Zakon o sustavu civilne zaštite (“Narodne novine” broj 82/15, 118/18, 31/20, 20/21 i 114/22) određuje civilnu zaštitu kao sustav organiziranja sudionika, operativnih snaga i građana za ostvarivanje zaštite i spašavanja ljudi, životinja, materijalnih i kulturnih dobara i okoliša u velikim nesrećama i katastrofama i otklanjanja posljedica terorizma i ratnih razaranja.

Sustav civilne zaštite obuhvaća mjere i aktivnosti (preventivne, planske, organizacijske, operativne, nadzorne i financijske) kojima se uređuju prava i obveze sudionika, ustroj i djelovanje svih dijelova sustava civilne zaštite i način povezivanja institucionalnih i funkcionalnih resursa sudionika koji se međusobno nadopunjuju u jedinstvenu cjelinu radi smanjenja od katastrofa te zaštite i spašavanja građana, materijalnih i kulturnih dobara i okoliša od posljedica prirodnih, tehničko-tehnoloških velikih nesreća i katastrofa, otklanjanja posljedica terorizma i ratnih razaranja.

Sustav civilne zaštite ustrojava se na lokalnoj, područnoj (regionalnoj) i državnoj razini, a povezuje resurse i sposobnosti sudionika, operativnih snaga i građana u jedinstvenu cjelinu radi smanjenja rizika od katastrofa, pružanja brzog i optimalnog odgovora na prijetnje i opasnosti nastanka te ublažavanja posljedica velike nesreće i katastrofe.

Jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave dužne su organizirati poslove iz svog samoupravnog djelokruga koji se odnose na planiranje, razvoj, učinkovito funkcioniranje i financiranje sustava civilne zaštite.

U tom smislu, navedenim zakonom određeno je da predstavničko tijelo jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave, na prijedlog izvršnog tijela, razmatra i usvaja godišnju analizu stanja sustava civilne zaštite i godišnji plan razvoja sustava civilne zaštite s financijskim učincima za trogodišnje razdoblje.

Pravilnikom o nositeljima, sadržaju i postupcima izrade planskih dokumenata u civilnoj zaštiti te načinu informiranja javnosti u postupku njihovog donošenja („Narodne novine“ broj 66/21; u daljnjem tekstu: Pravilnik), godišnji plan razvoja sustava civilne zaštite jedinice lokalne samouprave s financijskim učincima za trogodišnje razdoblje utvrđen je kao planski dokument u području civilne zaštite.

U svom sadržaju Godišnji plan razvoja, sukladno Smjernicama za organizaciju i razvoj sustava civilne zaštite na području grada Rijeke za razdoblje 2025. – 2028. godine (u daljnjem tekstu: Smjernice), detaljnije i konkretnije definira planirane aktivnosti, a posebno u dijelu planiranja materijalnih sredstava.

Godišnji plan razvoja predstavlja dokument za implementaciju ciljeva iz smjernica koji se transponiraju u konkretne mjere i aktivnosti s dinamikom njene realizacije za 2025. godinu s financijskom projekcijom za sljedeće tri godine. Tijekom četverogodišnjeg razdoblja za koje se usvajaju Smjernice, na godišnjoj se razini provode analize stanja sustava kojima se prati realizacija i usklađuju godišnji planovi razvoja sustava do isteka četverogodišnjeg razdoblja.

Zakonom je određeno da predstavničko tijelo jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave, na prijedlog izvršnog tijela, razmatra i usvaja godišnju analizu stanja sustava civilne zaštite i godišnji plan razvoja sustava civilne zaštite s financijskim učincima za trogodišnje razdoblje.

Nadalje, zakonom se određuje da izvršno tijelo jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave koordinira djelovanje operativnih snaga sustava civilne zaštite osnovanih za područje te jedinice u velikim nesrećama i katastrofama uz stručnu potporu nadležnog stožera civilne zaštite.

Operativne snage civilne zaštite Grada Rijeke sastoje se od:

• Stožera civilne zaštite Grada Rijeke,
• Javne vatrogasne postrojbe Grada Rijeke,
• Dobrovoljnih vatrogasnih društava Sušak-Rijeka i Drenova,
• Gradskog društva Crvenog križa Rijeka,
• Hrvatske gorske službe spašavanja – Stanica Rijeka,
• Postrojbe civilne zaštite za spašavanje iz ruševina na području grada Rijeke,
• Postrojbe civilne zaštite opće namjene na području grada Rijeke,
• Povjerenika civilne zaštite ,
• Službi i postrojbi pravnih osoba koje se zaštitom i spašavanjem bave u svojoj redovnoj djelatnosti, određenih Odlukom o određivanju pravnih osoba od interesa za sustav civilne zaštite na području grada Rijeke.

