Strategija razvoja urbanog područja je planski dokument politike regionalnoga razvoja kojim se planira razvoj urbanog područja, odnosno urbane aglomeracije za određeni vremenski period te predstavlja preduvjet za korištenje ITU mehanizma u skladu s višegodišnjim financijskim okvirom kohezijske politike Europske unije. Izrađuje sukladno Zakonu o regionalnom razvoju RH (NN 147/14, 123/17 i 118/18) i Smjernicama za uspostavu urbanih područja i izradu strategije razvoja urbanih područja za financijsko razdoblje 2021.-2027., verzija 2.0 i verzija 2.1., donesene od strane Ministarstva regionalnoga razvoja i fondova Europske unije.

Strategija razvoja Urbane aglomeracije Rijeka predstavlja okosnicu i okvir budućih ulaganja te temeljni dokument za sklapanje Sporazuma o provedbi integriranih teritorijalnih ulaganja te povlačenje sredstava iz EU fondova putem mehanizma Integriranih teritorijalnih ulaganja (ITU mehanizma).

Urbana aglomeracija Rijeka u nadolazećem razdoblju na raspolaganju će imati 55 milijuna eura, a nacrt Strategije uključuje prijedlog 18 strateških projekata ukupne vrijednosti 70,7 milijuna eura s planiranim ITU sufinanciranjem od 55 milijuna eura.

Radi se o projektima koji bi trebali provoditi na čitavom području Urbane aglomeracije Rijeka, koju čini 14 jedinca lokalne samouprave: gradovi Bakar, Kastav, Kraljevica, Opatija i Rijeka te općine Čavle, Jelenje, Klana, Kostrena, Lovran, Matulji, Mošćenička Draga, Omišalj i Viškovo.

Temeljem odluke Koordinacijskog vijeća iz srpnja ove godine, ukupna sredstva namijenjena za Urbanu aglomeraciju Rijeka raspodijeljena su sukladno popisu stanovništva iz 2021. godine te dostavljenim prijedlozima prioritetnih projekata od strane gradova i općina.

Podsjetimo, glavni cilj osnivanja Urbane aglomeracije bilo je korištenje sredstava europskih fondova kroz Mehanizam integriranih teritorijalnih ulaganja (ITU mehanizam). Europska unija je uvela ITU mehanizam s ciljem jačanja uloge gradova kao pokretača gospodarskog razvoja. Mehanizam služi za provedbu aktivnosti održivog urbanog razvoja koje imaju naglašenu teritorijalnu dimenziju te omogućava pružanje financijske potpore za provođenje integriranih aktivnosti.

Grad Rijeka kao središte UA koordinator je aktivnosti izrade i provedbe Strategije UA Rijeka za razdoblje 2021.- 2027. godine.

Postupak izrade Strategije započeo je donošenjem Odluke o pokretanju postupka izrade Strategije od strane Gradskog vijeća na sjednici 31. ožujka 2022. godine.

Grad Rijeka kao grad središte urbanog područja i nositelj izrade Strategije ugovorio je uslugu izrade Strategije sa Riječkom razvojnom agencijom Porin, koja je izradila analizu stanja, dok je za nastavak izrade dokumenta angažirana tvrtka Apsolon.

S obzirom na to da izrada Strategije temelji na načelu partnerstva i suradnje, kroz aktivno sudjelovanje predstavnika svih 14 gradova i općina koji ulaze u obuhvat UA kao i predstavnika svih relevantnih dionika razvoja UA, od javnog, privatnog i civilnog sektora u izradi Strategije sudjelovali su:

