Zakon o sustavu civilne zaštite (“Narodne novine” broj 82/15, 118/18, 31/20 i 20/21) određuje civilnu zaštitu kao sustav organiziranja sudionika, operativnih snaga i građana za ostvarivanje zaštite i spašavanja ljudi, životinja, materijalnih i kulturnih dobara i okoliša u velikim nesrećama i katastrofama i otklanjanja posljedica terorizma i ratnih razaranja.

Sustav civilne zaštite obuhvaća mjere i aktivnosti (preventivne, planske, organizacijske, operativne, nadzorne i financijske) kojima se uređuju prava i obveze sudionika, ustroj i djelovanje svih dijelova sustava civilne zaštite i način povezivanja institucionalnih i funkcionalnih resursa sudionika koji se međusobno nadopunjuju u jedinstvenu cjelinu radi smanjenja od katastrofa te zaštite i spašavanja građana, materijalnih i kulturnih dobara i okoliša od posljedica prirodnih, tehničko-tehnoloških velikih nesreća i katastrofa, otklanjanja posljedica terorizma i ratnih razaranja.

Sustav civilne zaštite ustrojava se na lokalnoj, područnoj (regionalnoj) i državnoj razini, a povezuje resurse i sposobnosti sudionika, operativnih snaga i građana u jedinstvenu cjelinu radi smanjenja rizika od katastrofa, pružanja brzog i optimalnog odgovora na prijetnje i opasnosti nastanka te ublažavanja posljedica velike nesreće i katastrofe.

Jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave dužne su organizirati poslove iz svog samoupravnog djelokruga koji se odnose na planiranje, razvoj, učinkovito funkcioniranje i financiranje sustava civilne zaštite.

U tom smislu, navedenim zakonom određeno je da predstavničko tijelo jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave, na prijedlog izvršnog tijela, razmatra i usvaja godišnju analizu stanja sustava civilne zaštite i godišnji plan razvoja sustava civilne zaštite s financijskim učincima za trogodišnje razdoblje te smjernice za organizaciju i razvoj sustava civilne zaštite koje se razmatraju i usvajaju svake četiri godine.

Nadalje, zakonom se određuje da izvršno tijelo jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave koordinira djelovanje operativnih snaga sustava civilne zaštite osnovanih za područje te jedinice u velikim nesrećama i katastrofama uz stručnu potporu nadležnog stožera civilne zaštite.

Operativne snage zaštite i spašavanja Grada Rijeke sastoje se od:

• Stožera civilne zaštite Grada Rijeke
• Javne vatrogasne postrojbe Grada Rijeke
• Dobrovoljnih vatrogasnih društava Sušak-Rijeka i Drenova
• Gradskog društva Crvenog križa Rijeka
• Hrvatske gorske službe spašavanja – Stanica Rijeka
• Postrojbe civilne zaštite za spašavanje iz ruševina na području grada Rijeke
• Postrojbe civilne zaštite opće namjene na području grada Rijeke
• Povjerenika civilne zaštite
• Službi i postrojbi pravnih osoba koje se zaštitom i spašavanjem bave u svojoj redovnoj djelatnosti, određenih Odlukom o određivanju pravnih osoba od interesa za sustav civilne zaštite na području grada Rijeke.

            OPĆI DIO

 Sustav civilne zaštite na području grada Rijeke u 2020. godini temeljio se na sljedećim aktima:

• Smjernicama za organizaciju i razvoj sustava civilne zaštite na području grada Rijeke za razdoblje 2017. – 2020. godine (“Službene novine Grada Rijeke ” broj 2/17);
• Godišnjem planu razvoja sustava civilne zaštite na području grada Rijeke s financijskim učincima za trogodišnje razdoblje (“Službene novine Grada Rijeke” broj 13/20);
• Analizi stanja sustava civilne zaštite na području grada Rijeke u 2019. godini (prihvaćena na sjednici Gradskog vijeća Grada Rijeke na sjednici 24. rujna 2020. godine);
• Planu vježbi civilne zaštite u 2020. godini (donio Gradonačelnik Grada Rijeke 7. srpnja 2020. godine)
• Odluci o donošenju Plana zaštite i spašavanja za područje grada Rijeke (“Službene novine Grada Rijeke” broj 6/15);
• Procjeni ugroženosti od požara i tehnoloških eksplozija za područje grada Rijeke (usvojio Gradonačelnik u srpnju 2015. godine);
• Planu zaštite od požara za područje grada Rijeke (“Službene novine Grada Rijeke” broj 3/15);
• Odluci o osnivanju Stožera civilne zaštite Grada Rijeke (“Službene novine Grada Rijeke” broj 9/17, 8/20 i 8/21);
• Poslovniku o radu Stožera civilne zaštite Grada Rijeke (“Službene novine Grada Rijeke” broj 9/17);
• Odluci o ustrojavanju Postrojbe civilne zaštite na području grada Rijeke (“Službene novine Primorsko goranske županije” broj 21/09);
• Odluci o ustrojavanju Postrojbe civilne zaštite za spašavanje iz ruševina na području grada Rijeke (“Službene novine Primorsko goranske županije” broj 43/10);
• Odluci o imenovanju povjerenika civilne zaštite na području grada Rijeke (“Službene novine Primorsko goranske županije” broj 44/12);
• Programu aktivnosti u provedbi posebnih mjera zaštite od požara na području grada Rijeke za 2020. godinu (donio Gradonačelnik Grada Rijeke 23. lipnja 2020. godine);
• Odluci o ustrojavanju Motriteljsko-dojavne službe (“Službene novine Grada Rijeke” broj 10/20);
• Planu motrenja, čuvanja i ophodnje otvorenog prostora i građevina za koje prijeti povećana opasnost od nastajanja i širenja požara (“Službene novine Grada Rijeke” broj 10/20);
• Odluci o određivanju pravnih osoba od interesa za sustav civilne zaštite na području grada Rijeke (“Službene novine Grada Rijeke” broj 8/16);
• Odluci o imenovanju članova Gradskog povjerenstva za procjenu šteta od prirodnih nepogoda Grada Rijeke (“Službene novine Grada Rijeke” broj 2/20);
• Operativnom programu održavanja nerazvrstanih cesta i ostalih javno-prometnih površina u zimskim uvjetima 2020/2021. (donio Gradonačelnik Grada Rijeke 27. listopada 2020. godine);
• Odluci o određivanju naknade pripadnicima postrojbi civilne zaštite Grada Rijeke za sudjelovanje u aktivnostima civilne zaštite (“Službene novine Grada Rijeke” broj 15/19).

1. STANJE SUSTAVA CIVILNE ZAŠTITE NA PODRUČJU GRADA RIJEKE – OPERATIVNE SNAGE

U 2020. godini na području grada Rijeke bilo je ugroza koje su zahtijevale aktiviranje snaga izvan snaga kojima je zaštita i spašavanje redovna djelatnost.

13. veljače 2020. uklonjena je avionska bomba, zaostala iz 2. svjetskog rata, mase oko 500kg, s preko 200kg eksplozivnog punjenja.

Avionska bomba je pronađena na gradilištu stanova na Kantridi, na zemljištu na kojem je nekada egzistirala Riječka industrija odjeće (RIO), u blizini osnovne škole Kantrida.

Osiguranje transporta izvršili su pirotehničari Ministarstva unutarnjih poslova, u suradnji s Javnom vatrogasnom postrojbom Grada Rijeke i Zavodom za hitnu medicinu Primorsko-goranske županije.

U radijusu od 75 metara od bombe provedena je evakuacija stanovništva koju je provela interventna policija, a osiguranje 2. zone (radijus 350 metara) i 3. zone (radijus 800 metara) provedeno je s civilnom zaštitom Grada Rijeke te prometnim i komunalnim redarstvom Grada Rijeke.

Avionska bomba uspješno je tijekom četverosatne operacije izmještena na područje Kamenjaka, gdje je i uništena.