1.   Stanje sustava civilne zaštite na području Grada Rijeke – operativne snage

U 2024. godini na području grada Rijeke nije bilo ugroza koje su zahtijevale aktiviranje snaga izvan snaga kojima je zaštita i spašavanje redovna djelatnost.

To je bila prva godina nakon 2019. godine koja je na području grada Rijeke prošla bez novih događaja koji su zahtijevali dodatne aktivnosti u sustavu civilne zaštite.

Od događaja iz prethodnih godina koji su još aktivni i imaju utjecaja na sustav civilne zaštite na području grada Rijeke može se navesti rat u Ukrajini koji je započeo 24. veljače 2022., čime je stvorena krizna situacija uslijed koje raseljene osobe dolaze na područje Republike Hrvatske, a time i na područje grada Rijeke.

Ravnateljstvo civilne zaštite je 25. ožujka 2022. objavilo Javni poziv za dostavu ponuda vlasnika stambene jedinice za stambeno zbrinjavanje raseljenih osoba iz Ukrajine u pojedinačnom smještaju koji je objavljen i na mrežnoj stranici Grada Rijeke. Na temelju dostavljenih ponuda, djelatnici Upravnog odjela za gradsku imovinu Grada Rijeke utvrđuju pogodnost ponuđene stambene jedinice za boravak raseljenih osoba, odnosno ispunjavanje uvjeta iz poziva.

Nakon toga, Stožer civilne zaštite Grada Rijeke izdaje Potvrdu da stambena jedinica ispunjava uvjete iz ponude, a Ravnateljstvo civilne zaštite potpisuje ugovore s vlasnicima stambenih jedinica. Nakon smještaja raseljenih osoba iz Ukrajine, vlasnici nekretnina dobivaju naknadu do maksimalnog iznosa od 477,80 eura iz državnog proračuna za pokrivanje troškova smještaja i režijskih troškova.

Temeljem Odluke o financiranju troškova za stambeno zbrinjavanje raseljenih osoba iz Ukrajine u pojedinačnom smještaju („Narodne novine“, br. 37/22, 33/23 i 40/24), na području Grada Rijeke u ovom trenutku u 85 stambenih jedinica smješteno je 230 osoba.

Od ostalih događaja u sustavu civilne zaštite, može se navesti kako je nakon što je Bosna i Hercegovina uputila zahtjev za međunarodnom pomoći saniranja posljedica poplava i klizišta na području Jablanice, Fojnice, Kiseljaka, Vareša i Butorović polja putem Mehanizma Europske unije za civilnu zaštitu, Republika Hrvatska uputila samodostatni tim za traganje i spašavanje Državne intervencijske postrojbe Ravnateljstva civilne zaštite.

Timu Državne intervencijske postrojbe kojega je činilo ukupno 37 pripadnika civilne zaštite, dobrovoljno se priključilo 10 pripadnika Postrojbe za spašavanje iz ruševina civilne zaštite Grada Rijeke s potražnim psom.

Međunarodna misija trajala je od 05. do 11. listopada 2024. godine.

Dana 23. listopada 2024. godine Gradonačelnik Grada Rijeke organizirao je prijem za sve pripadnike civilne zaštite s područja grada Rijeke i susjednih jedinica lokalne samouprave (ukupno 23 osobe) koji su sudjelovali u međunarodnoj misiji u Bosni i Hercegovini kao izraz zahvalnosti na njihovom angažmanu.

U okviru programa „Prekogranična inicijativa za odgovor u kriznim situacijama“ (Resilient Borders – The Cross-Border Spatial Planing and Crisis Management Pilot Actions), kojeg podupiru i financiraju zajednički Association of European Border Regions (AEBR) i Mission Operationnelle Transfrontaliere (MOT), u studenom su Grad Rijeka, zajedno sa svojom Postrojbom civilne zaštite za spašavanje iz ruševina i Občina Postojna s Prostovoljnim gasilskim društvom Postojna poslali kandidaturu projekta SEPORA (SEctorization POstojna Rijeka Action) koja je od stručnih službi Europske unije i odobrena.