• Radna skupina za izradu Strategije u koju su imenovani predstavnici članica UA Rijeka, a čija zadaća je bila sudjelovanje u izradi Analize stanja. Tijekom izrade Analize stanja održane su tri radionice sa izrađivačem Strategije te je izrađena SWOT analiza koja je i ugrađena u Analizu stanja. Sastav radne skupine za izradu Strategije, a čija zadaća je bila sudjelovanje u izradi Analize stanja: Srđan Kosovac, Vice Sep, Biljana Maljković Jakovac, Dragana Karan Popović, Tomica Štivić, Dunja Zagorac Šimac, Ana Bjondić-Šokić, Ana Šonje Škribola, Mirjana Padovan Banić, Tihomir Čordašev,Teodor Barbarović, Zoran Soldaić, Jelena Bigović, Robert Simčić, Petra Vaci, Maša Smokrović, Helena Traub, prof.dr.sc. Marinela Krstinić Nižić, doc.dr.sc. Slavica Dudaš, Adam Butigan, Siniša Reljić.
• Koordinacijsko vijeće koje čine gradonačelnici i načelnici svih gradova i općina u sastavu UA te čija je osnovna zadaća koordinacija izrade, izmjene i/ili dopune, donošenje, provedba i praćenje strategije.
• Partnersko vijeće u koje su imenovani predstavnici javnog, privatnog i civilnog sektora, ključno je sa UA, zbog čega je njihov doprinos definiranju vizije najznačajniji.Partnersko vijeće činili su predstavnici svih gradova i općina u sastavu Urbane aglomeracije, županije i regionalnog koordinatora, javnih tijela, gospodarskih i socijalnih partnera, obrazovnog sektora i civilnog društva, i to gradova Rijeke, Bakra, Kastva, Kraljevice i Opatije te općina Čavle, Jelenje, Klana, Kostrena, Lovran, Matulji, Mošćenička Draga, Omišalj i Viškovo, zatim Primorsko-goranske županije, Regionalne razvojne agencije Primorsko-goranske županije, HGK – Županijske komora Rijeka, Sveučilišta u Rijeci, Veleučilišta u Rijeci, Obrtničke komore Primorsko-goranske županije, Udruge za razvoj civilnog društva SMART, Vijeća srpske nacionalne manjine, SOS – Rijeka Centra za nenasilje i ljudska prava te tvrtki Jadran galenski laboratorij, Jadran hoteli, Dezinsekcija, Dogma nekretnine te NetCom.

Do sada je održano 7 sjednica Koordinacijskog vijeća i 4 sjednice Partnerskog vijeća.

Doprinosi članova Partnerskog vijeća, nakon što su usklađeni sa smjernicama Koordinacijskog vijeća, koristili su kao polazišna osnova za definiranje srednjoročnog strateškog pristupa razvoju UA iz čega su proizašli vizija razvoja, prioriteti javnih politika i posebni ciljevi.

Vizija razvoja

Srednjoročna vizija razvoja vodič je za definiranje posebnih ciljeva i ključnih područja intervencija, odnosno stanja koje se želi postići u srednjoročnom razdoblju. Kao vizija razvoja Urbane aglomeracije Rijeka za razdoblje 2021. – 2027. godine je definirana:

Uključiv i specifičan prostor – usmjeren svim generacijama

Inovativan i dinamičan prostor – usmjeren gospodarskoj budućnosti

Plavi i zeleni prostor – usmjeren održivosti okoliša

Prioriteti javnih politika i posebni ciljevi

Prioriteti javnih politika od kojih se svaki prioritet zasebno ostvaruje vlastitim posebnim ciljevima:

Prioritet 1: Identitet i ljudi – ključ razvoja ostvaruje se posebnim ciljevima i mjerama:

Poseban cilj 1.1. Osnažena osnovna društvena područja

Mjera 1.1.1. Dostupna i ojačana odgojno-obrazovna infrastruktura

Poseban cilj 1.2. Funkcionalna mreža zdravstvenih i socijalnih usluga

Mjera 1.2.1. Širenje zdravstvenog i socijalno osjetljivog sustava

Poseban cilj 1.3. Društveni život za sve generacije

Mjera 1.3.1. Ulaganje u kulturnu infrastrukturu i sadržaje

Mjera 1.3.2. Jačanje sportsko-rekreacijske infrastrukture

Mjera 1.3.3. Jačanje društvene infrastrukture i aktivnosti civilnog društva

Prioritet 2: Dinamično gospodarstvo – nositelj razvoja ostvaruje se posebnim ciljevima i mjerama:

Poseban cilj 2.1. Podupiranje transformacije gospodarstva

Mjera 2.1.1. Razvoj komercijalizacija proizvoda kroz unaprjeđenje poslovne infrastrukture

