odlukom o socijalnoj skrbi, u čijem su fokusu osobe izložene siromaštvu i/ili socijalnoj isključenosti, kojima se pruža socijalna zaštita ili se u njih ulaže kako bi prevladali nepovoljne životne okolnosti.

Važeću Odluku o socijalnoj skrbi i njezine izmjene donijelo je Gradsko vijeće Grada Rijeke, a objavljene su u „Službenim novinama Grada Rijeke“ broj 3/17 i 9/18.

Odluka o socijalnoj skrbi te Izmjene i dopune Odluke o socijalnoj skrbi temelje se na odredbama Zakona o socijalnoj skrbi (“Narodne novine” broj 157/13, 152/14, 99/15, 52/16, 16/17, 130/17 i 98/19).

Gradsko vijeće Grada Rijeke je na sjednici održanoj 19. prosinca 2019. usvojilo Proračun Grada Rijeke za 2020. i projekcije za 2021. i 2022. godinu. U Proračunu su u razdjelu Odjela gradske uprave za zdravstvo i socijalnu skrb osigurana dodatna sredstva temeljem amandmana Odbora za zdravstvo i socijalnu skrb Gradskog vijeća Grada Rijeke. Povećanje planiranih sredstva osigurano je na aktivnostima podmirenja troškova stanovanja i podmirenja troškova javnog gradskog prijevoza i to na način da se postojeći uvjet prihoda iz Odluke o socijalnoj skrbi povećava za 25% te na aktivnosti novčane pomoći za umirovljenike, kojim se osiguravaju dodatna sredstva za povećanje uvjeta mirovinskog prihoda iz Odluke o socijalnoj skrbi s 1.400,00 kuna na 1.700,00 kuna.

Predlaže se izmjena u članku 9. stavku 1. Odluke o socijalnoj skrbi na način da se utvrđuje povećanje cenzusa prihoda za 25%, odnosno da uvjet prihoda ispunjava korisnik s prihodom i to:

• samac do 2.875,00 kuna,
• dvočlano kućanstvo do 3.625,00 kuna,
• tročlano kućanstvo do 4.875,00 kuna,
• četveročlano kućanstvo do 6.250,00 kuna,
• ako kućanstvo ima više od četiri člana, cenzus prihoda za svakoga se člana povećava za 875,00 kuna.

Predloženim povećanjem cenzusa prihoda pružit će se bolja razina zaštite građanima kojima prijeti siromaštvo. Novi gradski cenzusi prihoda viši su za 16% do 20% od ustanovljenih pragova siromaštva obzirom na brojčanu strukturu kućanstava.

Naime, prema podacima Državnog zavoda za statistiku Republike Hrvatske u zadnje objavljenomPriopćenju o pokazateljima siromaštva i socijalne isključenosti u 2018. godini, prag rizika od siromaštva za jednočlano kućanstvo iznosio je 29.820,00 kuna na godinu (cca. 2.485,00 kuna mjesečno), a za kućanstvo s dvije odrasle osobe i dvoje djece mlađe od 14 godina 62.622,00 kune na godinu (cca. 5.218,00 kuna mjesečno). Treba istaknuti da prag rizika od siromaštva kontinuirano raste, primjerice u 2017. godini je za jednočlano kućanstvo iznosio 28.070,00 kuna na godinu, dok je za kućanstvo s dvije odrasle osobe i dvoje djece mlađe od 14 godina iznosio 58.946,00 kuna na godinu.

Predlaže se izmjena članka  14. Odluke o socijalnoj skrbi  na način da se utvrđuje da pravo na novčanu pomoć za umirovljenike može ostvariti korisnik čiji mjesečni iznos mirovine ne prelazi iznos od 1.700,00 kuna, umjesto dosadašnjeg iznosa od 1.400,00 kuna. Uz to, obzirom da se ovim izmjenama Odluke cenzus prihoda povećava, kod priznavanja prava na novčanu pomoć za umirovljenike dodatno se izmjenom članka 45. uvodi i utvrđivanje zadovoljavanja cenzusa prihoda iz članka 9. Odluke o socijalnoj skrbi.  Točnije, predlaže se da pravo na novčanu pomoć za umirovljenike nema korisnik ako prihod kućanstva u kojem živi korisnik prelazi gradski cenzus prihoda utvrđen u članku 9. Odluke te ako korisnik na području Republike Hrvatske ima u vlasništvu ili suvlasništvu kuću ili stan koji mu ne služi za stanovanje, poslovni prostor ili kuću za odmor.

Pored navedenog, izmjenom se predlaže razvrstavanje umirovljenika u dvije skupine: umirovljenici samci, te umirovljenici koji su članovi kućanstva. Cilj je u većoj mjeri zaštiti samce umirovljenike, kao posebno rizičnu skupinu građana.

Naime, prema podacima iz Priopćenja o pokazateljima siromaštva i socijalne isključenosti za 2018. godinu, Državnog zavoda za statistiku Republike Hrvatske, stopa rizika od siromaštva u 2018. u Republici Hrvatskoj iznosila je 19,3% (udio osoba kaoje imaju dohodak ispod praga siromaštva).  Za sve osobe u dobi od 18 ili više godina izračunana je stopa rizika od siromaštva prema najčešćem statusu u aktivnosti (status u kojem je osoba provela najmanje sedam mjeseci u referentnom razdoblju). Ti podaci pokazuju da je stopa rizika od siromaštva za osobe koje ne rade (nezaposleni, umirovljenici i ostali neaktivni) 30,3%, a za osobe koje rade (zaposlenici, samozaposleni) 5,2%. Pri tome je stopa rizika od siromaštva za umirovljenike iznosila 24,6%, što ukazuje da se radi o rizičnoj skupini stanovništva. Nadalje, prema tipu kućanstva veći rizik od siromaštva općenito imaju kućanstva bez uzdržavane djece (21,7%) nego kućanstva s uzdržavanom djecom (17,0%). U kućanstvima bez uzdržavane djece najveća stopa rizika od siromaštva zabilježena je kod jednočlanih (samačkih) kućanstva (44,4%), a posebice ako je pri tome riječ o ženi koja živi sama (48,9%) ili osobi starijoj od 65 godina koja živi sama (48,1%).

Pozivamo Vas da nam, nakon što proučite nacrt prijedloga Odluke o izmjenama Odluke o socijalnoj skrbi, dostupan u prilozima ovog Savjetovanja, iznesete svoje prijedloge i komentare na rješenja u dokumentu.

Slažete li se s predloženim izmjenama ove Odluke? Smatrate li da one kvalitetno utječu na daljnji razvoj Socijalnog programa Grada Rijeke?

Prijedloge i komentare možete uputiti ispunjavajući ovdje dostupan online obrazac ili upisujući komentare u polje za komentiranje u dnu ovog Savjetovanja.