Nacrt prijedloga strateškog plana Rijeka Pametan grad za razdoblje 2019.-2020. godine

Ovo Savjetovanje ostaje otvoreno do 5. listopada 2018. 

Tema kojom se bavi ovo Savjetovanje tiče se svih građana jer se koncept Pametan grad dotiče mnogih i različitih područja i djelatnosti koje su u nadležnosti javne uprave, a samim time i njenog poslovanja i komunikacije s građanima u okviru više različitih tema. Posebno pak za ovo Savjetovanje mogu biti zainteresirani predstavnici akademskog, znanstvenog i gospodarskog sektora te pojedinci koji se bave inovacijama i razvojem informacijsko-komunikacijskih rješenja koja u cilju imaju podizanje kvalitete i efikasnosti rada javnih uprava. To su, uz sve građane, ujedno i zainteresirane javnosti koje se pozivaju na uključivanje u ovo Savjetovanje. Svoje komentare i prijedloge vezane uz Nacrt prijedloga strateškog plana Rijeka Pametan grad za razdoblje 2019.-2020. godine možete poslati ispunjavajući Obrazac za savjetovanje dostupan u online formi. Komentare možete upisivati i u polje za komentiranje u dnu stranice savjetovanja. Po završetku savjetovanja, na ovom mjestu će se objaviti Izvješće o provedenom savjetovanju.

Uvod

Nacrt prijedloga strateškog plana Rijeka Pametan grad za razdoblje 2019.-2020. godine, temeljen na Strategiji razvoja Grada rijeke za razdoblje 2014.-2020. godine, izrađen je za dvogodišnji period. Tijekom 2019. godine započinju pregovori svih zemalja članica EU, pa i Republike Hrvatske, s Europskom komisijom što će rezultirati definiranjem novog europskog semestra. Strateško planiranje za razdoblje nakon 2020. godine, odnosno za novi europski semestar, zasigurno će morati uzeti u obzir i nova tehnološka rješenja kao bitnu odrednicu svih projekata i programa.

U ovom Strateškom planu je lista realno ostvarivih projekta s obzirom na tehničke i ljudske kapacitete, a lista će se dodatno usklađivati s mogućnostima proračuna Grada Rijeke i raspoloživim europskim sredstvima.

Snažna opredijeljenost EU ka razvoju pametnih gradova otvara velike mogućnosti za financiranje iz sredstava dostupnih fondova čime se stvara mogućnost za rasterećenje gradskog proračuna. Naime, za projekte i programe pametnih gradova predviđeno je sufinanciranje od 40% do 100% iznosa iz europskih fondova i programa Unije. Prilika je to koju bi Grad Rijeka trebao iskoristiti.

Stoga je nužno imati Strateški plan kako bi sustav Grada Rijeke, gradska uprava, ustanove te komunalna i trgovačka društva, predstavili svoju platformu spremnu za realizaciju u suradnji s partnerima.

U procesu izrade ovog Nacrta Strateškog plana odrađeno je sedam radionica, u rad kojih je bilo uključeno 107 sudionika. Također, u sklopu definiranja projekata održano je i 11 radnih sastanaka.

U desno objavljenim dokumentima ovog Savjetovanja nalazi se: Obrazloženje Nacrta Strateškog plana te sam Nacrt prijedloga strateškog plana Rijeka Pametan grad za razdoblje 2019.-2020. godine.

 

Što označava pojam Pametan grad?

Pojam pametnog grada koristi se od 90-tih godina, a tim pojmom želi se naglasiti potreba za primjenom kvalitetnih tehnoloških rješenja koja će doprinijeti kvaliteti života u urbanim sredinama.

Premda nema jedinstvene definicije, pojam Pametnog grada (eng. Smart City) može se najjednostavnije odrediti kao sustavni pristup razvoju grada putem korištenja informacijsko- komunikacijske tehnologije.

Jedan od preduvjeta za razvoj i korištenje informacijsko-komunikacijske tehnologije jest digitalizacija. Pojam digitalizacija koristi se za proces kojim se različiti oblici informacije kao što su tekst, zvuk, slika ili analogni signal, pretvaraju u jedinstveni binarni kod, odnosno digitalni oblik koji se može obrađivati putem računala.

Kada se govori o digitalnom gradu (eng. Digital city) treba naglasiti da se taj pojam ponekad koristi i kao sinonim za pametni (inteligentni) grad. Pritom se kroz taj pojam pokušava definirati koncept digitalnog grada kao društvene informacijske infrastrukture za poboljšanje kvalitete gradskog života u svim segmentima.

No, pojam pametnog grada ipak naglašava zadovoljavanje potreba svih građana unutar urbanog područja, dok je kod pojma digitalni grad naglasak na korištenju tehnologija. Dakle, iako se oba pojma vežu uz tehnološki razvoj, pametan grad uvažava stvarne potrebe svih kategorija građana i stoga je taj pristup primjereniji. Također, pojam pametnog grada uključuje i planiranje i upravljanje promjenama na bazi podataka, informacija i znanja, sudjelovanje javnosti i otvorenost za suradnju s partnerskim institucijama.

Primjenom integriranih tehnoloških rješenja mijenjaju se potrebe i navike korisnika javnih usluga i stvara digitalno društvo. Pod digitalnim društvom podrazumijeva se moderno napredno društvo oblikovano kao rezultat usvajanja i integracije informacijsko-komunikacijskih tehnologija u domu, na poslu, u obrazovanju i u slobodno vrijeme.

Koncept Pametnog grada temelji se na digitalnim mogućnostima urbanog razvoja pri čemu se ističe potreba razvoja tehnološke platforme za umrežavanje svih dionika.

Stoga se u tehnološkom smislu koncept Pametnog grada sve više usmjerava na povezivanje različitih senzornih tehnologija putem mreže, a uvijek s ciljem da se građanima poboljša kvaliteta života, poduzetnicima unaprijedi poslovanje, a javnom sektoru omogući komunikacija na više razina, sa svima kojima javni servis pruža uslugu.  No, osim tehnološkog dijela, riječ je i o  cjelovitoj  urbanoj digitalnoj transformaciji koji se ostvaruje u suradnji čitavog niza dionika, javnog i privatnog sektora, građana, nevladinih udruga, poslovne zajednice, poduzetnika i znanstveno-istraživačkih institucija.

Osim tehnološkog razvoja, koncept Pametnog grada ima i inovativnu komponentu koja ukazuje na razvoj ljudskih i organizacijskih kapaciteta.

Pametni gradovi u EU

Na globalnoj razini Europska unija zaostaje za proizvodnjom i primjenom tehnologija vezanih uz koncept pametnih gradova. U posljednjih nekoliko godini poduzimaju se aktivnosti usmjerene bržem razvoju digitalizacije.

Europska unija preporučuje razvoj pametnih gradova putem niza dokumenata i zaključaka. U okviru strategije Europa 2020, Europska komisija je 19. svibnja 2010. godine objavila priopćenje koje sadrži inicijativu pod nazivom Digitalni plan za Europu (engl. Digitalna Agenda for Europe, engl. kratica: DAE). Europsko vijeće u ožujku 2013. godine pozvalo je Europsku komisiju da pripremi Izvješće o provedbi te ključnim zaprekama dovršetku jedinstvenog digitalnog tržišta do 2015. godine.

Za praćenje provedbe Digitalnog plana za Europu zadužena je Skupina visokih predstavnika. Sveopći cilj ove inicijative je ostvariti održive gospodarske i društvene pogodnosti na jedinstvenom digitalnom tržištu utemeljenom na brzom i ultrabrzom internetu te interoperabilnim aplikacijama. DAE utvrđuje 101 mjeru grupiranu u sedam prioritetnih područja djelovanja na razini Europske Unije:

  • Stvaranje jedinstvenoga digitalnog tržišta,
  • Poboljšanje interoperativnosti informacijskih i komunikacijskih proizvoda i usluga,
  • Poticanje povjerenja i sigurnosti na internetu,
  • Osiguranje pružanja znatno bržeg pristupa internetu,
  • Poticanje ulaganja u istraživanje i razvoj,
  • Poboljšanje digitalne pismenosti, znanja i e-uključivosti i
  • Primjena informacijskih i komunikacijskih tehnologija u rješavanju ključnih izazova društva, kao što su klimatske promjene, povećanje troškova zdravstvene skrbi i starenje stanovništva.

Na razini Europske unije (koja obuhvaća 28 članica) 2014. godine izrađena je stručna studija Mapiranje pametnih gradova u EU (eng. Mapping Smart City in the EU; u nastavku: Studija) koju je 15. siječnja 2014. godine razmatrao Europski parlament.

U navedenoj Studiji istraženi su europski gradovi koji imaju više od 100.000 stanovnika od kojih 240 gradova, odnosno njih 51%, primjenjuje inicijativu Pametnog grada. Ako se u obzir uzmu samo gradovi s 500.000 stanovnika, onda je vidljivo da njih čak 90% predstavlja Pametne gradove. Također, u Studiji je zaključeno kako pametni gradovi nisu podjednako raspoređeni u svih 28 članica EU te da ih je najviše u najrazvijenijim zemljama. Treba napomenuti da je više od dvije trećine gradova u EU u fazi planiranja i testiranja svojih „pametnih ideja“. Bitno je da svi projekti podupiru ciljeve iz europske strategije Europa 2020, a koji se odnose na pametan, održiv i uključiv rast. Posebno se navodi potreba suradnje javnog i privatnog sektora na lokalnoj razini, a pri čemu je ključna vizija razvoja grada koja mora usmjeravati aktivnosti svih partnera. Sa stajališta financiranja projekata u sklopu pametnog grada, posebno je zanimljivo što se kombiniraju različiti izvori financiranja iz svih sektora i raspoloživih izvora. Korporativnom sektoru je svakako zanimljiva veličina grada jer se u većim gradovima nova tehnološka rješenja mogu približiti većem broju korisnika, a što ima i svoju marketinšku komponentu. Koncept Pametnih gradova ostvaruje se u raznim projektima koji odgovaraju na specifične urbane izazove. Naravno, svaki je grad drugačiji, a što je posljedica povijesnih okolnosti, aktualne situacije i dinamike razvoja.