Izmještanje avionske bombe u gusto naseljenom području bila je složena operacija u kojoj je, nakon opsežnih priprema, sudjelovalo sveukupno 150 osoba, uključujući policijske službenike, Javnu vatrogasnu postrojbu Grada Rijeke, hitnu medicinsku pomoć,  prometno i komunalno redarstvo Grada Rijeke, civilnu zaštitu Grada Rijeke te Gradsko društvo Crvenog križa Rijeka.

Ipak, događaj koji je svakako obilježio 2020. godinu, ne samo u sustavu civilne zaštite, nesumnjivo je pandemija bolesti COVID-19, uzrokovane korona virusom SARS-CoV-2.

Prvi slučaj zaraze na području Primorsko-goranske županije zabilježen je 26. veljače 2020. godine, što je bio alarm za sve zdravstvene službe.

Odlukom ministra zdravstva od 11. ožujka 2020. godine proglašena je epidemija bolesti COVID-19 na području Republike Hrvatske.

Sukladno odlukama i uputama Stožera civilne zaštite Republike Hrvatske, aktiviran je i Stožer civilne zaštite Grada Rijeke koji je svoju prvu sjednicu održao 18. ožujka 2020. godine.

Uspostavljen je kontakt centar Stožera civilne zaštite Grada Rijeke (elektronička pošta, telefonska linija dostupna svakim danom od 8 do 20 sati), putem kojega su davani odgovori i upute građanima i drugim službama u vezi provođenja odluka, uputa i preporuka za suzbijanje korona-virusa.

Organizirana je provedba nadzora nad korištenjem igrališta i okupljanja na javnim mjestima. Nadzor su dnevno provodile četiri mješovite ophodnje djelatnika Komunalnog redarstva i pripadnika postrojbe civilne zaštite Grada Rijeke.

Tijekom proljeća očekivano je došlo do povećanja okupljanja osoba na otvorenom prostoru pa su angažirani i pripadnici Dobrovoljnih vatrogasnih društava Sušak-Rijeka i Drenova te Hrvatske gorske službe spašavanja – Stanica Rijeka. Nadzor je obavljan i bespilotnim letjelicama.

Nakon što je temeljem odluke nacionalnog Stožera uvedena zabrana napuštanja mjesta prebivališta i stalnog boravišta od 23. ožujka 2020. godine uspostavljen je sustav izdavanja propusnica za građane koji iz vitalnih obiteljskih razloga i okolnosti moraju napustiti područje grada Rijeke.

Od 25. ožujka 2020. godine u funkciji je bila jednostavna i učinkovita online aplikacija putem koje se mogao ispuniti obrazac za izdavanje propusnica.

Aplikaciju su izradili djelatnici Zavoda za informatičku djelatnost Grada Rijeke.

Ministarstvo uprave je od 6. travnja 2020. godine pokrenulo novi sustav elektroničkog izdavanja propusnica (e-propusnice).

Tijekom cijelog razdoblja izdavanja propusnica Stožer civilne zaštite Grada Rijeke zaprimio je 26.800 zahtjeva za izdavanjem propusnica, od kojih je ukupno pozitivno riješeno te izdano 19.587 propusnica.

U svim navedenim aktivnostima Stožera sudjelovalo je 37 pripadnika civilne zaštite Grada Rijeke, 19 komunalnih redara, 21 tajnik mjesnih odbora, 31 službenik na izdavanju propusnica i 19 službenika i namještenika u Gradu Rijeci angažiranih na raznim aktivnostima.

U drugoj polovini godine Stožer civilne zaštite Grada Rijeke održao je tri sjednice na kojima je razmatrano provođenje mjera usmjerenih na suzbijanje epidemije bolesti COVID-19.

U srpnju je na 8. katu Prenoćišta Kantrida  (bivši hotel za samce 3. maj – na adresi Bujska 10) uspostavljena karantena za goste (turiste) s područja grada Rijeke koji moraju biti u samoizolaciji.

Tijekom ljetnih mjeseci pripadnici civilne zaštite Grada Rijeke nadzirali su provedbu epidemioloških mjera na 39 kulturnih manifestacija u redovnom programu, ali i u sklopu programa Europske prijestolnice kulture.

Prije početka školske godine, Grad Rijeka je za potrebe učenika i zaposlenika u osnovnim školama nabavio 12.800 zaštitnih maski za lice.

Nakon uvođenja obveze nošenja maski i u javnom prijevozu, pripadnici civilne zaštite radnim danima su kontrolirali nošenje maski kod putnika te je u razdoblju od 25. rujna do 31. prosinca 2020. izvršeno 912 nadzora autobusa i izdano 745 upozorenja građana zbog nenošenja ili nepravilnog nošenja maski.

Tijekom blagdana Svih Svetih 15 pripadnika civilne zaštite Grada Rijeke bilo je angažirano na provedbi epidemioloških mjera na najvećim riječkim grobljima, a dodatni angažman 14 pripadnika civilne zaštite zahtijevalo je pojačano okupljanje građana ispred nekoliko ugostiteljskih objekata tijekom božićnih i novogodišnjih blagdana.

Nakon potresa koji je 29. prosinca 2020. pogodio područje Banije, u svrhu spašavanja ljudi i materijalnih dobara odmah je upućeno 20 vatrogasaca sa šest vozila iz Javne vatrogasne postrojbe Grada Rijeke i Dobrovoljnog vatrogasnog društva Sušak-Rijeka te pet članova Hrvatske gorske službe spašavanja – Stanica Rijeka s jednim vozilom.

1.1. STOŽER CIVILNE ZAŠTITE

Stožer civilne zaštite Grada Rijeke održao je 12 sjednica u 2020. godini.

Na sjednici održanoj 12. veljače 2020. tema je bila izmještanje avionske bombe s područja Kantride i urbanog područja Rijeke.

Na sjednici održanoj 18. ožujka 2020. središnja tema je bila aktivacija Stožera civilne zaštite Grada Rijeke do opoziva uslijed epidemije COVID-19, temeljem naloga Stožera civilne zaštite Republike Hrvatske o aktiviranju stožera civilne zaštite jedinica lokalne i regionalne (područne) samouprave od 17. ožujka 2020. godine.

Na sjednicama održanim 23. ožujka,  30. ožujka, 8. travnja i 11. svibnja 2020. jedina je točka dnevnog reda bila provedba mjera na suzbijanju epidemije.

Na sjednici od 23. ožujka 2020. razmatrano je provođenje odluka nacionalnog Stožera o mjerama ograničavanja društvenih okupljanja, rada u trgovini, uslužnih djelatnosti i održavanja sportskih i kulturnih događanja; o stavljanju izvan uporabe dječjih igrališta i otvorenih sportskih igrališta; o privremenoj obustavi javnog prometa, mjeri strogog ograničavanja zadržavanja na ulicama i drugim javnim mjestima, radnom vremenu trgovina i tržnica te zabrani napuštanja mjesta prebivališta i stalnog boravka u Republici Hrvatskoj. Tim povodom dogovorena je organizacija rada na zaprimanju poziva, zahtjeva i izdavanja propusnica za izlazak s područja grada Rijeke.

Na sjednici održanoj 30. ožujka 2020. razmotrena je aktualna situacija u vezi izdavanja propusnica i problemi koji se pojavljuju s time u svezi.

Na sjednici 8. travnja 2020. govorilo se o pripremama za ponovno otvorenje tržnica u posebnom režimu, dodatno je razmotrena problematika izdavanja propusnica, posebno u odnosu na državnu aplikaciju za izdavanje e-propusnica. Na sjednici je izviješteno i o sporazumu Grada Rijeke sa susjednim jedinicama lokalne samouprave kojim bi se stvorila zajednička Koordinacija Stožera civilne zaštite gradova Rijeka i Kastav te općina Čavle, Jelenje, Klana i Viškovo te bi se time omogućilo svim stanovnicima na njihovom području kretanje bez propusnica.