Cilj projekta je napraviti sektorizaciju područja od Bakarskog zaljeva na jugu do Postojne na sjeveru prema INSARAG smjernicama (prema globalnim smjernicama za uspostavljanje međunarodnih standarda i metodologije za međunarodnu koordinaciju u odgovoru na razoran potres).

Za očekivati je da bi u slučaju potresa intenziteta VIII°+ stupnjeva MCS ljestvice bilo zahvaćeno cijelo područje iz obuhvata projekta SEPORA te bi suradnja spasilačkih službi ovog područja bila od izuzetne važnosti. Zemljopisnom sektorizacijom će se poboljšati operativno planiranje, učinkovitije raspoređivanje USAR timova (USAR – Urban Search And Rescue, timovi za urbano traganje i spašavanje) i bolje cjelokupno upravljanje velikom nesrećom ili katastrofom.

Bez postojanja sektorizacije, vrijeme potrebno za početak spašavanja povećava se i za više od 12 sati, što bi za ljude zatrpane ruševinama s vrlo visokom razinom vjerojatnosti moglo imati smrtne posljedice.

Projekt SEPORA ima veličinu proračuna od 40.000 eura, u cijelosti se financira iz EU fondova. Vrijeme provedbe projekta je od veljače do rujna 2025. godine.

1.1.  Stožer civilne zaštite

Stožer civilne zaštite Grada Rijeke održao je jednu sjednicu u 2024. godini.

1.2.  Postrojbe civilne zaštite i druge operativne snage civilne zaštite

1.2.1.      Postrojbe civilne zaštite

Nakon što su prethodnih godina pripadnici postrojbi civilne zaštite Grada Rijeke sudjelovali na provođenju epidemioloških mjera te akciji izmještanja i neutralizacije protubrodske mine iz riječke luke, 2024. godina je protekla bez događanja na području grada Rijeke koja bi zahtijevala poseban angažman postrojbi civilne zaštite.

Ipak, dio postrojbe za spašavanje iz ruševina se u listopadu dobrovoljno angažirao na saniranju posljedica poplava i klizišta u Bosni i Hercegovini.

Tijekom godine, u svibnju i listopadu, provedene su tradicionalne aktivnosti na osposobljavanju i uvježbavanju postrojbi civilne zaštite Grada Rijeke. Od osnivanja postrojbi civilne zaštite 2010. godine, stanje u kadrovskom smislu nije nikada bilo bolje što se tiče motiviranosti i osposobljenosti pripadnika civilne zaštite. Za očekivati je kako će se u budućnosti nastaviti protok ljudi kroz postrojbe civilne zaštite (dolasci i izlasci iz civilne zaštite zbog zdravstvenih razloga, starosti, selidbi izvan Republike Hrvatske, obiteljske ili poslovne spriječenosti itd.), ali je ohrabrujuća okolnost da je stvorena jezgra pripadnika koja kvalitetno funkcionira i motivira ostale pripadnike postrojbi civilne zaštite.

1.2.2.      Opremanje skupnom opremom

Nakon što su u prethodnim godinama kupljeni seizmički detektor i kamera za traganje i komunikaciju 2 u 1 (poznatiji i pod nazivima vibrafon i vibraskop), bežični seizmički senzori, quad vozilo i višenamjenska prikolica za quad, agregat od 5kW, dvije velike aluminijske kutije sa sitnim zidarskim i tesarskim alatom za spašavanje iz ruševina, 30 sklopivih poljskih kreveta, aluminijski paviljonski šator 3×4,5m sa stranicama, uljni grijač šatora (termogen) s fleksibilnom cijevi, klasične kutne brusilice, baterijske brusilice s brusnim pločama, akumulatorski kompleti alata na punjenje poput bušaćeg čekića, bušilice, stezača, recipročne pile, pile, brusilice, svjetiljke, uvrtača i punjača za svaku alatku u 2024. godini pristupilo se daljnjoj nabavi skupne opreme poput akumulatorskih reflektora za rad u zamračenim uvjetima, opreme za kampiranje tijekom rada na terenu, ručnog GPS uređaja te medicinskog kompleta (ruksak za hitnu pomoć, prsluk za imobilizaciju i izvlačenje, daska za imobilizaciju, bočni imobilizator glave, rasklopno nosilo i još dosta sitnije opreme potrebne za ukazivanje prve pomoći).