Koja područja života obuhvaća koncept Pametan grad?

Sukladno europskim dokumentima i praksi, pod Pametnim gradom se podrazumijevaju sljedeća područja:

  • Pametna ekonomija,
  • Pametna mobilnost,
  • Pametan okoliš,
  • Pametni građani,
  • Pametan način života i
  • Pametna uprava.

Područje Pametna ekonomija podrazumijeva projekte povezane s unaprjeđenjem poslovanja putem inovacija. Pritom je naglasak na jačanju poduzetništva, ali i odnosa prema potrošačima. Projekti iz područja Pametna ekonomija rezultiraju povećanjem produktivnosti, ali i prepoznatljivosti lokalnih tvrtki na domaćem i međunarodnom tržištu.

Projekti u području Pametna mobilnost doprinose održivom, inovativnom i sigurnom prometnom sustavu, a posebno sustavu javnog prijevoza. Razvoj informacijsko-komunikacijske infrastrukture značajno utječe na  upravljanje i organizaciju svih vrsta prometa u gradovima uključivo i prometa u mirovanju (sustav parkiranja).

U području Pametan okoliš podrazumijevaju se projekti za zaštitu voda (rijeka i jezera), mora, zraka, tla, odnosno svih prirodnih resursa. Održivo upravljanje prirodnim resursima postiže se uvođenjem novih tehnoloških rješenja. To je posebno istaknuto kod potrošnje energenata, zbrinjavanja i gospodarenja otpadom te gradnje ili obnove objekata.

Projekti iz područja Pametni građani vezani su uz obrazovanje, ali i specifične oblike edukacija za građane svih dobnih skupina. Pritom je poseban naglasak na edukativnim programima kojima se razvijaju digitalne vještine građana. Uz navedeno, radi se o konceptu cjeloživotnog učenja koje potiče kreativnost, socijalni i etnički pluralizam. Sve navedeno rezultira većim sudjelovanjem građana u lokalnoj zajednici što doprinosi kvaliteti života.

Područjem Pametan način života obuhvaćeni su projekti vezani za poboljšanje kvalitete života. Prvenstvo se radi o unaprjeđenju zdravstvene kulture i kvalitete zdravlja svih starosnih skupina. No, projekti se odnose i na povećanje kvalitete života u drugim različitim područjima – stanovanje, obrazovanje, sigurnost, socijalna inkluzija, kultura, sport i rekreacija te održivi turizam.

Područje Pametna uprava sadržava projekte koji javnu vlast čine transparentnom, a javne i socijalne usluge građanima dostupnima. Za navedeno je preduvjet edukacija zaposlenika uprave (osnaživanje upravnih kapaciteta). No, bitna je i dostupnost različitih baza podataka te stvaranje informacijskog servisa za komunikaciju s građanima. Riječ je i o projektima koji potiču sudjelovanje građana u donošenju odluka te uključivanje građana u procese izrade strategija, planova i drugih dokumenata bitnih za lokalnu zajednicu.

Shema: Područja Pametnog grada

Izvor: prema Frost & Sullivan

Digitalno društvo u Hrvatskoj

Prema Izvješću o digitalnom napretku Europske Unije, objavljenom 2018. godine, Hrvatska se nalazi na 22. mjestu (od 28 država-članica EU). Navedeno predstavlja određeni napredak s obzirom da se, prema istom izvješću, 2017. godine Hrvatska nalazila na 23. mjestu u segmentu digitalnih javnih usluga. Iako je Hrvatska postigla određeni napredak 2018. u odnosu na 2017. godinu, evidentno je da su druge države napredovale brže.

Najveći napredak Hrvatska je ostvarila u području digitalnih javnih usluga i korištenja internetom među građanima te u pogledu povezivosti. Navedeni rezultati dobiveni su analizom podataka prema indeksu digitalne ekonomije i digitalnog društva (DESI) koje Europska komisija objavljuje od 2014. godine.

U okviru Vlade Republike Hrvatske ustrojen je Središnji državni ured za razvoj digitalnog društva kao središnje državno tijelo čija je zadaća praćenje i unaprjeđenje razvoja digitalnog društva, usklađivanje sa smjernicama, direktivama i regulativom Europske unije na području digitalnog društva i ekonomije te popularizacija razvoja digitalnog društva u svim područjima života i djelovanja hrvatskih građana, gospodarstva i javnog sektora.

U kontekstu europskih strukturnih i investicijskih fondova 2014–2020 Hrvatska je osmislila novu strategiju e-Hrvatska 2020. čije je donošenje u tijeku zajedno s Akcijskim planom e-Vlade (2016.–2020.). Važna je značajka osnivanje Centra dijeljenih usluga (u okviru Ministarstva uprave) koji će koordinirati i upravljati svim aplikacijama informacijsko-komunikacijske tehnologije i e-usluga  državnih institucija za građane i poduzeća (2.300 ciljanih javnih tijela koja bi trebala biti uključena u projekt). Zakonom o državnoj informacijskoj infrastrukturi obvezuju se svi dionici na međusobno povezivanje registara potrebnih za razvoj integriranih e-usluga uz pomoć državne usluge (projekt Država bez papira), a Hrvatska planira razviti dodatne e-aplikacije u sljedećim područjima: e-graditeljstvo, e-upravljanje zemljištem, e-pravosuđe, e-zdravlje, e-turizam, e-kultura i e-uključivanje.

Daljnjom provedbom najavljene strategije mogao bi se znatno proširiti opseg e-Vlade u Hrvatskoj.

U Izvješću Vlade RH o radu i razvoju državne informacijske infrastrukture za 2017. godinu navodi se da su jačanje digitalnih vještina, politika razvoja digitalnog društva i gospodarstva te standardizacija digitalne infrastrukture i usluga javnog sektora presudni za budući razvoj Hrvatske. Stoga je Vlada RH tijekom 2017. godine započela planiranje usporednog djelovanja na tri komplementarne razine: digitalnom društvu, digitalnom gospodarstvu i digitalnoj upravi, kao tri jednako važna područja, s ciljem brze prilagodbe i pravodobne participacije Republike Hrvatske u globalnim promjenama.

Za građane je najvažnija jednostavna on-line komunikacija s javnom upravom, odnosno digitalna uprava, kako bi pravodobno dobili informaciju o načinu rješavanja svojih problema i korištenju usluga (vezano za poslovanje, zdravstvenu zaštitu, traženje posla, plaćanje obveza, stjecanje znanja i obrazovanja, korištenje resursa sustava kulture).

Stoga e-usluge građanima trebaju omogućiti uštedu vremena i novca te isključiti fizički odlazak u pojedini ured, osim ako je to neophodno. Korištenjem e-usluga treba omogućiti građanima korištenje usluga javne uprave bez obzira na lokaciju i tehnologiju kojom se koriste za pristup Internetu ili odabranom elektroničkom komunikacijskom kanalu.

Značajan napredak u području digitalnih javnih usluga ostvaren je uspostavom Nacionalnog identifikacijskog i autentifikacijskog sustava (NIAS), uvođenjem elektroničke osobne iskaznice (eOI), Središnjeg državnog portala Republike Hrvatske (gov.hr) i sustavom e-Građani, koji je uveden 2014. kako bi se riješio problem niske razine interakcije na internetu između javne uprave i građana. Sustavom je obuhvaćeno više od 250.000 građana, a broj elektronički usluga se kontinuirano povećava.

Od veljače 2018. godine u primjeni je i sustav e-Trošarine (u sklopu e-Carine), a i sve prijave na natječaje za EU-sredstva putem nadležnih državnih tijela obavljaju se korištenjem novog elektroničkog sustava. Navedeni projekti, uz prethodno uvedene sustave (e-građanin, e-zdravstvo i drugi), predstavlja napredak u pružanju javnih usluga.

Vlada RH je na 93. sjednici, održanoj 26. travnja 2018. godine, prihvatila Nacionalni program reformi kojim su definirane mjere i aktivnosti koje će se provoditi u narednih godinu dana. Tri glavna cilja su jačanje konkurentnosti gospodarstva, povezivanje obrazovanja s tržištem rada i održivost javnih financija. Za ostvarivanje ovih ciljeva planirano je 59 mjera u 11 reformskih područja, a koji uključuju digitalizaciju.

Opća je ocjena da su se u Hrvatskoj u posljednje 2-3 godine dogodile značajne promjene – rast primjene digitalnih rješenja u dijelu gospodarskih djelatnosti. Djelatnosti koje su najviše angažirane u digitalnoj transformaciji u Hrvatskoj su bankarstvo i financijska industrija, telekomunikacijski servisi, mediji, maloprodaja te distribucija i turizam.

S obzirom na iskustva koja su već imali, građani očekuju proizvode i usluge prilagođene njihovim potrebama i tehničkim mogućnostima. Posebno im je zanimljiva mogućnost upravljanja uslugom u realnom vremenu, uz jasne upute i laku primjenu, a posebice putem mobilnih uređaja.