Na sjednici održanoj 11. svibnja 2020. izviješteno je o popuštanju epidemioloških mjera kojima su otvorene škole i vrtići, ugostiteljski objekti u ograničenom opsegu, kao i trgovački i sportski centri, ukidanju sustava propusnica te skorom otvaranju teretana, sportskih centara i bazena. Ukinut je sustav propusnica te je prestala i potreba za zajedničkim ophodnjama komunalnih redara i pripadnika civilne zaštite.

Dana 13. svibnja 2020. održana je zajednička sjednica Stožera civilne zaštite Primorsko-goranske županije i Stožera civilne zaštite Grada Rijeke u svrhu analize dotadašnjih aktivnosti na suzbijanju epidemije na području grada Rijeke i Primorsko-goranske županije.

Izraženo je zadovoljstvo učinjenim te angažmanom velikog broja volontera, ulogom javnog zdravstva, ali je i ukazano na posljedice epidemije na gospodarstvo i proračun Grada Rijeke.

Na sjednici održanoj 4. lipnja 2020. usvojeno je Izvješće o radu Stožera u vrijeme trajanja epidemije COVID-19, Program rada Stožera za 2020. godinu, Analiza sustava civilne zaštite na području grada Rijeke u 2019. godini i Godišnji plan razvoja sustava civilne zaštite na području grada Rijeke s financijskim učincima za trogodišnje razdoblje.

Na  sjednicama održanim 30. lipnja, 15. srpnja, 1. rujna i 7. listopada 2020. također je naglasak bio na provedbi mjera na suzbijanju epidemije.

Provedba mjera na suzbijanju epidemije na sjednici 30. lipnja 2020. bila je vezana uz tadašnje preporuke nošenja maski za lice u javnom prijevozu te preporuke za sprečavanje zaraze u noćnim klubovima.

Zbog pogoršane epidemiološke situacije, ponovo je aktivirana civilna zaštita Grada Rijeke.

Ujedno je ponovo započeo nadzor okupljanja na javnim mjestima, uključujući i riječke plaže, od strane mješovitih ophodnji komunalnog redarstva i civilne zaštite Grada Rijeke.

Na sjednici 15. srpnja 2020. naglasak je bio na provedbi mjera o obveznom nošenju maski u javnom prijevozu i zatvorenom prostoru, obvezi mjerenja temperature svim posjetiteljima svih manifestacija i događanja, kao i odluci Primorsko-goranske županije o nereaktiviranju karantene u motelu Lucija u Kostreni za osobe u samoizolaciji, čime je odgovornost za organiziranje karantene prešla isključivo na jedinice lokalne samouprave, što je stvorilo problem iznalaženja adekvatnog objekta za karantenu na području grada Rijeke.

Provedba mjera na suzbijanju epidemije na sjednici 1. rujna 2020. bila je vezana uz početak školske godine te posljedično tome povećanju broja putnika u autobusima ali i nabavi 12.800 maski za lice za učenike viših razreda osnovnih škola te zaposlenike osnovnih škola, kao i uspostavi karantene za Riječane i goste Rijeke, na lokaciji Prenoćišta Kantrida.

Na sjednici 7. listopada 2020. središnja tema dnevnog reda bilo je povećanje broja zaraženih i posljedično tome trenutna žarišta na području grada Rijeke i Primorsko-goranske županije, dodatna kontrola radnog vremena ugostiteljskih objekata od strane policije i provođenja provođenje mjera ograničenja okupljanja građana.

Osim radom na sjednicama i u međusobnoj komunikaciji članova Stožera, Stožer je odgovarao građanima na brojne upite vezane uz epidemiju odnosno odnosno na trenutno aktualne epidemiološke mjere, kao i na uočena kršenja tih mjera.

1.2. POSTROJBE CIVILNE ZAŠTITE I DRUGE OPERATIVNE SNAGE CIVILNE ZAŠTITE

1.2.1.   Postrojbe civilne zaštite

Nakon što je u prethodnim godinama provedeno sređivanje stanja nakon kontinuirano lošeg odaziva pripadnika civilne zaštite na pozive na aktivnosti civilne zaštite, u 2019. godini pristupilo se osposobljavanju i uvježbavanju pripadnika postrojbi civilne zaštite.

Daljnje osposobljavanje i uvježbavanje pripadnika bilo je planirano i za 2020. godinu, ali se od planova moralo odustati zbog epidemije.

Planirane dvije aktivnosti postrojbi civilne zaštite godišnje u 2020. godini (osposobljavanje u svibnju i vježba u listopadu) praktički su se pretvorile u cjelogodišnji angažman s kraćim pauzama, a dvije postrojbe su djelovale kao jedna postrojba.

Prva neplanirana aktivnost postrojbi civilne zaštite održana je u veljači vezano uz izmještanje avionske bombe s Kantride. Postrojba je imala zadatak onemogućiti prolaznicima pristup prometnici kojom se kretao kamion koji je prevozio avionsku bombu. U ovoj aktivnosti sudjelovalo je 19 pripadnika postrojbi civilne zaštite.

S pogoršanjem epidemiološke situacije na području Republike Hrvatske, gradonačelnik Grada Rijeke je 9. travnja 2020. izdao Nalog za mobilizaciju postrojbi civilne zaštite sa zadaćom operativnog djelovanja na području grada Rijeke.

Pripadnici postrojbi civilne zaštite operativno su djelovali u zajedničkim ophodnjama s komunalnim redarima na provođenju epidemioloških mjera na području grada Rijeke sve do Naloga za demobilizaciju 20. svibnja 2020.

S ponovnim pogoršanjem epidemiološke situacije na području grada i županije, gradonačelnik je 27. lipnja 2020. ponovo izdao Nalog za mobilizaciju postrojbi civilne zaštite te se, zbog sve lošije epidemiološke situacije, do kraja izvještajnog razdoblja više nije donosio Nalog za demobilizaciju.

U ljetnim mjesecima pripadnici civilne zaštite nadzirali su provedbu epidemioloških mjera na kulturnim događanjima, tijekom jeseni provedbu mjera u javnom prijevozu, po tržnicama i trgovačkim centrima, a do kraja godine i na provođenju epidemioloških mjera na grobljima tijekom blagdana Svih svetih te sprečavanju okupljanja oko ugostiteljskih objekata povodom božićnih i novogodišnjih blagdana.

U aktivnostima postrojbi civilne zaštite tijekom 2020. godine sudjelovao je 41 pripadnik postrojbi civilne zaštite.

Ovako dugo aktiviranje postrojbi civilne zaštite pokazalo je dalekosežnost i opravdanost Odluke o određivanju naknade pripadnicima postrojbi civilne zaštite Grada Rijeke za sudjelovanje u aktivnostima civilne zaštite donesene 2019. godine kojom se pripadnicima postrojbi civilne zaštite Grada Rijeke za sudjelovanje na vježbama i osposobljavanjima osigurala dnevna naknada u visini od 150,00 kuna neto. Svakako je povoljna okolnost da je i Republika Hrvatska ove naknade oslobodila ostalih davanja (porez, zdravstveno i mirovinsko osiguranje).

U svrhu naknada za pripadnike civilne zaštite u 2020. godini isplaćeno je 83.191,22 kuna te dodatnih 6.480,00 kuna za njihove marende, što znači da je za realizaciju epidemioloških mjera od strane pripadnika civilne zaštite utrošeno ukupno 89.671,22 kuna.

U 2020. godini realizirano je 8.850,00 kuna u svrhu nabave dijela osobne opreme (odore) za pripadnike civilne zaštite.

Potrebno je istaknuti i donaciju Ravnateljstva civilne zaštite Područnog ureda Rijeka civilnoj zaštiti Grada Rijeke – 34 kompleta odora (kombinezon, remen, kapa šilterica) i 15 reflektirajućih prsluka.

