Mjerila za naplatu usluga od roditelja-korisnika usluga dječjih vrtića čiji je osnivač Grad Rijeka utvrđena su sljedećim aktima Gradskog vijeća: Odlukom o mjerilima za naplatu usluga Dječjeg vrtića Rijeka od roditelja-korisnika usluga („Službene novine Grada Rijeke“ broj 7/15, 8/18 i 15/18), Odlukom o mjerilima za naplatu usluga Dječjeg vrtića More od roditelja-korisnika usluga („Službene novine Grada Rijeke“ broj 15/18) i Odlukom o mjerilima za naplatu usluga Dječjeg vrtića Sušak od roditelja-korisnika usluga („Službene novine Grada Rijeke“ broj 15/18) – u daljnjem tekstu: Odluke o mjerilima za naplatu usluga. Sve su Odluke o mjerilima za naplatu usluga identične u svojem sadržaju.

Slijedom raznih životnih situacija s kojima se vrtići susreću u odgojno-obrazovnoj praksi utvrđene su izvjesne nedorečenosti u Odlukama o mjerilima za naplatu usluga te su vrtići također obogatili ponudu programa namijenjenih svojim korisnicima. Stoga se ovim materijalom predlažu izvjesne izmjene i dopune postojećih rješenja u cilju adekvatnog reguliranja prava i obaveza predškolskih ustanova s jedne strane, te roditelja-korisnika usluga s druge strane.

S obzirom na to da bi donošenje treće izmjene i dopune Odluke o mjerilima za naplatu usluga Dječjeg vrtića Rijeka od roditelja-korisnika usluga značilo i otežano snalaženje u vrlo značajnom propisu za roditelje djece upisane u Dječji vrtić Rijeka,  predlaže se donošenje nove Odluke o mjerilima za naplatu usluga Dječjeg vrtića Rijeka od roditelja-korisnika usluga dok se za Odluku o mjerilima za naplatu usluga Dječjeg vrtića More od roditelja-korisnika usluga i Odluku o mjerilima za naplatu usluga Dječjeg vrtića Sušak od roditelja-korisnika usluga predlaže donošenje prvih izmjena i dopuna.

Predlaže se izmjena postojećeg rješenja (članak 7. stavak 2. podstavak 2. Odluka o mjerilima za naplatu usluga) na način da se omogući roditelju-korisniku usluga koji je strani državljanin s odobrenim najmanje privremenim boravkom ili odobrenom međunarodnom zaštitom u Republici Hrvatskoj, a koji živi na području grada Rijeke, sudjelovanje u cijeni usluga dječjeg vrtića sukladno odredbama Odluka o mjerilima za naplatu usluga koje se primjenjuju za roditelja-korisnika usluge koji je hrvatski državljanin i ima prebivalište na području grada Rijeke.

Europski gospodarski prostor okuplja države članice Europske unije i tri države EFTA-e (Island, Lihtenštajn i Norvešku) na unutarnjem tržištu koje je uređeno istim osnovnim pravilima. Cilj je tih pravila omogućiti da se roba, usluge, kapital i osobe slobodno kreću EGP-om u otvorenom i konkurentnom okružju. Slijedom hrvatskog članstva u Europskoj uniji i prihvaćanjem ideje o slobodi nastana, veće mobilnosti građanstva te fleksibilizacije tržišta rada u pogledu zapošljavanja stranih državljana, smatramo potrebnim pružiti strancima koji se dosele u naš grad jednake mogućnosti skrbi o svojoj obitelji kao i našim državljanima.

Odluke o mjerilima za naplatu usluga sadrže odredbu prema kojoj roditelj-korisnik usluga dječjeg vrtića koji nema prebivalište na području grada Rijeke kao i roditelj-korisnik usluga dječjeg vrtića koji je strani državljanin, plaća punu mjesečnu cijenu usluga dječjeg vrtića. Iznimka od ove odredbe odnosi se na roditelja-korisnika usluga koji je strani državljanin s odobrenim stalnim boravkom u Republici Hrvatskoj i živi na području grada Rijeke. Ekonomska cijena dječjih vrtića čiji je osnivač Grad Rijeka iznosi 2.167,20 kuna.