U sklopu projekta Pametne tvornice u novim državama članicama EU Europska komisija odabrala je Hrvatsku gospodarsku komoru (u nastavku HGK) za nositelja Digitalnog inovacijskog huba za Hrvatsku. Projekt Digital Croatia Hub – DigiCro odabran je između 137 prijavljenih projekata. Digitalni inovacijski hub (u nastavku: DIH) osmišljen je kao podrška tvrtkama koje bi uvođenjem proizvoda i usluga digitalnih tehnologija poboljšale svoje poslovno-proizvodne procese i ojačale konkurentnu poziciju na tržištu. Uz HGK, DIH će činiti tehnička sveučilišta i partnerske organizacije, a pružat će stručnu podršku i specijaliziranu infrastrukturu tvrtkama u procesu digitalizacije. Planirano je i uključivanje relevantnih tijela državne uprave kako bi se omogućio kvalitetniji protok informacija s terena te kako bi se osigurala institucijska podrška. DIH će biti središnja točka za proces digitalizacije malih i srednjih poduzeća te startup poduzeća u Hrvatskoj.

Posljednjih nekoliko godina sve je više gradova u Hrvatskoj koji se temeljem pojedinačnih projekata u različitim područjima svrstavaju u pametne gradove. Tome doprinose i od pojedinih medija pokrenuta vrednovanja njihovih postignuća u područjima koja definiraju pametan grad.

U većim gradovima uglavnom se promišljaju nova rješenja pametne mobilnosti, a iznimno je dobro što se u izradu novih tehnoloških rješenja sve više uključuju mladi stručnjaci putem start-up tvrtki te velike kompanije. Sve što se radi je pozitivno i predstavlja digitalizaciju kao novi pravac u razvoju Hrvatske. No, treba znati da se cijela Europska unija mora tehnološki osnažiti kako bi europsko gospodarstvo bilo konkurentno na globalnom tržištu. Veliki gradovi u Hrvatskoj mogu dati puni doprinos tehnološkoj konkurentnosti EU.

Pri Sveučilištu u Rijeci početkom 2018. godine osnovan je Centar za podršku pametnim i održivim gradovima koji će provoditi istraživanja vezana uz koncepciju pametnih gradova. Pritom je poseban naglasak na istraživanju specifičnih rizika visoko-tehnoloških projekata u svrhu efikasnijeg ugovaranja konačnih projekata, istraživanju metoda prioritizacije plana projekata s obzirom na fiskalni kapacitet gradova te planiranju izrade investicijske platforme za provedbu projekata pametnih gradova u RH.

Znanstvenim i visokoobrazovnim ustanovama u Hrvatskoj nužno je da budu usredotočene na razvoj svoje djelatnosti, istraživačke projekte i postizanje izvrsnosti čemu će značajno doprinijeti i novo megaračunalo za čiju je nabavu Ministarstvo znanosti i obrazovanja RH osiguralo 196,8 milijuna kuna iz Europskog fonda za regionalni razvoj u sklopu Operativnog programa „Konkurentnost i kohezija”. Megaračunalo će se koristiti za vrhunska znanstvena istraživanja i prikupljanje podataka nužnih za iskorak u moderne tehnologije, poput umjetne inteligencije i big data. Nabava je predviđena u sklopu projekta „Hrvatski znanstveni i obrazovni oblak (HR-ZOO)“, a riječ je o megaračunalu deset do dvadeset puta jačem  od postojećih kapaciteta u Hrvatskoj. Ugovor o nabavi potpisan je u lipnju 2018. godine, a bit će isporučeno do 2020. godine te  distribuirano u četiri grada: Zagreb, Osijek, Rijeku i Split.

Na natječaju Europske komisije za formiranje 30 digitalnih inovacijskih hubova, u sklopu projekta Smart Factories in the new EU Member States, prihvaćen je, između 137 drugih projektnih prijava iz Europe, projektni prijedlog Visoke poslovne škole PAR i Centra za inovacije i poduzetništvo iz Rijeke pod nazivom Digital Partnership Center – DIGIPARC. DIGIPARC je prvi regionalni digitalni inovacijski HUB u Rijeci. U skladu sa Strategijom pametne specijalizacije Republike Hrvatske, DIGIPARC je usmjeren na prirodni sektorski fokus ove regije koji uključuje transportno-logističku te drvno-prerađivačku industriju, kao i zdravstveni turizam, pametne usluge i upravljanje otpadom.

I privatni i javni sektor u Hrvatskoj, u posljednjih nekoliko godina, intenzivnije se bave digitalnom transformacijom, pomaci su vidljivi, sve je više pozitivnih primjera, ali postoji još mnogo prostora i potreba za ambicioznijim promjenama. Jedan od važnijih preduvjeta za daljnji digitalni rast i inovacije je i stjecanje digitalnih znanja kroz edukaciju i praksu u svim sektorima.

Rijeka na mapi Pametnih gradova EU

Grad Rijeka već niz godina razvija projekte koji doprinose konceptu pametnog grada što je prepoznala i EU koja je još 2014. godine u stručnoj studiji Mapiranje pametnih gradova u EU, među gradovima s više od 100.000 stanovnika, Rijeku označila kao pametan grad

Karta: Lokacije gradova sa više od 100.000 stanovnika koji su prepoznati kao Pametni gradovi (označeni plavom bojom) i onih koji to nisu (označeni crvenom bojom)

Izvor: prema Mapping Smart Cities in the EU, Study, European Parliament, 2014, str. 39.

U navedenoj Studiji, Rijeka je prepoznata po pojedinačnim projektima iz različitih sektora Pametnog grada financiranih iz proračunskih te sredstava programa predpristupnih programa i fondova EU.

Digitalna infrastruktura

Grad Rijeka je aktivni sudionik svih aktivnosti usmjerenih ka digitalnoj urbanoj transformaciji. Gradska uprava, komunalna i trgovačka društva te ustanove Grada koriste usluge suvremenoga Podatkovnog centra i komunikacijskog čvorišta koje omogućava visoku dostupnost, fleksibilnost i skalabilnost pružanja informatičkih i komunikacijskih usluga. Centar je smješten u prizemlju zgrade Korzo 16 u Rijeci, njime upravlja Zavod za informatičku djelatnost Grada Rijeke, a temelji se na modernoj, tehnološki najnaprednijoj poslužiteljskoj infrastrukturi koja putem tehnologije virtualizacije omogućava maksimalno korištenje hardverskih resursa uz minimalnu potrošnju električne energije.

Komunikacijsko čvorište Podatkovnog centra povezuje sve lokacije gradske uprave te većinu lokacija komunalnih i trgovačkih društava te ustanova Grada, a redundantne komunikacijske veze prema internetu osiguravaju visoku raspoloživost pružanja elektroničkih usluga internim korisnicima i građanima. Raspoloživost sustava izrazito je visoka, a rezultat je ulaganja u prava korištenja suvremenih tehnoloških platformi renomiranih proizvođača te kontinuiranoga preventivnog i interventnog održavanja.

Da bi se povezalo lokacije od interesa za Grad, komunalna i trgovačka društva te ustanove, Grad je izgradio vlastitu elektroničku-komunikacijsku infrastrukturu temeljenu na optičkim kabelima, koristeći pri izgradnji postojeću elektroničku komunikacijsku kabelsku kanalizaciju ili izgrađujući novu. Time je izgrađena mreža dužine 40 km čime se u zajedničku elektroničku komunikacijsku mrežu povezalo 72 lokacije od važnosti za Grad Rijeku (lokacije Odjela gradske uprave, Komunalnih i Trgovačkih društava u vlasništvu Grada, Ustanova kojima je Grad osnivač), s čvorištima na lokacijama Grada Rijeke – Korzo 16 i Titov trg 3, uključujući i lokacije od važnosti za pojedino Komunalno ili Trgovačko društvo: Rijeka promet d.d. – otvorena parkirališta, Vodovod i kanalizacija d.o.o. – crpne stanice.

U sklopu projekta e-Županija, kojemu je cilj planiranje, razvoj i izgradnja elektroničke komunikacijske infrastrukture na čitavom području PGŽ-a., Grad Rijeke koordinira svoje aktivnosti sa susjednim jedinicama lokalne samouprave u svrhu postizanja integriteta elektroničke komunikacijske infrastrukture na području “Riječkog prstena”, odnosno Urbane aglomeracije Rijeka, a u svrhu korištenja sredstava državnih i EU fondova za planiranje, razvoj i izgradnju elektroničke komunikacijske infrastrukture u tzv. „bijelim područjima“ tj. područjima u kojima ne postoji širokopojasna infrastruktura i/ili ne postoji interes telekom operatora za izgradnju iste.

Signalom, za krajnje korisnike besplatnog bežičnog pristupa Internetu pokriveno je gradsko središte, dio Trsata, Bazeni Kantrida, Centar Zamet, Atletska dvorana Kantrida, Art-kino Croatia, Centar kreativnih industrija te Astronomski centar Rijeka, a od rujna 2013. i KBC Rijeka – Dječja bolnica Kantrida te potporom Ministarstva turizma i Željeznički kolodvor Rijeka, kao i dio Starog grada (Pul Vele Crikve, dio Pavlinskog trga i dio Užarske ulice). Od srpnja 2014., također potporom Ministarstva turizma i Trg Jurja Klovića – Arheološki park te Titov trg. Od studenog 2016. usluga besplatnog bežičnog pristupa Internetu Grada Rijeke dostupna je i na Kampusu putem 30 pristupnih točaka Sveučilišta u Rijeci, kao dodana usluga postojećoj eduroam mreži, i to na Akademiji primijenjenih umjetnosti, Filozofskom i Učiteljskom fakultetu, Građevinskom fakultetu, Sveučilišnim odjelima i Studentskom centru.