Za očekivati je da će proces osposobljavanja i uvježbavanja pripadnika civilne zaštite zbog epidemioloških razloga biti usporen još barem do kraja ove kalendarske godine.

S očekivanim završetkom epidemije, a kako je navedeno u prethodnim analizama stanja sustava civilne zaštite, pripadnici civilne zaštite priključit će se timu za spašavanje iz ruševina i timu za logistiku, okosnicu kojih timova čine za za to osposobljeni pripadnici Javne vatrogasne postrojbe Grada Rijeke.

1.2.2. Opremanje skupnom opremom

Nakon što su u prethodnim godinama kupljeni seizmički detektor i kamera za traganje i komunikaciju 2 u 1 (poznatiji i pod nazivima vibrafon i vibraskop), bežični seizmički senzori, quad vozilo i višenamjenska prikolica za quad, u 2020. godini pristupilo se daljnjoj nabavci skupne opreme koja bi se koristila za spašavanje iz ruševina, ali i za ostale vrste intervencija.

Za nabavu skupne opreme utrošeno je 20.755,38 kuna.

Nakon preseljenja skupne opreme civilne zaštite u skladište koje se nalazi unutar Javne vatrogasne postrojbe Grada Rijeke, oprema civilne zaštite stalno je na raspolaganju odnosno moguće ju je koristiti 24 sata dnevno.

Dio skupne opreme korišten je od strane Javne vatrogasne postrojbe Grada Rijeke u svrhu spašavanja ljudi i materijalnih dobara nakon potresa na području Banije, što je dokaz ispravnosti dosadašnjeg načina nabave i skladištenja skupne opreme.

U svrhu potreba civilne zaštite u 2020. godini utrošeno je 119.276,60 kuna čime je obuhvaćena nabava osobne i skupne opreme, kao i provođenje epidemioloških mjera od strane pripadnika civilne zaštite.

1.2.3.   Povjerenici civilne zaštite

Sukladno Planu zaštite i spašavanja za područje grada Rijeke, Gradonačelnik Grada Rijeke je na temelju prijedloga vijeća mjesnih odbora i tadašnjeg Područnog ureda Državne uprave za zaštitu i spašavanje (sadašnji Područni ured civilne zaštite Rijeka Ravnateljstva civilne zaštite) dana 5. studenog 2012. godine imenovao 42 povjerenika civilne zaštite za 29 mjesnih odbora.

1.2.4. Gradsko društvo Crvenog križa Rijeka

Gradsko društvo Crvenog križa Rijeka dio je Hrvatskog Crvenog križa i djeluje na području gradova: Rijeka, Bakar, Kraljevica i Kastav te općina Čavle, Jelenje, Klana, Kostrena i Viškovo, na poslovima zaštite i unapređenja zdravlja, socijalne skrbi, zdravstvenog i humanitarnog odgoja, Službe traženja, rada s mladima, humanitarne pomoći, pripreme i odgovor na katastrofe i drugo.

Gradsko društvo Crvenog križa Rijeka surađuje s drugim udrugama i institucijama koje promiču i ostvaruju srodne humanitarne ciljeve i programe.

Tijekom 2020. godine Gradsko društvo Crvenog križa Rijeka provelo je pet edukacija za ukupno 65 polaznika, i to:

•           osnovni postupak oživljavanja uz korištenje automatskog vanjskog defibrilatora – dva tečaja /12 polaznika,
•           prva pomoć – jedan tečaj / 10 polaznika,
•           osposobljavanje odgojno obrazovnih radnika za pružanje prve pomoći učenicima sa zdravstvenim teškoćama – dva tečaja /43 polaznika.

Gradsko društvo Crvenog križa Rijeka je u veljači, s ukupno 16 članova, na poziv Stožera civilne zaštite Grada Rijeke, sudjelovalo u postupku izmještanja pronađene eksplozivne naprave na Kantridi.  Njihova uloga u ovoj aktivnosti bila je osigurati stanje pripravnosti za potrebe zbrinjavanja stanovništva u osiguranom prostoru dvorane u Centru Zamet, odnosno u slučaju potrebe, i u Domu Crvenog križa Rijeka.

U Centru Zamet gdje je bio izmješten dio djece iz Osnovne škole Kantrida, voditeljica rada s mladima je animirala djecu te ih je upoznala s radom Crvenog križa.

S obzirom na specifičnost situacije u 2020. godini većina aktivnosti Gradskog društva Crvenog križa Rijeka bila je usmjerena na suzbijanje posljedica epidemije,  pa su početkom ožujka, kao pripadnici žurnih službi, mobilizirani od strane Ministarstva unutarnjih poslova odnosno od Ravnateljstva civilne zaštite.

Tijekom mobilizacije, Gradsko društvo Crvenog križa Rijeka pružalo je usluge pripreme i dostave obroka za osobe smještene u karanteni u Kostreni (motel “Lucija”), a kasnije i u Prenoćištu Kantrida gdje se, uz dostavu obroka, osiguravao i potreban potrošni materijal za održavanje i funkcioniranje karantene.

U vrijeme mobilizacije, Gradsko društvo Crvenog križa Rijeka dostavljalo je i obroke i za pripadnike civilne zaštite Grada Rijeke i djelatnike Javne vatrogasne postrojbe Grada Rijeke.

Za potrebe Nastavnog zavoda za javno zdravstvo Primorsko-goranske županije i organizirano testiranje na korona virus, podignut je šator Crvenog križa.

Za potrebe građanstva, Gradsko društvo Crvenog križa Rijeka je organiziralo:

• dostavu toplih obroka u njihove domove (jedan dio obroka financirao je Grad Rijeka i to za korisnike Socijalnog programa, a jedan dio troškova su građani sami podmirivali),
• dostavu osnovnih namirnica potrebitima na njihovu kućnu adresu – kupovinu su obavljale samo ovlaštene osobe Gradskog društva Crvenog križa Rijeka, zaposlenici i volonteri,
• preuzimanje lijekova za građane i dostava na njihovu kućnu adresu, u dogovoru s Ljekarnom Jadran Rijeka.

Odmah nakon razornog potresa na Baniji, već 29. prosinca 2020. organizirana su dežurstva od strane djelatnika i volontera Gradskog društva Crvenog križa Rijeka, a sljedećeg dana u skladištu na Školjiću te u Domu na Pećinama prikupljana je pomoć za stradale.

Istoga dana je od Luke Rijeka d.d. dodijeljen na korištenje i veći skladišni prostor na Kukuljanovu u kojemu se skladištila, zaprimala i sortirala humanitarna pomoć koja je prikupljena na drugim organiziranim sabirnim mjestima.

Navedeni prostor služio je i kao prolazno skladište za sva društva Crvenog križa Istarske i Primorsko-goranske županije.

Za realizaciju svojih programskih aktivnosti, Gradsko društvo Crvenog križa Rijeka i u 2020. godini koristilo je bez naknade i dva skloništa osnovne zaštite Grada Rijeke.

1.2.5. Hrvatska gorska služba spašavanja – Stanica Rijeka

Hrvatska gorska služba spašavanja – Stanica Rijeka dobrovoljna je i neprofitna humanitarna služba javnog karaktera. Specijalizirana je za spašavanje u planinama, stijenama, speleološkim objektima, i drugim nepristupačnim mjestima kada pri spašavanju treba primijeniti posebno stručno znanje i upotrijebiti opremu za spašavanje u planinama.

Osnovana je 12. lipnja 1960. godine zbog ustanovljene potrebe za djelovanjem na području današnje Primorsko-goranske županije.

HGSS – Stanica Rijeka pokriva i osigurava i djeluje na području kvarnerskih otoka i priobalja Primorsko-goranske županije.

Baza HGSS – Stanica Rijeka nalazi se na adresi Franje Matkovića 7a, u skloništu osnovne zaštite Grada Rijeke kojega HGSS – Stanica Rijeka koristi bez naknade.

Tijekom 2020. godine HGSS – Stanica  Rijeka izvršila je 36 akcija spašavanja te je kroz sve intervencije ukupno spašena 41 osoba.