Poseban cilj 2.2. Jačanje sinergije javnog i privatnog sektora

Mjera 2.2.1. Umrežavanje dionika poduzetničkog ekosustava

Poseban cilj 2.3 Stvaranje jedinstvene turističke ponude

Mjera 2.3.1. Unaprjeđenje turističke i posjetiteljske infrastrukture

Mjera 2.3.2. Revitalizacija kulturne baštine kao segmenta turističke ponude

Prioritet 3: Zeleno-plavi prostor – budućnost razvoja ostvaruje se posebnim ciljevima i mjerama:

Poseban cilj 3.1. Planiran prostorni razvoj i očuvanje prirodnih resursa

Mjera 3.1.1. Očuvanje prirodnih resursa te organizirano i ciljano korištenje prostora

Poseban cilj 3.2. Prometna i digitalna povezanost u funkciji društveno-gospodarskog razvoja

Mjera 3.2.1. Podizanje kvalitete e-usluga javne uprave

Mjera 3.2.2. Ulaganje u prometnu infrastrukturu

Mjera 3.2.3. Razvoj održive mobilnosti kao ključa integracije i povezanosti

Poseban cilj 3.3. Cjelovita komunalna infrastruktura i uređeno urbano okruženje

Mjera 3.3.1. Uređenje urbanih površina „po mjeri građana“

Mjera 3.3.2. Unaprjeđenje komunalne i javne infrastrukture

Poseban cilj 3.4. Zelena infrastruktura kao osnova urbanog razvoja

Mjera 3.4.1. Energetski učinkovita i zelena infrastruktura kao osnova urbanog razvoja

Usporedno sa izradom strategije izradila se baza od ukupno 168 projekata na području UA temeljem koje su identificiran projekti od strateške relevantnosti, odnosno projekti koje karakterizira sektorska i/ili teritorijalna integracija te na integrirani način doprinose rješavanju razvojnih potreba utvrđenih na razini UA Rijeka. Navedeno je rezultiralo odabirom 18 projekata predloženih za izravnu dodjelu te ograničene/otvorene pozive koji ulaze u Sporazum o provedbi integriranih teritorijalnih ulaganja u okviru Integriranog teritorijalnog programa 2021. – 2027..

Revitalizacija rasadnika Angiolina
Nositelj projekta: PARKOVI d.o.o.; Grad Opatija

Revitalizacija rasadnika Angiolina sveobuhvatan je projekt čiji je nositelj tvrtka Parkovi d.o.o., a koji će se provoditi u partnerstvu s Gradom Opatijom, obuhvaća revitalizaciju napuštenih i zapostavljenih perivoja te prenamjenu zatvorenog rasadnika u javno-društveni i prostor i turistički sadržaj. Provedba ovog projekta podrazumijeva sektorsku integraciju mjera iz različitih sektora s obzirom da uključuje:

– prenamjenu rasadnika i staklenika kao brownfield lokacija u okviru zaštićenog perivoja Angiolina, u interpretacijski centar s edukacijsko-izložbenim rasadnikom i turističkim sadržajima;

– ulaganje u zelenu infrastrukturu kroz krajobrazno uređenje perivoja.

Obnova toplinarstva Grada Rijeke – faziranje
Nositelj projekta: Energo d.o.o.

Obnova toplinarstva Grada Rijeke nastavak je projekta iz proteklog višegodišnjeg razdoblja 2014.-2020. s ciljem povećanje energetske učinkovitosti toplinskog sustava i pouzdanosti opskrbe toplinskom energijom na području Grada Rijeke. Projektom obnove sustava toplinarstva Rijeke modernizira se 7 sustava toplinarstva na način da će se po 3 sustava spojiti u jedan dok će 1 sustav biti moderniziran samostalno. Faziranjem projekta dovršit će se ulaganje u modernizaciju proizvodnog pogona i distribucijske mreže.

Pilot projekt – Uređenje postojeće sportsko-obrazovne zone Trsat (Dvorana Mladosti i OŠ Trsat)
Nositelj projekta: Grad Rijeka; TD Rijeka sport d.o.o.