Strateški ciljevi razvoja širokopojasnog pristupa u Republici Hrvatskoj utvrđeni su Strategijom razvoja širokopojasnog pristupa u Republici Hrvatskoj u razdoblju od 2016. do 2020. godine.

Vlada Republike Hrvatske utvrdila je da je razvoj infrastrukture i usluga širokopojasnog pristupa internetu, brzinama većim od 30 Mbit/s, od interesa za Republiku Hrvatsku i jedan od preduvjeta razvoja suvremenog gospodarstva te stoga Strategijom daje snažan politički i djelatni poticaj stvaranju uvjeta za ubrzavanje razvoja brzog širokopojasnog pristupa internetu u Republici Hrvatskoj i dostizanju razine njegove dostupnosti i korištenja jednakih barem prosjeku Europske unije, do kraja 2020. godine.

Ciljevi otvorene širokopojasne pristupne elektroničke komunikacijske infrastrukture u Gradu Rijeci usklađeni su sa aktualnom Strategijom širokopojasnog pristupa, te razvojnim strategijama na regionalnoj i lokalnoj razini.

Smart Ri – Centar kompetencija za pametne gradove

Grad Rijeka osnovao je tvrtku Smart RI za upravljanje Centrom kompetencija za pametne gradove s ciljem povezivanja gospodarskih subjekata i istraživačkih institucija na projektima istraživanja i razvoja u pametnim gradovima.

Partnere u CEKOMU, uz Smart RI kao voditelja klastera i prijavitelja projekta čini 15 poduzetnika i 4 znanstveno – istraživačke organizacije.

Pritom su se uključili sljedeći poduzetnici:

  • 3tCable d.o.o. Opatija
  • Alarm automatika d.o.o. Rijeka
  • Combis d.o.o. Zagreb
  • Elektrokovina d.o.o. Zagreb
  • Energo d.o.o. Rijeka
  • Ericsson Nikola Tesla d.d. Zagreb
  • Exevio d.o.o. Rijeka
  • Hrvatski Telekom d.d. Zagreb
  • IOLAP Inc. Frisco, Texas, Sjedinjene Američke Države
  • KD Vodovod i Kanalizacija d.o.o. Rijeka
  • Kreativni odjel d.o.o. Rijeka
  • Rijeka Promet d.d. Rijeka
  • Sense savjetovanje d.o.o. Zagreb
  • Smart Sense d.o.o. Zagreb
  • SmartIS d.o.o. Zagreb

+ organizacije za istraživanje i širenje znanja:

  • Pomorski fakultet u Rijeci
  • Sveučilište u Rijeci
  • Fakultet za menadžment u turizmu i ugostiteljstvu Opatija
  • Energetski institut Hrvoje Požar Zagreb

Partneri su definirali šest kolaborativnih istraživačko-razvojnih projekata koji su temelj strateških aktivnosti CEKOM-a. Ukupna vrijednost projekata iznosi 152 milijuna kuna, od čega se očekuje sufinanciranje iz EU sredstava u ukupnom iznosu od 112 milijuna kuna. Grad Rijeka će biti testni i pokazni centar za „pametne“ tehnologije, u kojem će se provoditi pilot projekti radi unaprjeđenja proizvoda i/ili usluga do razine spremnosti za komercijalizaciju.

CEKOM predviđa šest istraživačko-razvojnih projekata:

  • Razvoj rješenja za unaprjeđenje energetskih sustava i sustava za praćenje okoliša u pametnim gradovima (Energy&Environment)
  • Razvoj novih tehnologija za izradu 4D inteligentne infrastrukture u pametnim gradovima (4D Intelligent Infrastructure)
  • Razvoj inovativnih sustava za integralno upravljanje prometom (Trans)
  • Razvoj platforme za povezanu, energetski učinkovitu i dijeljenu urbanu mobilnost (Surinmo)
  • Razvoj inovativnih sustava za upravljanjem kretanja u gradu (Living)
  • Razvoj platforme za energetski učinkovito upravljanje i monitoriranje pametnog grada uz pomoć računarstva u oblaku sa setom aplikacija za građane i poslovne subjekte visoke razine sigurnosti podataka (MODESTY)

U sklopu projektnih aktivnosti predviđeno je razviti 36 novih, visoko tehnoloških proizvoda spremnih za tržište pri čemu će tvrtke koje sudjeluju u projektu otvoriti 52 nova radna mjesta visoke razine stručnosti. U tijeku je postupak administrativne provjere projekata s obzirom na to da je projekt prijavljen na natječaj Ministarstva gospodarstva.

Digitalni izazovi gradova – Grad Rijeka u europskom programu

Grad Rijeka je početkom ožujka 2018. godine dobio potvrdu Europske komisije da je temeljem prijave na natječaj programa Digital Cities Challenge (Digitalni izazovi gradova; u nastavku: DCC) izabran kao jedan od 15 gradova na području EU koji sudjeluju u tom programu i to kao jedan od 15 gradova od ukupno 92 prijavljena grada iz 23 države članice.

Program Digitalni izazovi gradova (DCC) je zajednička inicijativa Europske komisije i Odbora regija (savjetodavnog tijela koje zastupa interese europske regionalne i lokalne samouprave), a pokrenuta je u listopadu 2017. godine u okviru Programa za mala i srednja poduzeća (COSME). Središnji cilj DCC inicijative je povezivanje lokalnih dionika i poticanje investicija, putem zajedničkih međuregionalnih aktivnosti usmjerenih ka digitalnoj transformaciji. Cilj inicijative je pomoći 15 europskih gradova da korištenjem naprednih tehnologija unaprijede usluge koje pružaju svojim građanima. Vjeruje se da će time uključeni gradovi potaknuti ekonomski rast, stvaranje novih radna mjesta i povećati kvalitetu života i rada na njihovim područjima. Pomoć će se ostvariti putem praktičnih treninga, umrežavanja i stručne savjetodavne podrške u želji realizacije digitalne transformacije regionalnih i lokalnih poslovnih procesa i usluga koje javna tijela pružaju građanima i gospodarstvu.

U prijavi za sudjelovanje u DCC inicijativi Grad Rijeku su podržali lokalni partneri: Sveučilište u Rijeci, StepRi – Znanstveno-tehnologijski park Sveučilišta u Rijeci, Smart Ri d.o.o., Rijeka 2020 Europska prijestolnica kulture, Riječka razvojna agencija Porin, Visoka poslovna škola PAR, Narodno učilište Rijeka, Udruga Mipro, CTK – Centar tehničke kulture Rijeka, Centar za inovacije i poduzetništvo CIP PAR.

DCC je započeo s aktivnostima sredinom svibnja 2018. godine te je u 100% iznosu financiran EU-sredstvima. Grad Rijeka će bez naknade dobiti tehničku pomoć i savjetodavne usluge relevantnih stručnjaka za područje digitalne transformacije, pristup alatima, inovativnim treninzima i edukaciji te povezivanje s drugim naprednim gradovima u Europi. Pored navedenog, sudjelovanje u DCC inicijativi omogućit će Gradu Rijeci dodatni pristup izvorima sufinanciranja konkretnih projekata u području unaprjeđenja koncepta pametnog grada. Sudjelovanjem u inicijativi Grad Rijeka se obvezuje, u suradnji s najširom javnosti, akademskim i privatnim sektorom, izgraditi i usvojiti gradske politike vezane za digitalnu transformaciju.

Akcijski plan za Digitalno partnerstvo

Grad Rijeka se početkom travnja 2018. godine, na poziv Ministarstva uprave, uključio u provedbu Akcijskog plana za Digitalno partnerstvo koji djeluje u sklopu Urbane agende EU. Radi se o Akcijskom planu koji priprema partnerstvo zemalja-članica EU, ali i gradova za aktivno sudjelovanje u digitalnoj tranziciji. Navedeni Akcijski plan postavit će okvir za primjenu Urbane Agende te drugih dokumenata koji definiraju digitalizaciju te integraciju s drugim politikama EU, a posebno je značajno i definiranje financijskog okvira.

Za gradove kao partnere u provedbi Akcijskog plana bitno je da su različitih veličina i stupnja napretka u digitalizaciji. Naime, treba ispitati nove mogućnosti urbanog razvoja putem digitalizacije te će gradovi biti neka vrsta živih laboratorija (eng. living labs)  u kojima će se eksperimentalno pripremati i provoditi nova digitalna rješenja.

Ministarstvo uprave, kao nadležno državno tijelo za  provedbu Akcijskog plana za Digitalno partnerstvo,  posebno ističe značaj digitalizacije gradova u dijelu razvoja novih javnih usluga za građane. No, postoji još niz aktivnosti unutar Akcijskog plana koje su otvorene za gradove, a sve navedeno je iznimna prilika za razvoj gradova. Sudjelovanjem u Akcijskom planu za Digitalno partnerstvo gradovi će imati priliku i za dodatno uključivanje u sve inicijative po pitanju pametnih gradova i digitalne tranzicije u EU.