Izravno je spašeno 15 osoba, u potražnim akcijama tragalo se za 18 osoba, u dodatne dvije potrage spašene su još tri osobe, dok je tehničkim intervencijama pružena asistencija drugim službama, odnosno asistencija u potresom pogođenim područjima Sisačko-moslavačke županije.

Epidemija korona virusa onemogućila je organizaciju većine sportsko-rekreativnih manifestacija tijekom 2020. godine pa je i angažman članova HGSS – Stanice Rijeka bio smanjen.

Ipak, temeljem donesenih odluka Stožera civilne zaštite RH, od HGSS – Stanice Rijeka zatraženo je stavljanje na raspolaganje područnim i lokalnim stožerima u pogledu provođenja epidemioloških mjera.

Na zahtjev Stožera civilne zaštite Primorsko-goranske županije, tijekom ožujka, travnja i svibnja organizirane su vikend ophodnje članova HGSS – Stanice Rijeka u cilju kontrole pridržavanja mjere ograničenog zadržavanja na javnim mjestima.

Od ožujka, zbog izvanredne situacije izazvane epidemijom, u svim segmentima gdje se podrazumijeva socijalni kontakt, došlo je do opadanja aktivnosti.

Najveći pad zabilježen je na preventivnim dežurstvima na organiziranim manifestacijama u vidu sportsko-rekreativnih događaja u neurbanim područjima, a posljedica takvih okolnosti je i manji broj akcija na dežurstvima.

Porast broja akcija potraga i spašavanja zabilježen je u ljetnim mjesecima,  posebno u planinskom području, na kojem je primijećen veći broj rekreativaca, a što je vjerojatno posljedica nemogućnosti okupljanja građana u većem broju na plažama.

Detaljna analiza intervencija u 2020. godini HGSS – Stanice Rijeka prikazana je kroz Izvješće o izvršenju programa i projekata te utrošku sredstava za financiranje redovite djelatnosti HGSS – Stanice Rijeka u 2020. godini te kroz Prijedlog programa javnih potreba za obavljanje djelatnosti HGSS – Stanice Rijeka za 2021. godinu, pa se u ovoj Analizi detaljnije ne obrađuje.

Godina je zaključena u jednako negativnom kontekstu kao i njezin veći dio te se sve raspoložive snage preusmjeruju na alpinističko-logističke zadatke u potresom pogođeno područje Sisačko-moslavačke županije.

Samo u roku od nekoliko sati nakon potresa, u Petrinji je već bilo pet članova HGSS – Stanice Rijeka s jednim vozilom u cilju spašavanja ljudi i materijalnih dobara.

1.3. VATROGASTVO

Vatrogasne postrojbe na području grada Rijeke osim gašenja požara i spašavanja ljudi i imovine, kontinuirano u okviru svojih nadležnosti provode i preventivne mjere zaštite od požara s ciljem smanjenja broja požara i nesreća odnosno ublažavanja njihovih posljedica.

Na području grada Rijeke djeluju Javna vatrogasna postrojba Grada Rijeke, Dobrovoljna vatrogasna društva Sušak-Rijeka i Drenova, kao i profesionalne vatrogasne postrojbe u gospodarstvu Luke Rijeka d.d. i 3. MAJ Brodogradilište d.d. Rijeka. Sve navedene postrojbe udružene su u Gradsku vatrogasnu zajednicu Rijeka.

1.3.1.   TEMELJNE AKTIVNOSTI

Javna vatrogasna postrojba Grada Rijeka u 2020. godini kontinuirano je obavljala svoju temeljnu djelatnost gašenja požara, spašavanja ljudi i imovine, sudjelovala je u provedbi preventivnih mjera zaštite od požara te nastavila rad i aktivnosti u cilju povećanja operativnosti i podizanja nivoa zaštite od požara u gradu Rijeci.

U Postrojbi je tijekom 2020. bilo zaposleno 140 osoba na vatrogasnim poslovima i tri djelatnice na administrativnim poslovima.

Prosječna starost zaposlenika je 43 godine.

Postrojba djeluje na dvije lokacije: u Krešimirovoj ulici 38 i Radničkoj ulici 31. Raspolaže s 32 vozila, a prosječna starost vozila je 16,7 godina.

Sukladno Planu zaštite od požara za područje grada Rijeke, Postrojba djeluje na području grada Rijeke i okolnih gradova i općina: Bakar, Kastav, Kraljevica, Čavle, Jelenje, Klana, Kostrena i Viškovo.

Po zapovijedi županijskog ili glavnog vatrogasnog zapovjednika, Postrojba djeluje i na područjima drugih jedinica lokalne samouprave.

1.3.2.   PREGLED INTERVENCIJA U GRADU RIJECI U 2020. GODINI

Javna vatrogasna postrojba Grada Rijeke je u 2020. godini izvršila ukupno 1.238 intervencija.

Od tog broja na području grada Rijeke izvršeno je 1.014 intervencija, a u gradovima i općinama „riječkog prstena“ izvršeno je 224 intervencija.

Uz ove intervencije, Postrojba je, po zapovijedi glavnog vatrogasnog zapovjednika, intervenirala na uklanjanju posljedica potresa u Zagrebu i Petrinji.

Ukupni broj intervencija manji je za 9% u odnosu na 2019. godinu.

Na otvorenom prostoru ukupno je bilo 164 intervencija požara raslinja, ukupna opožarena površina na otvorenom prostoru je 136 ha, odnosno 0,83 ha po intervenciji.

Tablica 1.: Broj i vrste intervencija Postrojbe području grada Rijeke i „riječkog prstena“

Jedinica lokalne samouprave	Požarne intervencije	Tehničke intervencije	Intervencije s opasnim tvarima	Ostale intervencije	UKUPNO
JELENJE	4	2	0	1	7
BAKAR	42	10	0	5	57
ČAVLE	21	3	2	2	28
KASTAV	18	6	0	2	26
KLANA	2	0	0	0	2
KOSTRENA	18	7	0	2	27
KRALJEVICA	16	9	0	1	26
RIJEKA	320	645	9	40	1014
VIŠKOVO	36	14	0	0	50
MATULJI	1	0	0	0	1
UKUPNO	478	696	11	53	1238

 

Na području grada Rijeke bilo je ukupno je bilo 322 požara, a obavljeno je i 649 tehničkih intervencija (od kojih je 253 osiguranja hitnih helikopterskih letova) te 40 ostalih intervencija (izvidi, intervencija bez učešća ili lažne dojave).

 

Tablica 2.: Broj i vrste intervencija na području grada Rijeke

VRSTA INTERVENCIJE	SAMO DVD	SAMO JVP	DVD I JVP	UKUPNO
Požar u/na objektu	1	125	2	128
Požar u/na industrijskom postrojenju	0	2	0	2
Požar na otvorenom prostoru	1	84	5	90
Požar spremnika za otpad	1	76	0	77
Požar u prometu	0	25	0	25
POŽAR UKUPNO:	3	312	7	322
Tehnička intervencija u/na objektu	2	255	0	257
Tehnička intervencija u/na industrijskom postrojenju	0	0	0	0
Tehnička intervencija na otvorenom prostoru	2	85	0	87
Tehnička intervencija u prometu	0	43	0	43
Intervencije s opasnim tvarima	0	9	0	9
Osiguranje hitnih medicinskih letova	0	253	0	253
TEHNIČKE INTERVENCIJE UKUPNO:	4	645	0	649

 

Nije bilo većeg broja intervencija uzrokovanih jakim vjetrovima ili obilnim oborinama, niti požara na otvorenom prostoru.

Na intervencijama nije bilo težih ozljeđivanja vatrogasaca.