Pilot projekt – Uređenje postojeće sportsko-obrazovne zone Trsat objedinjava implementaciju mjera energetske učinkovitosti, zelene infrastrukture i održive urbane mobilnosti uz poticanje mjera nisko-ugljičnog razvoja korištenjem obnovljivih izvora energije na razini gradske četvrti Trsat u Rijeci. Projektom će biti obuhvaćena dva objekta s okolnim javnim površinama i okolišem u okviru kojih će biti provedene aktivnosti s ciljem stvaranja energetski učinkovite i zelene gradske četvrti. Sektorska integracija projekta proizlazi iz sinergije ulaganja u tri komponente koje u cjelini čine energetski održivu četvrt – energetsku učinkovitost, zelenu infrastrukturu i održivu mobilnost.

Uređenje plaža UA Rijeka Oštro i Banj
Nositelj projekta: Grad Kraljevica; Grad Bakar

Projekt uređenja plaže Oštro u naselju Oštro u Kraljevici te plaže Banj na području centra grada Bakra opsežan je projekt uređenja obalnih pojasa – plaža, s ciljem očuvanja tradicije povijesnog kupališta te ribarstva i tunolova. Projektom će biti uređena javna turistička infrastruktura – plažni i podmorski dio kupališta, poboljšana pristupačnost području – uređenjem pješačke staze i izgradnjom biciklističke staze te nadograđena zelena infrastruktura, pa iz sveobuhvatnosti projekta proizlazi njegova sektorska integracija područja turizma, održivog prometa i zelene infrastrukture, kao i teritorijalna integracija utemeljena na povezivanju izgradnjom biciklističke infrastrukture.

Vatrogasni dom Hreljin
Nositelj projekta: Grad Bakar

Projektom izgradnje i opremanje Vatrogasnog doma Hreljin planirano je ulaganje u objekt DVD-a Hreljin s ciljem učinkovite organizacije i provođenja vatrogasne djelatnosti. Planira se izgradnja suvremenog, funkcionalnog i energetski učinkovitog vatrogasnog doma s uređenjem okolnih površina i zelene infrastrukture, pa projekt udovoljava kriteriju sektorske integracije. S obzirom na strateški smještaj objekta na lokaciji koja omogućava nadzor cijelog prostora Urbane aglomeracije, iz Vatrogasnog doma Hreljin bit će moguć nadzor područja u vrijeme potencijalnih ugroza od šumskih požara, zbog čega je projekt strateški relevantan za cijelo područje UA Rijeka odnosno ima policentrični utjecaj na cijelo područje.

ExportDrvo – Razvoj višenamjenske infrastrukture u funkciji podrške gospodarstvu i turizmu obnovom i prenamjenom brownfielda
Nositelj projekta: Rijeka sport d.o.o.; Grad Rijeka

ExportDrvo bivša je industrijska zgrada u središtu Grada Rijeke koja će biti prenamijenjena u suvremeni višenamjenski prostor namijenjen za sajamske i kongresne aktivnosti te održavanje događanja u funkciji razvoja turizma i podrške poduzetništvu, s naglaskom na one industrije koje su nominirane Planom razvoja grada Rijeke (zelene, plave, kreativne, IT i smart industrije). Obnova brownfield lokacije i prenamjena iste u višenamjensku društveno[1]poduzetničku infrastrukturu uz poštivanje načela zelene gradnje sastavnice su projekta koje ukazuju na sektorsku integraciju.

Pametan i održiv promet na području općine Viškovo
Nositelj projekta: Općina Viškovo

Projekt uključuje uspostavu sustava mikro mobilnosti (sustav javnih bicikala i srodnih e-vozila) na više lokacija, unapređenje i dogradnju postojećih bike-sharing stanica, te uvođenje pametnih (digitalnih) i zelenih prometnih rješenja, kao i izgradnju pješačko-biciklističkih nathodnika kao čimbenika unaprjeđenja sigurnosti pješaka te uređenje javnog stubišta tj. pješačke zone koja bi povezala dva središta Viškova. Strateška relevantnost projekta utemeljena je u policentričnom utjecaju na šire područje u pogledu urbane mobilnost na razini cijele Urbane aglomeracije Rijeka.

Jačanje sustava javnog prijevoza II.
Nositelj projekta: KD Autotrolej d.o.o.