Iako su nova tehnološka rješenja prvenstveno orijentirana na mlađu i srednju populaciju, opredjeljenje Grada Rijeke je da u nove trendove uključuje i osobe treće životne dobi i ranjive skupine.

Izgledno je da će tijekom novog europskog semestra, za razdoblje 2021.-2027. godine,  Europski fond za regionalni razvoj (ERDF) i Kohezijski fond financirati i pametne gradove.

 

Dosadašnje iskustvo Grada Rijeke u realizaciji pametnih projekata

Grad Rijeka je u razdoblju od 1993. do kraja 2017. godine realizirao 34 projekata koji imaju pametna obilježja. Također, tijekom 2017.-2018. godine bilježi se provedba dodatnih 83 projekata koji su u tijeku. Iz navedenog je vidljivo da je u sustavu Grada Rijeke, a koji obuhvaća gradsku upravu, komunalna i trgovačka društva te ustanove u gradskom vlasništvu, ukupno evidentirano 117 pametnih projekata iz različitih područja.

Strateški plan Rijeka Pametan grad napravljen je u poveznici sa strateškim ciljevima definiranim u Strategiji razvoja Grada Rijeke za razdoblje 2014.-2020. godine te i on ima rok provedbe do 2020. godine.

Strategija razvoja Grada Rijeke za razdoblje 2014.-2020. godine definirala je tri strateška cilja, a nastavku se navodi pregled pametnih projekata koji su realizirani, odnosno čija provedba je u tijeku, a koji izravno podržavaju strateške odrednice Grada Rijeke u razdoblju do 2020. godine. 

Strateški cilj 1.

Globalno pozicionirati Rijeku razvojem Riječkoga prometnog pravca

Strateški cilj 1. podrazumijeva razvoj Riječkog prometnog pravca, a što je konačno i potvrđeno u dokumentu Nacionalni program reformi 2018. kojeg je Vlada Republike Hrvatske donijela na sjednici 26.4.2018. godine.

Osim projekata definiranih u Strategiji Grada Rijeke za razdoblje 2014.-2020. godine, zbog ubrzanog razvoja novih tehnologija u poveznici sa svim oblicima prometa i kretanja, u ovom Strateškom planu posebno se naglašavaju projekti iz područja pametne mobilnosti.

Pametna mobilnost uključuje projekte koji doprinose prometnom sustavu pri čemu je poseban naglasak na sustavu javnog prijevoza. Prema anketi, u Gradu Rijeci je 16 projekata pametne mobilnosti realizirano, a 12 je u tijeku. Radi se o projektima koji se provode u suradnji odjela gradske uprave, KD Autotrolej te gradskih trgovačkih društava Rijeka promet, Energo, Poslovni sustavi i Rijeka plus.

Projekti pametne mobilnosti koji su realizirani u sustavu Grada Rijeke su sljedeći:

  1. 2000. – Uvođenje sustava automatizirane naplate parkiranja, nositelj je Rijeka promet
  2. Projekt uvođenja naplate parkiranja putem SMS poruka sa mobilnih telefona, nositelji su Rijeka promet i Zagreb parking
  3. 2014. – Sustav automatskog upravljanja prometom (1-4. faza), nositelji su Grad Rijeka, Hrvatske ceste i Županijska uprava za ceste
  4. Projekt sankcioniranja nepropisnog parkiranja i daljinskog izdavanja naloga (Video-pauk), nositelj je Rijeka promet
  5. SPECTRA – digitalna interaktivna karta trenutnih prometnih opterećenja u središtu Rijeke, nositelji su Rijeka promet i Peek promet
  6. Projekt informiranja korisnika o slobodnim parkirnim lokacijama u gradu Rijeci putem mobilnih telefona i interneta, nositelji su Rijeka promet i Elmas
  7. Pilot projekt davanja prednosti autobusima JGP na semaforiziranim raskrižjima, nositelji su Rijeka promet, Autotrolej i Peek promet
  8. 2014. – Rijeka City Card (RCC) – gradska kartica za javni prijevoz, nositelji su Grad Rijeka i Autotrolej
  9. 2014. – Pregradnja vozila koja za pogon koriste dizel/UNP, nositelji su Autotrolej i Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost
  10. Projekt obuke vozača za štednu vožnju, nositelji su Autotrolej i Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost
  11. Projekt ugradnje klima uređaja u autobuse, nositelj je Autotrolej
  12. 2017. – Projekt čistijeg prometa – nabava ekološki prihvatljivih vozila (40 autobusa na stlačeni prirodni plin – SPP), nositelji su Autotrolej i Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost
  13. Izgradnja brze punionice za elektrovozila kapaciteta 4 automobila i 2 skutera, nositelj je Rijeka promet, uz sufinanciranje Fonda za energetsku učinkovitost
  14. Pilot projekt uputnog parkirno-garažnog sustava (UPGS), nositelji su Rijeka promet i Elmas uz sufinanciranje Fonda za energetsku učinkovitost
  15. Uvođenje WI-FI u autobuse gradskog prijevoza, nositelj je Autotrolej
  16. Pametne autobusne stanice, nositelji su Autotrolej, Rijeka promet, Ericsson Nikola Tesla, HT i Smart Ri

Projekti pametne mobilnosti u sustavu Grada Rijeke koji su u tijeku:

  1. Google Street View – virtualno kretanje ulicama putem pretraživača Google, nositelj Rijeka sport
  2. 2018. – Pametne klupe (7 klupa), nositelj je Grad Rijeka
  3. 2019. – Gradsko oko – evidencija komunalnih problema u gradu, nositelj je Grad Rijeka
  4. 2019. – EU program: SULPiTER – održivo planiranje logistike za poboljšanje regionalnog teretnog prometa, nositelj je Grad Rijeka
  5. 2020. – Rijeka City Card (RCC) – gradska kartica za korištenje usluga, nositelj je Grad Rijeka
  6. 2021. – Jačanje sustava javnog prijevoza, nositelj je Autotrolej i Rijeka promet
  7. CIVITAS – mreža europskih gradova na urbane probleme uzrokovane rastućim prometom, nositelj je Grad Rijeka
  8. ECOMOBILITY – Ekološka potpora upravljanju prometom u obalnim područjima korištenjem inteligentnog sustava, nositelj je Grad Rijeka
  9. 2019. – Plan održive urbane mobilnosti, nositelj je Grad Rijeka
  10. 2019. – Pametni semafori, nositelj je Rijeka promet
  11. 2019. – Solarni tricikl za prikupljanje otpada, nositelj je Čistoća
  12. 2021. – Jačanje sustava javnog gradskog prijevoza, nositelj je Autotrolej

Strateški cilj 2.

Na temeljima društva znanja i novih tehnologija razviti konkurentno gospodarstvo

Osnovni je cilj Europske unije u razdoblju 2014.–2020. jačanje konkurentnosti na globalnoj razini. U skladu s europskom politikom, Grad Rijeka je u istom razdoblju započeo poduzimati mjere usmjerene jačanju konkurentnosti riječkoga gospodarstva na europskom i svjetskom tržištu.

Vezano uz Strateški cilj 2., projekti iz područja Pametna ekonomija i Pametna uprava izravno doprinose ostvarenju tehnološki konkurentnog gospodarstva u Gradu Rijeci temeljenog na novim znanjima i tehnologijama. Prema navedenoj anketi, u Gradu Rijeci je iz područja Pametne ekonomije i pametne uprave realizirano 10 projekata, a 29 ih je u tijeku.

Unutar područja Pametna ekonomija evidentirani su inovativni projekti usmjereni unaprjeđenju poslovanja gradskih tvrtki. S druge strane, pod područjem Pametna uprava objedinjeni su projekti koji na različite načine povećavaju dostupnost baze podataka građanima, poduzetnicima i posjetiteljima. Prema istraživanjima unutar EU, javno dostupni podaci značajno unaprjeđuju stanje u lokalnom gospodarstvu jer inovativnim poduzetnicima pružaju mogućnost za utvrđivanje novih poslovnih mogućnosti, a time i razvoja novih proizvoda i usluga.

U sustavu Grada Rijeke su realizirani sljedeći projekti iz područja pametne ekonomije i pametne uprave.

  1. 2017. – Sustav za daljinski nadzor i upravljanje (SCADA) te predviđanja potrošnje plina, nositelj je Energo
  2. 2016. – Radijsko očitavanje mjerila toplinske energije, nositelj je Energo
  3. 2016. – Digitalizacija kulturne baštine Grada Rijeke, nositelj je Grad Rijeka
  4. 2017. – INCA, nositelj je Grad Rijeka
  5. Aplikacija DMC (Dokumentacijski sustav Grada Rijeke), nositelj je Grad Rijeka
  6. 2017. – Očitanje stanja plinomjera korištenjem dlanovnika, nositelj je Energo
  7. Internet preglednik podataka o porijeklu naziva ulica Rijeke, nositelj je Grad Rijeka
  8. Internet preglednik registra ulica i kućnih brojeva Rijeke, nositelj je Grad Rijeka
  9. Energo CRM – upravljanje odnosa sa potrošačima, nositelj je Energo
  10. Razvoj turističke primjene QR kodova, nositelji su Grad Rijeka i Turistička zajednica grada Rijeke

U tijeku su sljedeći projekti iz područja pametne ekonomije i pametne uprave koji se provode u sustavu Grada Rijeke:

  1. Gradski Internet portal www.rijeka.hr, nositelj je Grad Rijeka
  2. e-Sjednice (e-Kolegij), nositelj je Grad Rijeka
  3. Riječki program lokalnog partnerstva – RPLP, nositelj je Grad Rijeka
  4. Internet portal e-Usluga http:// gov.rijeka.hr, nositelj je Grad Rijeka
  5. SMS info-poduzetnik, nositelj je Grad Rijeka
  6. Newsletter komunikacija, nositelj Rijeka sport
  7. 2025. – Uvođenje sustava radijskog i M-bus sustava očitanja potrošnje vode, nositelj je Vodovod i kanalizacija
  8. Internet portal Moja Rijeka, nositelj je Grad Rijeka
  9. e-Konzultacije, nositelj je Grad Rijeka
  10. e-Savjetnik Socijalni program Grada Rijeke, nositelj je Grad Rijeka
  11. 2017. – LABGKR – projekt Gradske knjižnice Rijeka usmjeren razvoju digitalnog stvaralaštva kod djece, nositelj je Gradska knjižnica Rijeka
  12. 2018. – Primjena 3D tehnologije u prezentaciji riječke baštine, nositelj je Grad Rijeka
  13. 2018. – Kulturno-turistička ruta „Putovima Frankopana“, nositelji su Primorsko-goranska županija i Grad Rijeka
  14. 2019. – Projekt Forget Heritage (Interreg Centralna Europa) – projekt obnove kulturne baštine, nositelj je Grad Rijeka u suradnji s Gradom Genovom
  15. 2020. – Rijeka 2020 – EPK Lungo Mare, nositelji su Rijeka 2020 i Grad Rijeka
  16. 2021. – Rijeka 2020 – EPK RI HUB, nositelji su Rijeka 2020 i Grad Rijeka
  17. Sustav upravljanja poslovnim procesom Socijalni program Grada Rijeke, nositelj je Grad Rijeka
  18. 2019. – EU program: CERIecon – mreža regionalnih inovacijskih ekosistema, Grad Rijeka je partner u projektu
  19. 2019. – EU program: Urban Inno – korištenje inovacijskih potencijala urbanih ekosistema, Grad Rijeka je partner u projektu
  20. 2020. – EU program: CIRC-PACK razvoj cirkularne ekonomije u lancu vrijednosti plastičnih pakiranja, Grad Rijeka je partner u projektu
  21. 2020. – Turistička valorizacija reprezentativnih spomenika riječke industrijske baštine, nositelj je Grad Rijeka u suradnji s Turističkom zajednicom grada Rijeke i Udrugom ProTorpedo
  22. 2020. – Registar nekretnina Grada Rijeke, nositelj je Grad Rijeka
  23. 2028. – Uvođenje novih tehnologija u upravljanje podstanicama, nositelj je Energo
  24. My SMARTlife – razvoj novih usluga namijenjenih građanima i poduzetnicima, Grad Rijeka je partner u projektu

Strateški cilj 3.

Osigurati dostojanstvo svih građana jačanjem socijalne uključenosti i razvojem projekata od zajedničkog interesa

Unutar navedenog strateškog cilja realiziraju se projekti iz područja pametnog okoliša, pametnih građana i pametnog načina života. Sve navedeno povezano je s povećanjem kvalitete života na urbanom području, a vezano uz održivo upravljanje prirodnim resursima (pametan okoliš) te edukaciju građana koje povećavaju njihove digitalne vještine (pametni građani). Također, projekti usmjereni unaprjeđenju zdravstvene kulture i kvaliteti zdravlja izravno doprinose kvaliteti života, kao i projekti vezani uz stanovanje, obrazovanje, kulturu, sport i rekreaciju te ostale komponente održivog razvoja. Prema anketi, u Gradu Rijeci je iz područja pametnog okoliša, pametnih građana i pametnog načina života 9 projekta realizirano, a 42 projekta su u tijeku.

U nastavku se navode projekti pametnog okoliša, pametnih građana i pametnog načina života, a koji doprinose Strategiji Grada Rijeke s obzirom na to da su realizirani ili je njihova provedba u tijeku.

Projekti koji su realizirani:

  1. 2017. – Zaštita životinja koje slobodno žive u okolini (edukacija, sterilizacija, briga o životinjama i sl.), nositelj je Grad Rijeka
  2. 2017. – Praćenje vrsta i koncentracija peludi u zraku, nositelj je Grad Rijeka
  3. 2013. – EGOV4U (IT vještine za socijalno isključene skupine: nezaposlene korisnice socijalnih prava, slijepe i gluhe osobe, osobe starije dobi, stradalnici rata), Grad Rijeka je partner u projektu
  4. 2017. – Edukacija javnosti, koordinacija službi te monitoring u cilju postizanja kontrole komaraca, nositelj je Grad Rijeka
  5. 2013. – Internet portal građana treće životne dobi, nositelj je Grad Rijeka
  6. Punionica stlačenim prirodnim plinom (SPP), nositelj je Energo
  7. Uvođenje pametnog upravljanja javnom rasvjetom, nositelj je Energo
  8. Projekt povećanja sigurnosti pješaka – svjetleći markeri na 10 lokacija (najugroženiji pješački prijelazi), nositelji su Grad Rijeka i Rijeka promet u suradnji s Hrvatskim cestama

Projekti koji su u tijeku:

  1. Program E – matematička učionica za darovite mlade matematičare, nositelj je Grad Rijeka
  2. LIADO: Likovni istraživački atelje darovitih osnovnoškolaca, nositelj je Grad Rijeka
  3. Program stipendiranja darovitih učenika srednjih škola i studenata, nositelj je Grad Rijeka
  4. 2020. – Socijalni program Grada Rijeke (uključujući i upravljanje i ulaganja u socijalne ustanove i financiranje projekata i programa psihosocijalne zaštite), nositelj je Grad Rijeka
  5. 2020. – Program zaštite tjelesnog i mentalnog zdravlja (uključujući i upravljanje i ulaganja u zdravstvene ustanove i financiranje projekata zaštite zdravlja), nositelj je Grad Rijeka
  6. 2020. – Program Rijeka – zdravi grad (promotivni materijal i rad interesnih skupina), nositelj je Grad Rijeka
  7. 2020. – Akcija Grad Rijeka – prijatelj djece (populacijska mjera – novčana pomoć za novorođenčad), nositelj je Grad Rijeka
  8. Zaklada Sveučilišta u Rijeci, Grad Rijeka u partnerstvu sa Sveučilištem u Rijeci i Primorsko-goranskom županijom
  9. Rano učenje informatike, nositelj je Grad Rijeka
  10. 2009. – Programi za stručno usavršavanje učitelja, stručnih suradnika i ravnatelja osnovnih škola Grada Rijeke, nositelj je Grad Rijeka
  11. Resocijalizacija i doškolovanje žena žrtava obiteljskog nasilja (stjecanje kvalifikacija), nositelj je Grad Rijeka
  12. Kreativno – edukativna škola (K.E.Š.), nositelj je Grad Rijeka u suradnji s Domom mladih
  13. Sveučilište za 3. dob (edukacije iz različitih područja), nositelj je Grad Rijeka u partnerstvu sa Sveučilištem u Rijeci
  14. On-line prodaja ulaznica za Astronomski centar Rijeka, nositelj je Rijeka sport
  15. 2020. – Praćenje kvalitete mora, nositelj je Nastavni zavod za javno zdravstvu PGŽ u suradnji s Gradom Rijekom
  16. Stipendiranje studenata koji se obrazuju za deficitarna zanimanja za potrebe javnih ustanova u gradu Rijeci, nositelj je Grad Rijeka
  17. Edukativna proračunska on-line igra Proračun(AJME), nositelj je Grad Rijeka
  18. Projekt Moja Rijeka, nositelj je Grad Rijeka
  19. Start-up Rijeka, nositelj je Grad Rijeka
  20. 2016. – iUrban – ICT u službi energetske učinkovitosti, Grad Rijeka je partner u projektu
  21. Rijeka Connect, nositelj je Rijeka sport
  22. Program stipendiranja učenika i studenata prema socijalnim kriterijima, nositelj je Grad Rijeka
  23. 2017. – Školica zdrave prehrane, nositelj je Grad Rijeka u suradnji s Nastavnim zavodom za javno zdravstvo PGŽ
  24. Turistička kartica grada Rijeke, nositelj je Turistička zajednica grada Rijeke u suradnji s Gradom Rijekom
  25. Građanski odgoj i obrazovanje, nositelj je Grad Rijeka
  26. 2018. – Tehnološko-edukacijski i poduzetnički inkubator Porin – Proizvodni park Torpedo, nositelj je Grad Rijeka u suradnji s Riječkom razvojnom agencijom Porin
  27. 2018. – Izrada digitalnih alata za prezentaciju kulturne baštine riječkih groblja, nositelj je Grad Rijeka
  28. 2019. – Energetske obnove unutar kojih se ugrađuju sustavi daljinskog očitanja potrošnje energenata, nositelj je Energo
  29. 2019. – Energetska obnova škola i vrtića i Muzeja Grada Rijeke, nositelj je Grad Rijeka
  30. 2020. – EU program: CIRC-PACK – razvoj cirkularne ekonomije u lancu vrijednosti i plastičnih pakiranja (integracija u sustav gospodarenja otpadom), Grad Rijeka je partner u projektu
  31. 2021. – RI MOVE – Olimpijska škola sportova Grada Rijeke, nositelj je Riječki sportski savez u suradnji s Gradom Rijeka i osnovnim školama
  32. 2028. – Implementacija sustava očitanja barkoda spremnika za otpad prilikom pražnjenja, nositelj je Čistoća u suradnji s Gradom Rijekom
  33. Organiziranje prezentacija osobnih primjera postizanja profesionalnog i životnog uspjeha za mlade socijalno ugrožene korisnike, nositelj je Grad Rijeka
  34. Program zaštite zraka, ozonskog sloja i ublažavanja klimatskih promjena, nositelj je Grad Rijeka
  35. Rekonstrukcija javne rasvjete ugradnjom energetski učinkovitih i ekoloških svjetiljkama koje koriste LED tehnologiju, nositelj je Energo
  36. 2019. – Ugradnja pametnih spremnika za prikupljanje i recikliranje otpada na području grada, nositelj je Čistoća
  37. 2019. – Virtualna mapa gradskih šetnica, rekreacijskih zona na otvorenom, sportskih dvorana i fitnes centara, nositelj Grad Rijeka u suradnji s Turističkom zajednicom grada Rijeke i Rijeka sportom
  38. 2020. – Dual karijera sportaša, nositelji su Grad Rijeka i Riječki sportski savez
  39. 2020. – Aktivnost zaštite okoliša – Obilježavanje Europskog tjedna mobilnosti, nositelj je Grad Rijeka
  40. 2020. – Karta buke (3. faza), nositelj je Grad Rijeka
  41. 2020. – Baze podataka o indikatorima zdravlja mladih, nositelj je Grad Rijeka
  42. 2018.-2021. – Obnova toplinarskog sustava, nositelj je Energo