1.3.3.   PROGRAM VLADE RH U PROVEDBI POSEBNIH MJERA ZAŠTITE OD POŽARA

Početkom ljetne požarne sezone, a temeljem obaveza koje su proizašle iz Programa Vlade Republike Hrvatske u provedbi preventivnih mjera zaštite od požara izvršene su slijedeće obveze:

•            ažuriranje Plana zaštite od požara za područje grada Rijeke;
•             dobrovoljna vatrogasna društva Sušak-Rijeka i Drenova obavljala  su u dane velike i vrlo velike opasnosti od požara motrenje i ophodnje šumskih predjela;
•             ustrojeno je vatrogasno dežurstvo u DVD-ima u popodnevnim i večernjim satima, također u danima velike i vrlo velike opasnosti;
•             s HŽ Infrastrukturom d.o.o. koordinirane su aktivnosti na smanjenju broja požara kroz preventivne aktivnosti čišćenja i spaljivanja pružnog pojasa, pripravnosti vlaka i posade za slučaj požara uz prugu;
•             obavljen je obilazak šumskih prometnica na području Drenove i Drage, odnosno utvrđivanje prohodnosti i pristupačnosti za vatrogasna vozila i ispravnosti hidrantske mreže. Uočeni nedostaci prezentirani su stručnim službama Hrvatskih šuma s ciljem otklanjanja istih;
•             sve aktivnosti koordinirane su putem Vatrogasnog operativnog centra i zapovjedništva Postrojbe.

1.3.4.   ŠKOLOVANJE, OSPOSOBLJAVANJE I UNAPREĐENJE SLUŽBE

U Postrojbi se kontinuirano provodi osposobljavanje i uvježbavanje.

Zbog epidemije smanjen je obim i broj vježbi u drugim pravnim osobama i kojima je povećana opasnost za nastanak i širenje požara, a također su smanjene aktivnosti na prezentaciji vatrogasne djelatnosti po riječkim osnovnim školama i vrtićima.

Također su za zainteresirane gospodarske subjekte organizirani tečajevi po programu za osposobljavanje pučanstva za provođenje preventivnih mjera, gašenje požara i spašavanje ljudi i imovine za 80 zaposlenika, većinom gradske uprave i osnovnih škola.

Usavršavanja

• gašenje šumskih požara, desantiranje iz helikoptera
• intervencije s opasnim tvarima
• tehničke intervencije u prometu
• spašavanje iz visina i dubina

Tehničko opremanje

Najvažnija investicija je izgradnja sustava za odvođenje ispušnih plinova u vatrogasnoj postrojbi Centar.

Za potrebe Postrojbe nabavljena je nova oprema, i to: službena osobna odjeća, obuća i zaštitna oprema, dišni aparati i CFK boce (boce od karbonskih vlakana) za zrak za dišne aparate, pneumatski šator s grijalicom, kabina za dekontaminaciju, uskočni zračni jastuk, komunikacijska oprema te cijevi i ostale armature za gašenje požara.

U 2020. godini instaliran je novi centralni dojavni sustav za primanje vatrodojavnih signala sa štićenih objekata.

1.3.5.   OSTALE AKTIVNOSTI

U suradnji s Inspekcijom zaštite od požara Policijske uprave primorsko-goranske, TD Rijeka promet d.d. i Gradom Rijekom (Odjelom gradske uprave za komunalni sustav) obavljani su obilasci prometnica, odnosno vatrogasnih pristupa.

Stanje vatrogasnih pristupa na spomenutim lokacijama nije bilo zadovoljavajuće, stoga su predložene mjere za poboljšanje, odnosno osiguranje vatrogasnih pristupa do visokih stambenih objekata.

Na problematičnim lokacijama postavljena je prometna signalizacija s ciljem upozoravanja građana i omogućavanja pristupa vatrogasnih vozila do mjesta intervencije.

1.4. SLUŽBE I POSTROJBE PRAVNIH OSOBA KOJE SE ZAŠTITOM I SPAŠAVANJEM BAVE U OKVIRU REDOVNE DJELATNOSTI

Službe i pravne osobe koje se zaštitom i spašavanjem bave u okviru redovne djelatnosti zajedno s Javnom vatrogasnom postrojbom Grada Rijeke čine temelj sustava civilne zaštite na području grada Rijeke.

Službe i pravne osobe koje imaju zadaće u sustavu civilne zaštite, imaju obvezu uključivanja u sustav civilne zaštite kroz redovnu djelatnost, posebno u slučajevima angažiranja prema Planu zaštite i spašavanja za područje grada Rijeke. Utvrđeni su i načini dogradnje i jačanja dijela njihovih sposobnosti koji su posebno značajni za sustav civilne zaštite.

Odlukom o određivanju pravnih osoba od interesa za sustav civilne zaštite na području grada Rijeke definirane su pravne osobe koje bi sudjelovale u provođenju pojedinih mjera zaštite i spašavanja, a s ciljem priprema i sudjelovanja u otklanjanju posljedica katastrofa i velikih nesreća.

Pravne osobe koje obavljaju poslove zaštite i spašavanja (civilne zaštite) djeluju sukladno svojim operativnim planovima i Planu zaštite i spašavanja za područje grada Rijeke. S pravnim osobama od interesa za sustav civilne zaštite potpisuje se Ugovor o suradnji u slučaju katastrofa i velikih nesreća koji ne zahtijeva od pravnih osoba izdvajanje posebnih materijalnih sredstava izvan redovnog poslovanja, ali se aktivira u slučaju katastrofa i velikih nesreća.

Od pravnih osoba koje nisu obuhvaćene Odlukom o određivanju pravnih osoba od interesa za sustav civilne zaštite na području grada Rijeke, a koje se zaštitom i spašavanjem bave u svojoj redovnoj djelatnosti, Grad Rijeka je potpisao Ugovor o financiranju programskih aktivnosti s Hrvatskom gorskom službom spašavanja – Stanicom Rijeka.

Pri utvrđivanju iznosa razmatrana je i realizacija i vrste provedenih aktivnosti iz Programa aktivnosti u 2020. godini.

Grad Rijeka je sa strukovnom udrugom Radio mreža za opasnost iz Rijeke potpisao Ugovor o suradnji u slučaju katastrofa i velikih nesreća temeljem kojega je u 2017. godini uspostavljen potporni komunikacijski centar u slučaju pada ostalih načina komunikacije (fiksna i mobilna telefonija).

Za realizaciju projekta potpornog komunikacijskog centra u slučaju pada fiksne i mobilne telefonije, Grad Rijeka je osigurao nabavku dijela radio opreme te prostor za potporni komunikacijski centar.

Djelovanje Radio mreže za opasnost tijekom 2020. godine baziralo se na:

• kontinuiranom praćenju rada (24/7) i održavanje Potpornog telekomunikacijskog centra, interoperabilnog sa postojećom kratkovalnom mrežom Županijskog centra 112 te mrežom operativnih snaga sustava civilne zaštite (vatrogasci, HGSS…);
• redovitom/dnevnom testiranju analognih repetitora operativnih snaga civilne zaštite u dometu čujnosti;
• edukaciji subjekata civilne zaštite za rad na telekomunikacijskim uređajima u slučaju velike nesreće ili katastrofe;
• edukaciji mladih za rad na telekomunikacijskim sustavima sustava civilne zaštite;
• stavljanju u pripravnost uz operativno dežurstvo potpornog telekomunikacijskog sustava za vrijeme potresa u Zagrebu i na Baniji;
• pružanju potpore u interoperabilnom okruženju operativnih snaga civilne zaštite za vrijeme potresa u Zagrebu i Baniji te otvaranju komunikacijskog kanala za koordinaciju s potresom pogođenom području u slučaju da konvencionalne tehnologije budu kompromitirane u radu;
• promociji o nužnosti rada prema postojećim standardima u slučaju velike nesreće ili katastrofe;
• raznim simulacijskim vježbama prema supozicijama situacija kada konvencionalni telekomunikacijski uređaji ne rade;
• povezivanju s ostalim jedinicama lokalne samouprave u smislu interoperabilnosti.