Za nabavu skupne opreme utrošeno je 8.944,33 eura.

Nakon preseljenja skupne opreme civilne zaštite u skladište koje se nalazi unutar Javne vatrogasne postrojbe Grada Rijeke, oprema je stalno na raspolaganju odnosno moguće ju je koristiti 24 sata dnevno.

U svrhu potreba civilne zaštite u 2024. godini utrošeno je 20.695,40 eura, čime je obuhvaćena nabava osobne i skupne opreme, realizacija osposobljavanja i vježbe.

1.2.3.      Povjerenici civilne zaštite

Sukladno Planu zaštite i spašavanja za područje grada Rijeke, Gradonačelnik Grada Rijeke je na temelju prijedloga vijeća mjesnih odbora i tadašnjeg Područnog ureda Državne uprave za zaštitu i spašavanje (sadašnji Područni ured civilne zaštite Rijeka Ravnateljstva civilne zaštite) dana 5. studenog 2012. godine imenovao 42 povjerenika civilne zaštite za 29 mjesnih odbora. S obzirom da je starosna i brojčana struktura povjerenika civilne zaštite postala nepovoljna, potrebno je imenovanje novih povjerenika civilne zaštite.

1.2.4.      Gradsko društvo Crvenog križa Rijeka

Tijekom 2024. godine Gradsko društvo Crvenog križa Rijeka provelo je 29 edukacija za ukupno 217 polaznika.

Održan je niz demonstracija i vježbi.

1.2.5.      Hrvatska gorska služba spašavanja – Stanica Rijeka

Tijekom 2024. godine HGSS-Stanica Rijeka odradila je 61 akciju spašavanja te je spašeno 64 osobe. Od tih 61 akcija spašavanja, 52 akcije spašavanja bile su intervencije „na poziv“ sa spašenih 55 osoba te 9 akcija spašavanja na skijalištu Platak tijekom kojih je pružena pomoć 9 osoba.

Osim što sudjeluje na dežurstvima tijekom rada skijališta Platak, HGSS – Stanica Rijeka sudjeluje i na vanrednim dežurstvima tijekom organiziranih manifestacija na nepristupačnom terenu te sudjeluje u preventivnim dežurstvima tijekom ljetne sezone.

Sveukupno je tijekom 2024. godine odrađeno 64 dežurstva.

U 2024. godini dva su člana HGSS – Stanice Rijeka, nakon dugogodišnjeg školovanja, stekla naslov Instruktora HGSS-a.

1.3.  Vatrogastvo

Vatrogasne postrojbe na području grada Rijeke, osim gašenja požara i spašavanja ljudi i imovine, kontinuirano u okviru svojih nadležnosti provode i preventivne mjere zaštite od požara s ciljem smanjenja broja požara i nesreća odnosno ublažavanja njihovih posljedica.

Na području grada Rijeke djeluju Javna vatrogasna postrojba Grada Rijeke, Dobrovoljna vatrogasna društva Sušak-Rijeka i Drenova, kao i profesionalne vatrogasne postrojbe u gospodarstvu Luke Rijeka d.d. i 3. MAJ Brodogradilište d.d. Rijeka. Sve navedene postrojbe udružene su u Gradsku vatrogasnu zajednicu Rijeka.

U Postrojbi je tijekom 2024. bilo zaposleno 132 osoba na vatrogasnim poslovima i dvije djelatnice na administrativnim poslovima.

Javna vatrogasna postrojba Grada Rijeke je u 2024. godini izvršila ukupno 1.727 intervencija.

Od tog broja na području grada Rijeke izvršeno je 1.503 intervencija, a u gradovima i općinama „riječkog prstena“ izvršeno je 224 intervencija.

Ukupni broj intervencija manji je za 1,48% u odnosu na 2023. godinu.

Na otvorenom prostoru ukupno je bilo 231 intervencija požara raslinja, ukupna opožarena površina na otvorenom prostoru je 70,52 ha, odnosno 0,3052 ha po intervenciji.

Na području grada Rijeke bilo je ukupno 323 požara, a obavljeno je i 1.081 tehničkih intervencija, 8 intervencija s opasnim tvarima te 99 ostalih intervencija (izvidi, intervencija bez učešća ili lažne dojave). Najviše tehničkih intervencija odnosi se na osiguranje hitnih medicinskih helikopterskih letova – 513, te 115 intervencija u vidu ispumpavanja, spašavanja, uklanjanja zapreka.