Projekti Strateškog plana Rijeka pametan grad za razdoblje 2019.-2020. godine

Grad Rijeka ovim dokumentom naglašava da proces digitalizacije napreduje vrlo brzo i da se više ne radi o pojedinačnim projektima. Riječ je o novim tehnološkim cjelinama koji u sebi objedinjavaju niz projekata i nude više funkcionalnosti.

Obzirom na sve navedeno, želja je Grada Rijeke, javno objaviti popis projektnih prijedloga koji u sebi sadržavaju izraženu digitalnu komponentu, a koje se planira realizirati u naredne dvije godine (2019,2020) usklađeno s aktualnom Strategijom Grada Rijeke.

Popis projekata

R. br. Naziv projekt
1.     Izazov za digitalne gradove – Digital Cities Challenge (DCC)
2.     Modernizacija Podatkovnog centra Grada Rijeke
3.     Elektronička komunikacijska infrastruktura
4.     e-Škole
5.     Besplatni bežični internet Grada Rijeke (Free Wi-Fi) – proširenje
6.     Unaprjeđenje sustava informacijske sigurnosti Grada Rijeke
7.     e-Uključivost
8.     e-Uprava – uprava bez papira i šaltera
9.     Intranet Grada Rijeke 2.0.
10.  Internet portal otvorenih podataka
11.  Informatizacija sustava socijalne skrbi Grada Rijeke
12.  Informatizacija sustava sporta u Gradu Rijeci
13.  Informatizacija sustava nabave Grada Rijeke

Opisi projekata

Projekt: Izazov za digitalne gradove – Digital Cities Challenge (DCC)

  1. Opis stanja

Digital Cities Challenge (DCC) odnosno „Izazov za digitalne gradove“ je inicijativa pokrenuta u listopadu 2017. godine u okviru COSME programa usmjerenog malom i srednjem poduzetništvu te predstavlja zajedničku inicijativa Europske komisije i Europskog odbora regija, savjetodavnog tijela EU-a koje zastupa interese europske regionalne i lokalne samouprave.

Grad Rijeka je početkom siječnja 2018. godine podnio prijavu za sudjelovanje u DCC inicijativi u čemu su ga podržali lokalni partneri: Sveučilište u Rijeci, StepRi – Znanstveno tehnologijski park Sveučilišta u Rijeci, Smart Ri d.o.o., Rijeka 2020 Europska prijestolnica kulture, Riječka razvojna agencija Porin, Visoka poslovna škola PAR, Narodno učilište Rijeka, Udruga MIPRO, CTK – Centar tehničke kulture Rijeka, Centar za inovacije i poduzetništvo CIP PAR. Početkom ožujka 2018. godine dobivena je potvrda Europske komisije da je temeljem prijave na natječaj Grad Rijeka izabran kao jedan od 15 gradova od ukupno 92 prijavljena grada iz 23 države članice. Detalji projekta dostupni su na poveznici https://www.digitallytransformyourregion.eu/

2.      Ciljevi

Cilj inicijative je pomoći 15 europskih gradova da korištenjem naprednih tehnologija unaprijede usluge koje pružaju svojim građanima i gospodarstvu. Vjeruje se da će time uključeni gradovi potaknuti ekonomski rast, stvaranje novih radna mjesta i povećati kvalitetu života i rada na njihovim područjima.

Sudjelovanjem u inicijativi Grad Rijeka se obvezuje do rujna 2019., u suradnji s najširom javnosti, akademskim i privatnim sektorom, izgraditi i usvojiti gradske politike vezane za digitalnu transformaciju grada.

3.      Aktivnosti i rokovi

Do jeseni 2019. godine Grad Rijeka će dobiti besplatnu tehničku pomoć i besplatne savjetodavne usluge relevantnih stručnjaka za područje digitalne transformacije, pristup alatima, inovativnim treninzima i edukaciji te povezivanje s drugim naprednim gradovima u Europi. Pored navedenog, vjerujemo da će sudjelovanje u DCC inicijativi omogućiti Gradu Rijeci dodatni pristup izvorima sufinanciranja konkretnih projekata u području unaprjeđenja koncepta pametnog grada. Pregledni prikaz ključnih točaka u projektu vidljiv je na shemi:

4.      Voditelj projekta i nositelji aktivnosti

  • Zavod za informatičku djelatnost
  • OGU za poduzetništvo

5.      Korisnici projektnih rezultata

Gospodarski subjekti koji djeluju na području Rijeke, građani

6.      Financijska vrijednost projekta i izvori financiranja

Troškovi savjetodavnih usluga i svi materijalni troškovi financirani su u 100% iznosu sredstvima EU putem Programa za konkurentnost poduzeća COSME(2014.-2020.) – Programme for the Competitiveness of Enterprises and small and medium-sized enterprises.

7.      Poveznica na Strategiju Grada Rijeke

STRATEŠKI CILJ 2. Na temeljima društva znanja i novih tehnologija razviti konkurentno gospodarstvo

PRIORITET 2.2. Jačanje konkurentnosti gospodarstva

MJERA 2.2.3. Razvoj gospodarstva na novim tehnologijama

 

Projekt: Modernizacija Podatkovnog centra Grada Rijeke

  1. Opis stanja

Podatkovni centar Grada Rijeke (Data centar) djeluje već više od 30 godina u zgradi na lokaciji Korzo 16 (prizemlje nasuprot Gradske vijećnice) i pruža usluge svim odjelima gradske uprave, ustanovama Grada Rijeke i komunalnim i trgovačkim društvima. Podatkovnim centrom upravlja Zavod za informatičku djelatnost (ZID), a troškovi rada u potpunosti su financirani iz Proračuna Grada Rijeke. Oprema i uređaji obnavljaju se u petogodišnjim ciklusima, a financiraju se iz gradskog proračuna putem plaćanja usluge operativnog leasinga. Operativni leasing opreme koja se trenutno koristi ističe krajem 2018. godine te je nužno osigurati korištenje nove opreme za naredno razdoblje bilo nabavom nove ili ugovaranjem najma za suvremeniju opremu koja će zadovoljiti potrebe narednog razdoblja.

Poslovni procesi podržani informacijskom i elektroničkom komunikacijskom tehnologijom zahtijevaju visoku dostupnost, najčešće od 0 do 24 sata, 365 dana u godini. Implementirana tehnološka rješenja, uz maksimalnu razinu dostupnosti, iziskuju i najviše razine sigurnosti podataka. Podatkovni centar Grada Rijeke objavljuje 21 internet domenu s više od 70 javno dostupnih usluga (servisa) uz tendenciju rasta te 56 zbirki osobnih podataka za koje je sukladno Zakonu o zaštiti osobnih podataka, nužno poduzeti tehničke, kadrovske i organizacijske mjere zaštite.

S druge strane, provedena je reorganizacija zajedničkih poslovnih funkcija gradskih komunalnih i trgovačkih društava na način da je osnovano društvo Poslovni sustavi d.o.o. koje se primarno bavi strateškim razvojem i podrškom poslovnim procesima gradskih  društava pa time objedinjuje i informatičku funkciju za sva društva.

  1. Ciljevi

I u narednom  razdoblju nužno je zadržati visok stupanj dostupnosti i pouzdanosti usluga podatkovnog centra uz smanjenje ukupnih investicijskih i operativnih troškova. Potrebno je realno sagledati korištenje resursa od strane svakog pojedinog poslovnog subjekta koji koristi usluge podatkovnog centra te, sukladno analizi, sprovesti dijeljenje troškova investicija i održavanja u budućnosti.

Sukladno rezultatima analize Grad Rijeka će, u zajedništvu s komunalnim i trgovačkim društvima, provesti zajedničku nabavu računalnih kapaciteta novog podatkovnog centra i povezanih informatičkih usluga te ustrojiti  optimalan model funkcioniranja zajedničkog sustava organizacijskim ustrojem Centra dijeljenih ICT usluga koji će djelovati u sklopu Zavoda za informatičku djelatnost Grada Rijeke.