1.5. OSTALE SLUŽBE I PRAVNE OSOBE KOJE SE BAVE ZAŠTITOM I SPAŠAVANJEM (OSTALE GOTOVE SNAGE)

Odlukom o određivanju pravnih osoba od interesa za sustav civilne zaštite na području grada Rijeke definirane su, osim pravnih osoba koje se zaštitom i spašavanjem bave u svojoj redovnoj djelatnosti, i pravne osobe koje bi sudjelovale u provođenju pojedinih mjera zaštite i spašavanja, a čija redovna djelatnost nije u području zaštite i spašavanja, ali koje bi sa svojim ljudskim i materijalno-tehničkim kapacitetima sudjelovale u aktivnostima zaštite i spašavanja (civilne zaštite).

U pravne osobe kojima zaštita i spašavanje nije redovna djelatnost spadaju pravne osobe koje imaju postrojbe i stručne timove za zaštitu i spašavanje (komunalna društva, građevinske tvrtke, tvrtke koje imaju posebne strojeve – dizalice, šlepere, plovila i sl.), pravne osobe koje pružaju usluge (npr. usluge prijevoza, smještaja, prehrane i sl.) te udruge građana (izviđači, radioamateri i dr.).

Tijekom 2020. godine nije bilo potrebe za angažiranjem ovih pravnih osoba u sustavu civilne zaštite te za njih nisu izdvajana proračunska sredstva, osim za Pilotski klub “Krila Kvarnera”.

Primarni zadatak izviđanja Pilotskog kluba „Krila Kvarnera“ je uočavanje pojave požara na području nadziranja (Aerodrom Grobnik-Klana-Kastav-Preluk-obalni pojas-sredina Riječkog zaljeva-Šmrika-Zlobin-Čavle-Aerodrom Grobnik, odnosno granična područja sa susjednim općinama), ali se također nadziralo onečišćenja mora kvarnerskog akvatorija, posebno u blizini Rafinerije nafte u Urinju (općina Kostrena), lučkih bazena Rijeka i Bakar te luke Omišalj.

Većih uljnih onečišćenja tijekom ljeta nije bilo, manja onečišćenja mora su se ponekad javljala oko rafinerije na Urinju i terminala Omišalj.

Područje pruge od Zlobina preko Meje i Škrljeva prema Rijeci je i u 2020. godini bilo izvor redovitih požara kao posljedica kočenja vlakova prilikom spuštanja prema Rijeci.

Učestalost izviđačkih letova bila je najveća tijekom srpnja i prve polovice kolovoza, proporcionalno porastu dnevne temperature, u skladu s indeksom opasnosti od požara u tom razdoblju.

Za 2020. godinu može se ocijeniti da je, s aspekta avionskog nadziranja požara i drugih akcidentnih situacija, bila povoljna u smislu smanjenja broja požara i drugih akcidentnih situacija.

S pravnim osobama kojima zaštita i spašavanje nije redovna djelatnost također se potpisuje Ugovor o suradnji u slučaju katastrofa i velikih nesreća koji ne zahtijeva od pravnih osoba izdvajanje posebnih materijalnih sredstava izvan redovnog poslovanja, ali se aktivira u slučaju katastrofa i velikih nesreća, a preuzima obveza Grada Rijeke u nadoknadi materijalnih sredstava za angažman opreme i ljudstva izvan redovne djelatnosti pravne osobe.

Pravne osobe kojima zaštita i spašavanje nije redovna djelatnost, izrađuju svoje operativne planove u kojima se utvrđuju postupci i način realizacije operativnih zadaća.

2. OSTALE AKTIVNOSTI U SUSTAVU CIVILNE ZAŠTITE

2.1. Skloništa

Iz Proračuna Grada Rijeke za 2020. godinu izdvojeno je 30.136,83 kuna u svrhu tekućeg održavanja skloništa, investicijskog održavanja skloništa i troškova električne energije.

Kod javnih tunelskih skloništa poduzimaju se mjere tekućeg održavanja odnosno održavanja skloništa u postojećem stanju od kojih su najčešće: zamjena lokota, brava ili cilindara na postojećim vratima, čišćenje pred-ulaza u skloništa ili čišćenje interijera, popravak i ličenje vrata gdje je to moguće te zamjena dotrajalih vrata.

Kod kućnih i blokovskih skloništa također se poduzimaju iste mjere, ali je tu problematika nešto složenija. Kako se skloništa nalaze uglavnom u sastavu zgrada, prisutna su nasilna ulaženja u skloništa te devastiranje opreme i samih skloništa, kao i njihovo onečišćavanje.

Također se radi na zamjenama lokota i brava, popravcima pred-ulaznih i ulaznih vrata i popravcima elektroinstalacija.

U 2020. godini bilo je i jedno poplavljivanje skloništa osnovne zaštite do kojeg nije došlo zbog pucanja vodovodnih cijevi u zgradi, nego zbog konstrukcijske greške zgrade u koju su prodrle podzemne vode.

Voda iz skloništa (3 etaže ispod najniže stambene etaže) je ispumpana i za to je izdvojeno 3.812,50 kuna, a kako bi se izbjeglo ponavljanje sličnih problema (voda iz skloništa je ispumpavana i par mjeseci ranije), u skloništu je napravljen mali upojni bunar u kojega je smještena potopna pumpa i koja na udaljenost od oko 30 metara i oko 6 metara visine izbacuje vodu koja se kroz konstrukciju zgrade slijeva u sklonište.

Za navedene radove rješavanja problema odvodnje vode iz skloništa utrošeno je 12.200,00 kuna.

Na području grada Rijeke postoji 57 kućnih i blokovskih skloništa pod upravljanjem Grada Rijeke s kapacitetom od svega 8.593 osoba, što je samo 6,67% od ukupnog stanovništva grada Rijeke (128.735 stanovnika).

Dio skloništa, koja su za to pogodna, dana su u zakup te se i sredstva s tog osnova koriste za održavanje skloništa.

2.2. Zahtjevi civilne zaštite u prostornim planovima

U postojećim prostornim planovima Grada Rijeke implementirane su mjere zaštite i spašavanja.

2.3. Edukacija građana

Tijekom 2020. godine nije provođena posebna edukacija građana u području sustava civilne zaštite.

2.4. Edukacija djece u osnovnim školama

U posljednjih desetak godina u osnovnim školama na području grada Rijeke uz asistenciju djelatnika Službe za sigurnost na radu i opće poslove Grada Rijeke provodile su se vježbe evakuacije školske djece i zaposlenika osnovnih škola uslijed požarne opasnosti.

Zbog održavanja online nastave i općenito provođenja epidemioloških mjera takve vježbe trenutno su obustavljene.

Nakon očekivanoga završetka epidemije, ovakve vježbe će se nastaviti provoditi, posebno stoga što je i Zakonom o zaštiti na radu predviđeno izvođenje barem jedne vježbe evakuacije u dvije godine.

3. ZAKLJUČAK

Za razliku od 2019. godine, koja je bila izuzetno mirna godina, 2020. godina bila je vrlo izazovna godina prepuna događanjima izazvanih prije svega, epidemijom bolesti COVID-19.

U Hrvatskoj je prvi slučaj te bolesti službeno potvrđen 25. veljače 2020., a već dan kasnije prvi slučaj zaraze zabilježen je i na području Primorsko-goranske županije

Od tada pa sve do danas u borbu protiv epidemije uključeni su gotovo svi dijelovi zdravstvenog sustava.

U borbi protiv te zdravstvene ugroze, iznimno je važno da se građani pridržavaju svih propisanih epidemioloških mjera i tako što je moguće više smanjuju lokalni prijenos zaraze.