U Postrojbi se kontinuirano provodi osposobljavanje i uvježbavanje, kao i program provedbe posebnih mjera zaštite od požara.

Tijekom 2024. godine od opreme su nabavljeni izolacijski aparati i boce, ljestve, komunikacijska oprema, uređaj za održavanje izolacijskih aparata, oprema za gašenje šumskih požara, oprema za odimljavanje, oprema za tehničke intervencije u prometu i ostale vatrogasne armature i sredstva za gašenje požara. U kontinuitetu je nabavljana nova osobna, radna i zaštitna obuća, odjeća i oprema te potrebna sredstva za gašenje – pjenila. U Vatrogasnom operativnom centru instalirana je oprema za prijem signala videonadzora s video kamera za nadzor šuma. Kontinuirano se provodi priključivanje objekata na sustav automatske dojave požara, trenutno je na sustav automatske dojave požara priključeno 45 objekata.

1.4.  Službe i postrojbe pravnih osoba koje se zaštitom i spašavanjem bave u okviru redovne djelatnosti

Službe i pravne osobe koje se zaštitom i spašavanjem bave u okviru redovne djelatnosti zajedno s Javnom vatrogasnom postrojbom Grada Rijeke čine temelj sustava civilne zaštite na području grada Rijeke.

Službe i pravne osobe koje imaju zadaće u sustavu civilne zaštite, imaju obvezu uključivanja u sustav civilne zaštite kroz redovnu djelatnost, posebno u slučajevima angažiranja prema Planu djelovanja civilne zaštite Grada Rijeke. Utvrđeni su i načini dogradnje i jačanja dijela njihovih sposobnosti koji su posebno značajni za sustav civilne zaštite.

Odlukom o određivanju pravnih osoba od interesa za sustav civilne zaštite na području grada Rijeke definirane su pravne osobe koje bi sudjelovale u provođenju pojedinih mjera civilne zaštite, a s ciljem priprema i sudjelovanja u otklanjanju posljedica katastrofa i velikih nesreća.

Pravne osobe koje obavljaju poslove zaštite i spašavanja (civilne zaštite) djeluju sukladno svojim operativnim planovima i Planu djelovanja civilne zaštite Grada Rijeke. S pravnim osobama od interesa za sustav civilne zaštite potpisuje se Ugovor o suradnji u slučaju katastrofa i velikih nesreća koji ne zahtijeva od pravnih osoba izdvajanje posebnih materijalnih sredstava izvan redovnog poslovanja, ali se aktivira u slučaju katastrofa i velikih nesreća.

Od pravnih osoba koje nisu obuhvaćene Odlukom o određivanju pravnih osoba od interesa za sustav civilne zaštite na području grada Rijeke, a koje se zaštitom i spašavanjem bave u svojoj redovnoj djelatnosti, Grad Rijeka je potpisao Ugovor o financiranju programskih aktivnosti s Hrvatskom gorskom službom spašavanja – Stanicom Rijeka.

Pri utvrđivanju iznosa razmatrana je i realizacija i vrste provedenih aktivnosti iz Programa aktivnosti u 2024. godini.

Grad Rijeka je sa strukovnom udrugom Radio mreža za opasnost iz Rijeke potpisao Ugovor o suradnji u slučaju katastrofa i velikih nesreća temeljem kojega je u 2017. godini uspostavljen potporni komunikacijski centar u slučaju pada ostalih načina komunikacije (fiksna i mobilna telefonija).

1.5. Ostale službe i pravne osobe koje se bave zaštitom i spašavanjem (ostale gotove snage)

Odlukom o određivanju pravnih osoba od interesa za sustav civilne zaštite na području grada Rijeke definirane su, osim pravnih osoba koje se zaštitom i spašavanjem bave u svojoj redovnoj djelatnosti i pravne osobe koje bi sudjelovale u provođenju pojedinih mjera civilne zaštite, a čija redovna djelatnost nije u području zaštite i spašavanja, ali koje bi sa svojim ljudskim i materijalno-tehničkim kapacitetima sudjelovale u aktivnostima zaštite i spašavanja (civilne zaštite).

U pravne osobe kojima zaštita i spašavanje nije redovna djelatnost spadaju one pravne osobe koje imaju postrojbe i stručne timove za zaštitu i spašavanje (komunalna društva, građevinske tvrtke, tvrtke koje imaju posebne strojeve – dizalice, šlepere, plovila i sl.), pravne osobe koje pružaju usluge (npr. usluge prijevoza, smještaja, prehrane i sl.) te udruge građana (izviđači, radioamateri i dr.).