Uzimajući u obzir da su često stranci zaposleni na poslovima prosječnih hrvatskih primanja te im plaćanje pune ekonomske cijene vrtića pričinjava znatno opterećenje za kućni budžet, dok istovremeno slijedom rada i življenja u Rijeci plaćaju sva davanja na potpuno jednak način kao i hrvatski državljani, mišljenja smo da bi stranim državljanima s odobrenim najmanje privremenim boravkom na području grada Rijeke trebalo omogućiti plaćanje vrtića na jednak način kao i hrvatskim državljanima s prebivalištem na području grada Rijeke.

S obzirom na predloženu izmjenu, u nastavku iznosimo zakonsku regulativu.

Zakon o strancima („Narodne novine“ broj 133/20) stupio je na snagu 1. siječnja 2021. godine te se njime propisuju uvjeti ulaska, kretanja, boravka i rada stranaca koji su državljani trećih zemalja u Republici Hrvatskoj. Sukladno članku 3. stavku 1. točki 3. Zakona, državljanin treće zemlje je osoba koja nema državljanstvo države članice Europskoga gospodarskog prostora ili Švicarske Konfederacije, a ima državljanstvo treće zemlje ili je osoba bez državljanstva. Nadalje, sukladno članku 57. stavku 1. Zakona privremeni boravak odobrava se državljaninu treće zemlje koji namjerava boraviti ili boravi u Republici Hrvatskoj u svrhu  spajanja obitelji, srednjoškolskog obrazovanja, studiranja, istraživanja, humanitarnog razloga, životnog partnerstva, rada, rada kao upućenog radnika, boravka osobe s dugotrajnim boravištem u drugoj državi članici EGP-a, u druge svrhe te boravka digitalnih nomada. Dugotrajno boravište može se, sukladno članku 150. stavku 1. Zakona, odobriti državljaninu treće zemlje koji do dana podnošenja zahtjeva u Republici Hrvatskoj ima neprekidno pet godina odobren privremeni boravak, azil ili supsidijarnu zaštitu. Sukladno članku 156. Zakona za stjecanje stalnog boravka, strani državljanin uz ostale posebne uvjete (pripadnik hrvatskog naroda, član obitelji ili životni partner hrvatskog državljanina, maloljetno dijete u svrhu spajanja obitelji, rođenje na području Republike Hrvatske ili drugo) mora imati odobren privremeni boravak u trajanju od 3 do 4 godine.

Zakon o državljanima država članica Europskog gospodarskog prostora i članovima njihovih obitelji („Narodne novine“ broj 66/19, 53/20 i 144/20), propisuje uvjete ulaska, kretanja, boravka i rada državljana država članica Europskoga gospodarskog prostora i članova njihovih obitelji, uključujući i državljane Švicarske Konfederacije. Sukladno članku 15. stavcima 1. i 2. Zakona državljanin države članice EGP-a koji namjerava boraviti duže od tri mjeseca u Republici Hrvatskoj dužan je prijaviti privremeni boravak nadležnoj policijskoj upravi odnosno policijskoj postaji prema mjestu boravka u svrhu rada, studiranja ili strukovne izobrazbe, druge svrhe, spajanja obitelji i životnog partnerstva. Državljanin države članice EGP-a, sukladno članku 27. stavku 1. Zakona, ima pravo na stalni boravak nakon pet godina neprekidnog zakonitog boravka u Republici Hrvatskoj.

Iz naprijed navedenog razvidno je da za stjecanje statusa stalnog boravka treba proteći od tri do pet godina od stjecanja statusa privremenog boravka. U kontekstu djeteta predškolske dobi koje se zajedno s roditeljima doselilo na područje našega grada, držimo ovo iznimno dugim vremenskim razdobljem čijim protekom prestaje potreba za vrtićem.