Epidemiološke mjere su tijekom 2020. godine postale sastavni dio života naših građana u restriktivnijim i blažim oblicima – uvođenje propusnica zbog zabrane napuštanja mjesta prebivališta i stalnog boravišta, zabrana održavanja svih javnih događanja i okupljanja na kojima je prisutno više od određenog broja osoba na jednom mjestu, obveza nošenja maski za lice u zatvorenim prostorima (ali i na otvorenom ako ne postoji razmak od 1,5 metar), zabrana ili ograničavanje rada ugostiteljskih objekata, održavanje sportskih manifestacija bez prisustva publike, održavanje online nastave u školama i fakultetima, rad od kuće zaposlenih.

Uz navedene epidemiološke mjere, uvedene su i brojne druge epidemiološke mjere i preporuke sa svojim specifičnostima.

Stroge epidemiološke mjere koje su poduzete tijekom tzv. prvog vala epidemije u proljeće 2020. godine dale su rezultate pa je turistička sezona mogla početi postupnim otvaranjem zemlje u svibnju.

Tijekom ljeta 2020. godine, epidemija je u dobroj mjeri bila kontrolirana, no tijekom rujna ponovno dolazi do širenja bolesti u puno većem obimu nego što je to bilo u prvom valu te nažalost puno većeg broja umrlih sugrađana. Vrhunac epidemije bio je 2. prosinca 2020., kada je zabilježen najveći dnevni broj novozaraženih osoba (217 na području grada Rijeke odnosno 492 na području županije).

Nakon ponovnog uvođenja strogih epidemioloških mjera u studenom 2020. godine, drugi epidemijski val u većem dijelu polako je završio do kraja prosinca 2020. godine.

Protekla godina bila je godina potvrde važnosti postojanja postrojbi civilne zaštite jer su pripadnici civilne zaštite, iako volonteri, u dosta slučajeva vrlo uspješno odrađivali „ničije poslove“ koji su se pojavljivali u provođenju epidemioloških mjera.

Iako se može iskazati prilično zadovoljstvo odrađenim poslom pripadnika civilne zaštite Grada Rijeke, veliki problem i dalje predstavlja izrazita neupućenost stanovništva u sustav civilne zaštite i njegovu važnost, i to posebno osoba mlađih od 40 godina, što se može tumačiti kao posljedica desetljećima neadekvatnog odnosa cijelog društva prema sustavu civilne zaštite.

Grad Rijeka je i u 2020. godini aktivno sudjelovao u radu Platforme hrvatskih gradova i županija za smanjenje rizika od katastrofa – udruge osnovane radi lakšeg organiziranja, umrežavanja i koordinacije aktivnosti gradova i županija s ciljem smanjenja rizika od nastanka katastrofa i izgradnju funkcionalnog sustava civilne zaštite, putem koje se provode i redovite edukacije za predstavnike članova Platforme.

U listopadu je Grad Rijeka, uz striktno provođenje epidemioloških mjera, bio domaćin radionice za članove Platforme.

Na radionici su, osim članova Platforme, sudjelovale i stručne osobe Ravnateljstva civilne zaštite te su najavili donošenje novog Zakona o sustavu civilne zaštite, kao zamjenu postojećeg Zakona koji je donesen 2015. godine nakon velikih poplava u Gunji, ali je zbog izvanrednih okolnosti u protekloj godini (epidemija, potresi) više puta noveliran.

Cilj novog zakona će biti jačanje kapaciteta lokalne samouprave te jačanje operativne sposobnosti.

Aktivno sudjelovanje Grada Rijeke u radu Platforme hrvatskih gradova i županija za smanjenje rizika od katastrofa vidljivo je i iz činjenice da je predstavnik Grada Rijeke izabran za predsjednika navedene udruge.

Ova godišnja analiza sustava civilne zaštite na području grada Rijeke u 2020. godini prethodno je usvojena na 17. sjednici Stožera civilne zaštite Grada Rijeke održanoj 16. lipnja 2021. godine.

 

Plan razvoja sustava civilne zaštite detaljnije i konkretnije na godišnjoj razini definira planirane aktivnosti koje se nalaze u četverogodišnjim Smjernicama razvoja sustava civilne zaštite. Posebno je plan razvoja bitan u planiranju materijalnih sredstava.

Plan razvoja je dokument u kojem se konkretiziraju mjere i aktivnosti te utvrđuje dinamika njihova ostvarivanja  u 2021. godini, te se utvrđuje projekcija s financijskim učincima za trogodišnje razdoblje, odnosno do zaključenja razdoblja trajanja Smjernica.

Nacrt Plana razvoja sustava civilne zaštite za 2021. navodi da je tijekom ove godine potrebno:

1. Nastaviti provoditi epidemiološke mjere na suzbijanju epidemije bolesti COVID-19, uzrokovane korona virusom SARS-CoV-2;
2. Donijeti plan vježbi civilne zaštite;
3. Donijeti Procjenu rizika od velikih nesreća u skladu sa Smjernicama za izradu procjena od velikih nesreća za područje Primorsko – goranske županije;
4. Imenovati koordinatore na lokacijama;
5. Nastaviti s javnim pozivima građanima na dragovoljno uključivanje u postrojbe civilne zaštite grada Rijeke;
6. Donijeti Plan djelovanja civilne zaštite za područje grada Rijeke;
7. Provoditi zajedničko osposobljavanje i uvježbavanje postrojbe civilne zaštite za spašavanje iz ruševina na području grada Rijeke i tima za spašavanje iz ruševina;
8. Provoditi zajedničko osposobljavanje i uvježbavanje postrojbe civilne zaštite opće namjene na području grada Rijeke i tima za logistiku;
9. Nastaviti s procesom dostavljanja izvoda iz Procjene rizika od velikih nesreća za područje grada Rijeke i Plana djelovanja civilne zaštite za područje grada Rijeke te potpisivanja Ugovora o suradnji u slučaju katastrofa i velikih nesreća;
10. Nastaviti sufinancirati programske aktivnosti u dosadašnjim iznosima pravnih osoba koje nisu obuhvaćene Odlukom o određivanju pravnih osoba od interesa za sustav civilne zaštite na području grada Rijeke, a koje se zaštitom i spašavanjem bave u svojoj redovitoj djelatnosti       (Hrvatska gorska služba spašavanja – Stanica Rijeka), kao i onih kojima zaštita i spašavanje nije redovna djelatnost (Pilotski klub “Krila Kvarnera”);
11. Nastaviti provoditi tekuće i investicijsko održavanje skloništa na dosadašnjoj razini;
12. Sudjelovati u radu Platforme hrvatskih gradova i županija za smanjenje rizika od katastrofa

Također Plan donosi i Financijske učinke godišnjeg plana razvoja sustava civilne zaštite za trogodišnje razdoblje, a njegov sastavni dio je i Odluka o osnivanju radne skupine za izradu planskih dokumenata civilne zaštite Grada Rijeke.

Cjelokupni Nacrt plana dostupan je u popratnim dokumentima u sklopu ovog savjetovanje.

Na uključivanje u ovo Savjetovanje pozivaju se svi građani, a posebno predstavnici i Ministarstva unutarnjih poslova – Područnog ureda civilne zaštite Rijeka i Javne vatrogasne postrojbe Grada Rijeke.

Proučite Analizu stanja civilne zaštite za 2020. i Plan razvoja za 2021. Cjeloviti dokumenti dostupni su u prilozima ovog savjetovanja.

Komentirajte predloženo, sugerirajte poboljšanja.

Kakvo je Vaše razmišljanje o sustavu civilne zaštite u Rijeci?

Biste li u Plan razvoja civilne zaštite za 2021. uvrstili još neke dodatke ili učinili neke izmjene?

Svi Vaši prijedlozi i komentari bit će uzeti u obzir i razmotreni te će se po završetku Savjetovanja objaviti Izvješće o prihvaćenim i neprihvaćenim prijedlozima, odnosno razlozima eventualnog neprihvaćanja.

Ovo Savjetovanje ostaje otvoreno do 23. kolovoza 2021. i nakon tog datuma neće više biti moguće slati primjedbe i prijedloge, a izvješće o Savjetovanju objavit će se na ovom mjestu.