Projektom „Jačanje sustava javnog prijevoza II.“, koji će provoditi KD Autotrolej d.o.o. iz Rijeke, planira se rekonstrukcija i uređenje postojećeg parkirno-garažnog prostora, zatim uređenje šetnice te implementacija sustava za upravljanje flotom, kao i sustava za prodaju karata u svrhu modernizacije i unapređenja sustava javnog prijevoza na području UA Rijeka.

Centar kulture
Nositelj projekta: Grad Kastav

Projekt izgradnje multimedijalnog Centra kulture predstavljat će središnje mjesto društvenog i kulturnog života Grada Kastva, ali i šireg prostora. Projektom je planirana prenamjena zapuštene brownfield lokacije za potrebe multimedijalnog Centra kulture, kao središnjeg mjesta društvenog i kulturnog života Kastva i šireg područja. Osim poboljšanja uvjeta za organizaciju većih kulturnih i društvenih programa u zatvorenom prostoru, realizacija projekta imat će pozitivne implikacije na razvoj cjelogodišnjih sadržaja za stanovnike i posjetitelje. Strateška relevantnost projekta odnosi se na istovremeno ulaganje u društveno-kulturnu infrastrukturu istovremeno s ulaganjem u revitalizaciju brownfield lokacije.

I DALJE ZAJEDNO – 65+
Nositelj projekta: Općina Jelenje

Projekt je usmjeren na revitalizaciju brownfield lokacije – prenamjenu ruševne zgrade stare škole u objekt društvene namjene prilagođen potrebama starijih i manje pokretnih osoba. S obzirom da je projekt usmjeren na povećanje uključenosti u društvo skupina u riziku od socijalne isključenosti širenjem i unaprjeđenjem kvalitete socijalnih usluga u zajednici sam projekt doprinosi integriranom i uključivom razvoju.

TEATRINO – revitalizacija kulturnog dobra u svrhu stvaranja modernog centra filmske umjetnosti
Nositelj projekta: Grad Rijeka

Projektom TEATRINO Grad Rijeka će obnoviti zgradu nekadašnjeg radničkog kazališta „Dopo lavoro“, unutar zaštićene cjeline kulturne baštine kompleksa Benčić. Grad Rijeka će ovim projektom osigurati vrednovanje, očuvanje i obnovu materijalne i nematerijalne kulturne baštine, koja će svoju funkciju imati i u turističke svrhe.

Uređenje biciklističkih i pješačkih staza Klana – Kastav
Nositelj projekta: Općina Klana; Grad Kastav

Projekt uređenja biciklističkih staza na relaciji Klana-Kastav osim unaprjeđenja prometne povezanosti, cilj je povećati kvalitetu javnih prostora u širem smislu, te na taj način osigurati veću pristupačnost lokalitetima od kulturne i povijesne važnosti. Projekt istovremeno doprinosi razvoju i uređenju biciklističke i pješačke infrastrukture, unaprjeđenju zelene infrastrukture, promicanju održivih oblika prijevoza te stvaranju dodatne turističke ponude, pa isti karakterizira potencijal sektorske integracije.

Rekonstrukcija brownfield lokacije – Centar Hangar
Nositelj projekta: Općina Matulji

Centar Hangar cjelovito je ulaganje u rekonstrukciju i opremanje postojeće brownfield lokacije za potrebe Centra za organizirano provođenje slobodnog vremena Hangar. Novouređeni objekt će obogatiti kulturnu, društvenu, i turističku ponudu Općine Matulji, a osim višenamjenske primjene, potencijal sektorske integracije vezan je uz istovremenu provedbu mjera energetske učinkovitosti te unaprjeđenje zelene infrastrukture.