Tijekom 2024. godine nije bilo potrebe za angažiranjem ovih pravnih osoba u sustavu civilne zaštite te za njih nisu izdvajana proračunska sredstva, osim za Pilotski klub Krila Kvarnera. Primarna zadaća izviđanja Pilotskog kluba Krila Kvarnera je uočavanje pojave požara na području nadziranja (Aerodrom Grobnik – Klana – Kastav – Preluk – obalni pojas Kostrena – Omišalj – Šmrika – Zlobin – Čavle – Aerodrom Grobnik, odnosno granična područja sa susjednim općinama).

2. Ostale aktivnosti u sustavu civilne zaštite

2.1. Skloništa

Iako od 2015. godine više ne postoji zakonska podloga za održavanjem skloništa, Grad Rijeka ipak je ulagao proračunska sredstva u održavanje skloništa te se o tome u svim Analizama sustava civilne zaštite detaljno izvještavalo. Iz Ravnateljstva civilne zaštite dolazile su najave novog Zakona o sustavu civilne zaštite u čiji bi se sadržaj vratila i skloništa, ali do kraja 2024. godine izmjena nije bilo.

Iz Proračuna Grada Rijeke za 2024. godinu izdvojeno je 10.621,10 eura u svrhu tekućeg održavanja skloništa, investicijskog održavanja skloništa i troškova električne energije.

2.2. Zahtjevi civilne zaštite u prostornim planovima

U postojećim prostornim planovima Grada Rijeke implementirane su mjere civilne zaštite.

2.3. Edukacija građana

Tijekom 2024. godine edukacija građana u području sustava civilne zaštite provođena je u organizaciji Ravnateljstva civilne zaštite, Područnog ureda civilne zaštite Rijeka, operativnih snaga s područja grada Rijeke i Grada Rijeke.

2.4. Edukacija djece u osnovnim školama

U posljednjih petnaestak godina u osnovnim školama na području grada Rijeke uz asistenciju djelatnika Grada Rijeke provodile su se vježbe evakuacije školske djece i zaposlenika osnovnih škola uslijed požarne opasnosti.

Također, Ravnateljstvo civilne zaštite je za učenike Katoličke osnovne škole „Josip Pavlišić“ održalo edukativni program o pravilima i postupanjima ukoliko se nađu na područjima zahvaćenim katastrofama.

3. Zaključak

Za 2024. godinu se može reći kako je bila prva mirnija godina nakon 2019. godine što se tiče događaja u sustavu civilne zaštite.

Nakon što je prethodnih godina sustav civilne zaštite bio opterećen provođenjem epidemioloških mjera, izmještanjem i neutralizacijom protubrodske mine iz riječke luke, jedna mirnija godina relaksirala je cijeli sustav.

Što se tiče ostalih događaja, rat u Ukrajini, kojemu se, nažalost, ne vidi skori završetak, stvara veliki broj raseljenih osoba od kojih je jedan dio stigao i u Hrvatsku, odnosno u Rijeku, a broj raseljenih osoba iz Ukrajine se i povećava. Povoljna je okolnost što se raseljene osobe brzo integriraju u društvo te je za očekivati kako će se jedan dio raseljenih osoba iz Ukrajine i nakon završetka rata trajno nastaniti u Rijeci. Nepoznanica je što bi se moglo dogoditi širenjem ratnog sukoba na teritoriji Ukrajine, odnosno dolaskom tolikog broja raseljenih osoba za koje se ne bi mogao pronaći odgovarajući smještaj.

Grad Rijeka je i u 2024. godini aktivno sudjelovao u radu Platforme hrvatskih gradova i županija za smanjenje rizika od katastrofa – udruge osnovane radi lakšeg organiziranja, umrežavanja i koordinacije aktivnosti gradova i županija s ciljem smanjenja rizika od nastanka katastrofa i izgradnju funkcionalnog sustava civilne zaštite, putem koje se provode i redovite edukacije za predstavnike članova Platforme.

Ova Godišnja analiza stanja sustava civilne zaštite na području grada Rijeke u 2024. godini usvojena je na 5. sjednici Stožera civilne zaštite Grada Rijeke održanoj 8. travnja 2025. godine.