Zakon o međunarodnoj i privremenoj zaštiti („Narodne novine“ broj 70/15 i 127/17) propisuje načela, uvjete i postupak odobrenja međunarodne zaštite i privremene zaštite, status, prava i obveze tražitelja međunarodne zaštite, azilanata, stranaca pod supsidijarnom zaštitom, stranaca pod privremenom zaštitom te uvjete i postupak poništenja i prestanka azila, supsidijarne i privremene zaštite. Sukladno članku 4. stavku 1. točki 1. Zakona, međunarodna zaštita obuhvaća azil i supsidijarnu zaštitu. Sukladno članku 20. Zakona azil će se priznati tražitelju koji se nalazi izvan zemlje svog državljanstva ili uobičajenog boravišta, a osnovano strahuje od proganjanja zbog svoje rase, vjere, nacionalnosti, pripadnosti određenoj društvenoj skupini ili političkog mišljenja zbog čega ne može ili ne želi prihvatiti zaštitu te zemlje. Sukladno članku 21. Zakona supsidijarna zaštita priznat će se tražitelju koji ne ispunjava uvjete za priznavanje azila ako postoje opravdani razlozi koji ukazuju da će se povratkom u zemlju podrijetla suočiti sa stvarnim rizikom trpljenja ozbiljne nepravde i koji nije u mogućnosti ili zbog takvog rizika ne želi prihvatiti zaštitu te zemlje. Ozbiljna nepravda podrazumijeva prijetnju smrtnom kaznom ili smaknućem, mučenje, nečovječno ili ponižavajuće postupanje ili kažnjavanje te ozbiljnu i individualnu prijetnju životu civilnog stanovništva zbog proizvoljnog općeg nasilja u situacijama međunarodnog ili unutarnjeg oružanog sukoba. Sukladno članku 64. stavku 2. Zakona azilant i stranac pod supsidijarnom zaštitom ima pravo na boravak u Republici Hrvatskoj, spajanje obitelji, smještaj, rad, zdravstvenu zaštitu, obrazovanje, slobodu vjeroispovijesti, besplatnu pravnu pomoć, socijalnu skrb, pomoć pri integraciji u društvo, vlasništvo nekretnine i stjecanje hrvatskog državljanstva.

Razmatrajući trenutne geopolitičke okolnosti pristizanja na europski kontinent velikog broja izbjeglica koji su tražitelji međunarodne zaštite, smatramo značajnim omogućiti roditeljima djece predškolske dobi sa statusom azilanta ili stranca pod supsidijarnom zaštitom sa područja grada Rijeke, plaćanje mjesečne cijene programa vrtića pod jednakim uvjetima kao i hrvatskim državljanima s prebivalištem na području grada Rijeke čime će se ovoj djeci omogućiti integracija u društvo te prilika za rast, razvoj i ispunjenje svojih potencijala u podržavajućem okruženju

Predlaže se brisanje članka 8a. Odluke o mjerilima za naplatu usluga Dječjeg vrtića Rijeka od roditelja-korisnika usluga odnosno članka 9. Odluke o mjerilima za naplatu usluga Dječjeg vrtića More od roditelja-korisnika usluga i članka 9. Odluke o mjerilima za naplatu usluga Dječjeg vrtića Sušak od roditelja-korisnika usluga. Brisanje se predlaže iz razloga predlaganja drugačijeg rješenja iste pogodnosti privremenog nekorištenja usluga vrtića koje bolje odgovara situacijama koje se pojavljuju u praksi.

Člankom 12. Odluke o mjerilima za naplatu usluga Dječjeg vrtića Rijeka od roditelja-korisnika usluga, odnosno člankom 13. Odluke o mjerilima za naplatu usluga Dječjeg vrtića More od roditelja-korisnika usluga i Odluke o mjerilima za naplatu usluga Dječjeg vrtića Sušak od roditelja-korisnika usluga regulirane su mogućnosti umanjenja cijene vrtića roditelju-korisniku u određenim situacijama.

Ovim se materijalom predlaže dopuna navedenih članaka u smislu uvođenja nove kategorije umanjenja cijene vrtića i to za dane kada dijete ne boravi u vrtiću iz razloga što polazi kraći program u organizaciji vrtića u trajanju od nekoliko dana. Naime, dječji vrtići mogu sukladno članku 3. stavku 1. podstavku 3. Državnog pedagoškog standarda predškolskog odgoja i naobrazbe („Narodne novine” broj 63/08 i 90/10) provoditi višednevne programe izleta, ljetovanja, zimovanja djece i slično u trajanju od jednoga do 10 dana. Ove programe roditelji plaćaju dodatno odnosno povrh pune mjesečne cijene usluga dječjeg vrtića utvrđene sukladno članku 6. Odluka o mjerilima za naplatu usluga te se iz razloga racionalnosti predlaže da se u ove dane mjesečna cijena usluga roditelja-korisnika usluga umanji za 50%.