ČA-KO-rekonstrukcija i uređenje Doma kulture Čavle i izgradnja višenamjenskog društvenog doma Žuknica-Kostrena
Nositelj projekta: Općina Čavle, Općina Kostrena

Projektom rekonstrukcije i uređenja Doma kulture Čavle te izgradnjom višenamjenskog društvenog doma Žuknica-Kostrena uspostavit će se suvremeni višenamjenski, sportski i društveni prostori za potrebe lokalnog stanovništva i civilnog društva. Stvaranje infrastrukturnih preduvjeta za tematsku diversifikaciju društvenih sadržaja doprinijeti će socijalnom uključivanju i dobrobiti građana, što je temeljni cilj projekta i osigurava njegovu stratešku relevantnost. Primjena mjera energetske učinkovitosti u provedbi projekta, doprinosi sektorskoj integraciji istog, s obzirom da istovremeno odgovara na (1) potrebu za povećanjem kvalitete javne društvene infrastrukture te (2) potrebu boljeg upravljanja javnim zgradama kroz povećanje njihove energetske učinkovitosti.

Prezentacijski centar nematerijalne kulturne baštine
Nositelj projekta: Općina Viškovo

Prezentacijski centar nematerijalne kulturne baštine projekt je od strateške relevantnosti za područje Urbane aglomeracije Rijeka kojim je planirana rekonstrukcija i dogradnja rodne kuće Ivana Matetića Ronjgova i prenamjena u interpretacijski centar nematerijalne baštine – glazbene ostavštine Ivana Matetića Ronjgova te dvoglasja tijesnih intervala Istre i Hrvatskog primorja koje je na listi nematerijalne kulturne baštine UNESCO-a.

Uređenje centra naselja Omišalj
Nositelj projekta: Općina Omišalj

Projekt uređenja centra naselja Omišalj obuhvaća rekonstrukciju i uređenje središnjeg dijela naselja u sklopu zaštićene kulturno-povijesne cjeline. Osim uređenja javnog prostora – pješačko-kolne zone planirano je i ulaganje u elemente zelenog, čistog i održivog prometa te uređenje zelene infrastrukture. S obzirom da je za ostvarenje ciljeva projekta i zadovoljavanja suvremenih standarda prostornog i komunalnog uređenja sukladno postojećim vrijednostima prostora i kulturne baštine ključna kombinacija ulaganja u kulturnu baštinu, prometna rješenja i zelenu infrastrukturu, projekt karakterizira potencijal sektorske integracije, iako se primarno radi projektu od strateške relevantnosti.

Lungomare 2.0
Nositelj projekta: Općina Lovran

Projekt Općine Lovran usmjeren je na ulaganja u dionicu obalnog šetališta na potezu Lovran – Peharovo kojom će se izgraditi multifunkcionalna infrastruktura namijenjena lokalnom 32 stanovništvu i posjetiteljima koji borave na području Urbane aglomeracije Rijeka, zbog čega se radi o strateški relevantnom projektu. Osim uređenja pješačke infrastrukture, projekt podrazumijeva i ulaganje u razvoj zelene infrastrukture.

Uređenje pješačkih i biciklističkih staza i šetnica na području općine Mošćenička Draga
Nositelj projekta: Općina Mošćenička Draga

Projekt predstavlja sveobuhvatno ulaganje u pješačko-biciklističku infrastrukturu, uređenje središnjeg dijela naselja te ulaganje u zelenu infrastrukturu, te je na razini UA Rijeka identificiran kao strateški projekt. Cjelovitim uređenjem javne pješačke i biciklističke infrastrukture povezat će se točke kulturnih i prirodnih posebnosti, iz čega proizlazi pozitivan doprinos istog u razvoju turističke infrastrukture, a time i sektorska integracija.

Pozivamo Vas da se uključite u ovo Savjetovanje svojim prijedlozima.

Proučite Nacrt prijedloga Strategije razvoja Urbane aglomeracije Rijeka za financijsko razdoblje 2021. – 2027. godine.

Cjeloviti dokument dostupan je u prilozima ovog savjetovanja.

Komentirajte predloženi dokument, sugerirajte poboljšanja.

Svi Vaši prijedlozi i komentari bit će uzeti u obzir i razmotreni te će se po završetku Savjetovanja objaviti Izvješće o prihvaćenim i neprihvaćenim prijedlozima, odnosno razlozima eventualnog neprihvaćanja.

Ovo Savjetovanje ostaje otvoreno do 11. prosinca 2023. i nakon tog datuma neće više biti moguće slati primjedbe i prijedloge, a izvješće o Savjetovanju objavit će se na ovom mjestu.