U nacrtu prijedloga Godišnjeg plana aktivnosti za 2025. godinu stoji kako je potrebno:

1. Donijeti plan vježbi civilne zaštite;
2. Imenovati koordinatore na lokacijama;
3. Nastaviti s javnim pozivima građanima na dragovoljno uključivanje u postrojbe civilne zaštite grada Rijeke;
4. Ažurirati Procjenu rizika od velikih nesreća za područje grada Rijeke;
5. Provesti osposobljavanje novih članova Stožera civilne zaštite prema Programu osposobljavanja članova stožera civilne zaštite;
6. Provoditi zajedničko osposobljavanje i uvježbavanje postrojbe civilne zaštite za spašavanje iz ruševina na području grada Rijeke i tima za spašavanje iz ruševina;
7. Provoditi zajedničko osposobljavanje i uvježbavanje postrojbe civilne zaštite opće namjene na području grada Rijeke i tima za logistiku;
8. Donijeti novu Odluku o određivanju pravnih osoba od interesa za sustav civilne zaštite na području grada Rijeke;
9. Dostavljati izvode iz Procjene rizika od velikih nesreća za područje grada Rijeke i Plana djelovanja civilne zaštite Grada Rijeke te sklopiti Ugovore o suradnji u slučaju katastrofa ili velikih nesreća s pravnim osobama od interesa za sustav civilne zaštite;
10. Nastaviti sufinancirati programske aktivnosti pravnih osoba koje nisu obuhvaćene Odlukom o određivanju pravnih osoba od interesa za sustav civilne zaštite na području grada Rijeke, a koje se zaštitom i spašavanjem bave u svojoj redovitoj djelatnosti (Hrvatska gorska služba spašavanja – Stanica Rijeka), kao i onih kojima zaštita i spašavanje nije redovna djelatnost (Klub belgijskih ovčara Istrian);
11. Nastaviti provoditi tekuće i investicijsko održavanje skloništa na dosadašnjoj razini;
12. Imenovati nove povjerenike civilne zaštite po mjesnim odborima;
13. Nastaviti aktivno sudjelovati u radu Platforme hrvatskih gradova i županija za smanjenje rizika od katastrofa;
14. U suradnji s Ravnateljstvom civilne zaštite, Područnim uredom Rijeka, provoditi aktivnosti na edukaciji građana o sustavu civilne zaštite (predavanja učenicima i studentima te građanima, objave na web stranicama).

¹⁾ HGSS Stanica Rijeka – koristi bez naknade sklonište osnovne zaštite Grada Rijeke čija bi vrijednost zakupa iznosila 5.072,47 eura godišnje.

²⁾ Savez izviđača Rijeka – koristi bez naknade sklonište osnovne zaštite Grada Rijeke čija bi vrijednost zakupa iznosila 2.616,32 eura godišnje.

³⁾ Radio mreža za opasnost – za potrebe potpornog komunikacijskog centra omogućeno je korištenje prostora Grada Rijeke bez naknade te je u prethodnim godinama nabavljena radio-oprema vrijednosti 4.358,26 eura koju koristi Radio mreža za opasnost.

⁴⁾ Gradsko društvo Crvenog križa Rijeka koristi bez naknade dva skloništa osnovne zaštite čija bi vrijednost zakupa iznosila 3.791,00 eura godišnje.

Na uključivanje u ovo Savjetovanje pozivaju se svi građani, a posebno predstavnici i Ministarstva unutarnjih poslova – Područnog ureda civilne zaštite Rijeka.

Proučite Analizu stanja civilne zaštite za 2024. i Plan razvoja za 2025. Cjeloviti dokumenti dostupni su u prilozima ovog savjetovanja.

Komentirajte predloženo, sugerirajte poboljšanja.

Kakvo je Vaše razmišljanje o sustavu civilne zaštite u Rijeci?

Biste li u Plan razvoja civilne zaštite za 2025. uvrstili još neke dodatke ili učinili neke izmjene?

Svi Vaši prijedlozi i komentari bit će uzeti u obzir i razmotreni te će se po završetku Savjetovanja objaviti Izvješće o prihvaćenim i neprihvaćenim prijedlozima, odnosno razlozima eventualnog neprihvaćanja.

Ovo Savjetovanje ostaje otvoreno do 24. svibnja 2025. i nakon tog datuma neće više biti moguće slati primjedbe i prijedloge, a izvješće o Savjetovanju objavit će se na ovom mjestu.