Člankom 8a. Odluke o mjerilima za naplatu usluga Dječjeg vrtića Rijeka od roditelja-korisnika usluga odnosno člankom 9. Odluke o mjerilima za naplatu usluga Dječjeg vrtića More od roditelja-korisnika usluga i Odluke o mjerilima za naplatu usluga Dječjeg vrtića Sušak od roditelja-korisnika usluga predviđena je mogućnost roditelja-korisnika usluga da u tijeku jedne pedagoške godine iz privatnih razloga svoje dijete ne vodi u dječji vrtić najviše do dva mjeseca u kontinuitetu, te za ovo vrijeme plaća vrtiću naknadu od 200,00 kuna mjesečno. Člankom 12. stavkom 1. podstavkom 1. te člankom 13. Odluke o mjerilima za naplatu usluga Dječjeg vrtića Rijeka od roditelja-korisnika usluga odnosno člankom 13. stavkom 1. podstavkom 1. te člankom 14. Odluke o mjerilima za naplatu usluga Dječjeg vrtića More od roditelja-korisnika usluga i Odluke o mjerilima za naplatu usluga Dječjeg vrtića Sušak od roditelja-korisnika usluga, predviđene su kategorije oslobođenja u potpunosti roditelja-korisnika usluga od mjesečnog sudjelovanja u punoj mjesečnoj cijeni usluga i to za program za djecu s teškoćama u razvoju, program predškole i poludnevni boravak organiziran u Kliničkom bolničkom centru Rijeka. Također, roditelj-korisnik usluga koji ispunjava potrebne uvjete prema socijalnom programu Grada Rijeke može ostvariti potpuno ili djelomično oslobođenje od plaćanja mjesečne cijene vrtića sukladno gradskoj Odluci o socijalnoj skrbi („Službene novine Grada Rijeke“ broj 3/17, 9/18 i 6/20). Primjenom trenutno važećeg rješenja privremenog nekorištenja usluge vrtića u praksi su se događale situacije da je vrtić bio u obvezi izdavati račun na paušalni iznos od 200,00 kuna kategorijama roditelja-korisnika koje su oslobođene plaćanja usluge vrtića te je stoga za roditelja bilo povoljnije zadržati dijete u vrtiću i u slučaju korištenja godišnjeg odmora. Također, trenutno važećim rješenjem predviđena je mogućnost korištenja ove pogodnosti u najduljem razdoblju od dva mjeseca u kontinuitetu. Međutim, u praksi se pokazalo da bi roditeljima-korisnicima usluga daleko racionalnija bila mogućnost korištenja ove pogodnosti dva mjeseca u toku jedne pedagoške godine bez kontinuiteta (primjerice, jedan mjesec tijekom zimskih školskih praznika, a jedan tokom ljetnih). Stoga se ovim materijalom predlaže regulirati mogućnosti privremenog nekorištenja usluga dječjeg vrtića na način da se cijena vrtića umanjiti za 50% za dane kada dijete odsustvuje iz dječjeg vrtića iz privatnih razloga, a u trajanju od najmanje mjesec dana u kontinuitetu s time da se ova pogodnost može koristiti najviše dva puta u toku jedne pedagoške godine.

Predlaže se dopuna Odluka o mjerilima za naplatu usluga novim člankom kojom će se regulirati situacije koje se pojavljuju u praksi, a to je da kada tijekom mjeseca dijete ostvari upis u dječji vrtić odnosno kada se dijete ispiše iz dječjeg vrtića, tada se sudjelovanje roditelja-korisnika usluga u punoj mjesečnoj cijeni usluga obračunava po danima prisutnosti djeteta.

Na uključivanje u ovo Savjetovanje pozivaju se svi građani, a posebno roditelji djece predškolske dobi, djelatnici ustanova Dječji vrtić Rijeka, More i Sušak.

Proučite nacrte Odluka o mjerilima za naplatu usluga Dječjeg vrtića od roditelja-korisnika usluga.

Komentirajte predložene dokumente, sugerirajte poboljšanja.

Smatrate li da su izmjene i prijedlozi zadovoljavajući?

Biste li predložili još neke izmjene u kontekstu ovih odluka i koje?

Svi Vaši prijedlozi i komentari bit će uzeti u obzir i razmotreni te će se po završetku Savjetovanja objaviti Izvješće o prihvaćenim i neprihvaćenim prijedozima, odnosno razlozima eventualnog neprihvaćanja.