  1. Aktivnosti i rokovi:

U periodu 2019. -2020. provesti će se aktivnosti:

  • Analiza potreba za sljedeće petogodišnje razdoblje
  • Donošenje odluka o optimalnom modelu financiranja svih uključenih dionika
  • Provođenje postupaka nabave roba, usluga i softverskih licenci
  • Realizacija projekta modernizacije opreme
  • Sklapanje ugovora o korištenju zajedničke opreme
  1. Nositelji projekta
  • Grad Rijeka – Zavod za informatičku djelatnost
  • Poslovni sustavi d.o.o.
  • Komunalna i trgovačka društva
  1. Korisnici projekta
  • Grad Rijeka
  • Komunalna i trgovačkih društava
  • Proračunski korisnici Grada Rijeke
  1. Izvori financiranje i vrijednost projekta:

Procijenjena vrijednost projekta je 12.000.000 kn, a financirati će se iz proračuna Grada Rijeke i prihoda gradskih komunalnih i trgovačkih društava

  1. Poveznice na Strategiju razvoja Grada Rijeke 2014.-2020.

STRATEŠKI CILJ 2. Na temeljima društva znanja i novih tehnologija razviti konkurentno gospodarstvo

PRIORITET 2.2. Jačanje konkurentnosti gospodarstva

MJERA 2.2.5. ICT gradska infrastruktura

 

Projekt: Elektronička komunikacijska infrastruktura

1.      Opis stanja

Zavod za informatičku djelatnost izgradio je svjetlovodnu (optičku) gradsku širokopojasnu mrežu u dužini od približno 45 km čime su se u zajedničku elektroničku komunikacijsku mrežu povezale 94 lokacije odvažnosti za Grad Rijeku. Riječ je o lokacijama na kojima djeluju odjeli gradske uprave, komunalna i trgovačka društava u vlasništvu Grada, ustanove kojima je Grad osnivač te specifične građevine, njih 17, od važnosti za pojedino komunalno ili trgovačko društvo.

Gradska svjetlovodna mreža strukturirana je na način da svjetlovodni kabeli zatvaraju svjetlovodne prstene i/ili tvore primarne magistralne svjetlovodne pravce i ogranke prema elektroničkim komunikacijskim čvorištima.

Sporazumom o poslovno-tehničkoj suradnji sklopljenim dana 26.01.2010. godine između Središnjeg državnog ureda za e-Hrvatsku (čije je ovlasti krajem 2011. preuzelo Ministarstvo uprave RH), Grada Rijeke i Hrvatske akademske i istraživačke mreže – Carnet (u daljnjem tekstu: Sporazum) stvoreni su preduvjeti da se magistralna elektronička komunikacijska infrastruktura na području Rijeke izgrađuje zajednički. Sporazumom su utvrđeni uvjeti poslovno‑tehničke suradnje sudionika na razvoju elektroničke komunikacijske mreže i usluga, a s ciljem zadovoljavanja  potreba krajnjih korisnika usluga svih sudionika.

Izgradnja se provodi u fazama i do sada su izvedene tri faze:

  • povezivanje elektroničkih komunikacijskih čvorišta Grada Rijeke i CARNET-a
  • izgradnja svjetlovodnog smjera „Kampus–Pećine“, ogranak Trsat
  • izgradnja svjetlovodnog smjera „Škurinje/Kozala“, ogranci Sv. Križ i Podvežica

Usporedo s izgradnjom optičke širokopojasne mreže izgrađuje se i gradska bežična širokopojasna mreža za objekte koji su nedostupni za spajanje optičkom infrastrukturom ili je procijenjeno da je ulaganje u optičku širokopojasnu infrastrukturu neisplativo.

2.      Ciljevi

Cilj je u zajedničku elektroničku komunikacijsku mrežu uključiti sve objekte od važnosti za Grad Rijeku što obuhvaća lokacije odjela gradske uprave, mjesnih odbora, komunalnih i trgovačkih društava u vlasništvu Grada, ustanova kojima je Grad osnivač te drugih javnopravnih tijela koja su s Gradom u sporazumnom odnosu.

3.      Aktivnosti i rokovi

Do zaključenja Projekta preostala je izgradnja svjetlovodnih smjerova „Pećine–Centar“ i „Zamet“, te svjetlovodnih ogranaka vezanih uz pojedine gradske četvrti (ogranak Drenova, ogranak Pehlin, ogranak Srdoči,…). Posebno ističemo plan povezivanja u zajedničku mrežu objekata od važnosti za projekt EPK 2020 (kompleks Benčić – Muzej grada Rijeke, Gradska knjižnica Rijeka, Teatrino, Dječja kuća), objekata osnovnih škola i lokacija na kojima djeluju mjesni odbori. Konkretni operativni planovi, usklađeni s financijskim mogućnostima, izrađivati će se krajem svake kalendarske godine za narednu godinu.

4.      Voditelj projekta i nositelji aktivnosti

  • Zavod za informatičku djelatnost – Služba za elektroničku komunikacijsku infrastrukturu
  • Hrvatska akademska i istraživačka mreža CARNET

5.      Korisnici projektnih rezultata

Korisnici projekta su odjeli gradske uprave, komunalna i trgovačka društava u vlasništvu Grada, ustanove kojima je Grad osnivač te druga javnopravna tijela koja su s Gradom u sporazumnom odnosu, a u konačnici, građani kojim se zahvaljujući ostvarenim elektroničkim komunikacijskim vezama pružaju kvalitetnije usluge.

6.      Financijska vrijednost projekta i izvori financiranja

Izgradnja elektroničke komunikacijske infrastrukture financirana je iz Proračuna Grada Rijeke u ukupnom godišnjem iznosu od približno 250.000 kn.

7.      Poveznica na Strategiju grada Rijeke

STRATEŠKI CILJ 2. Na temeljima društva znanja i novih tehnologija razviti konkurentno gospodarstvo

PRIORITET 2.2. Jačanje konkurentnosti gospodarstva

MJERA 2.2.5. ICT gradska infrastruktura 

Projekt: e-Škole

1.      Opis stanja

Program e-Škole, punog naziva “e-Škole: Cjelovita informatizacija procesa poslovanja škola i nastavnih procesa u svrhu stvaranja digitalno zrelih škola za 21. stoljeće“, provodi se kroz više projekata informatizacije školskog sustava. Program se sastoji od pilot projekta čija je provedba započela 2015. godine i zaključena je u kolovozu 2018., te druge faze projekta čija se provedba planira u razdoblju od 2019. do 2022. godine, a koja će počivati na rezultatima pilot projekta. Nositelj projekta je Hrvatska akademska i istraživačka mreža – CARNET, a mjerodavno tijelo, nadležno CARNET-u, je Ministarstvo znanosti i obrazovanja RH. Grad Rijeka osnivač je osnovnih škola Rijeke, a tri riječke osnovne škole (OŠ Vežica, OŠ Gornja Vežica i OŠ Pehlin) bile su uključene u realizaciju Pilot projekta e-Škole,  od kojih je jedna (OŠ Gornja Vežica) ujedno i odabrana za Regionalni obrazovni centar (ROC). Škole su opremljene najmodernijom tehnologijom, osiguran im je prikladan pristup Internetu i odgovarajuće e-Usluge, a nastavno i nenastavno osoblje dobilo je potrebnu edukaciju za optimalno korištenje dostupne tehnologije i digitalnih sadržaja koji su se razvili unutar Pilot projekta.

Svrha projekta e-Škole nije opremanje škola, već stvaranje digitalno zrelih škola koje će razvijati digitalno kompetentne i istraživački nastrojene učenike, željne novih znanja i prilagođene zahtjevima modernog obrazovanja i europskog tržišta rada.

Za vrijeme trajanja projekta i nakon njegovog završetka Grad Rijeka putem stručne podrške Zavoda za informatičku djelatnost školama osigurava pomoć u korištenju resursa dobivenih u projektu. Imenovani e-Škole tehničar zaposlenicima škola pruža pomoć pri korištenju lokalne mreže škole i računalne opreme.

2.      Ciljevi

Po realizaciji pilot projekta, u kojem su prikupljana iskustva uvođenja informacijskih i komunikacijskih tehnologija u obrazovne i poslovne procese u odabranim školama, razviti će se strategija za implementaciju sustava digitalno zrelih škola u cijelom sustavu osnovnog i srednjeg obrazovanja u Republici Hrvatskoj, odnosno za primjenu u drugoj fazi projekta (2019.-2022.). Specifični cilj Grada Rijeke je uključivanje svih riječkih osnovnih škola u narednu fazu projekta.

Opći cilj programa e-Škole doprinosi jačanju kapaciteta osnovnoškolskog i srednjoškolskog obrazovnog sustava s ciljem osposobljavanja učenika za tržište rada, daljnje školovanje i cjeloživotno učenje.

3.      Aktivnosti i rokovi

U periodu 2019.-2022. provesti će se cjelovita informatizacija procesa poslovanja riječkih osnovnih škola i nastavnih procesa u svrhu stvaranja digitalno zrelih škola za 21. stoljeće.

4.      Voditelj projekta i nositelji aktivnosti

Nositelj projekta „e-Škole“ je Hrvatska akademska i istraživačka mreža – CARNET, mjerodavno tijelo koje je nadležno CARNET-u je Ministarstvo znanosti, obrazovanja i sporta, odnosno Vlada RH.

Grad Rijeka stavlja na raspolaganje infrastrukturne i ljudske kapacitete (Zavod za informatičku djelatnost i Odjel za odgoj i školstvo) kako bi se osigurala uspješna provedba i dugoročna održivost programa u svim osnovnim školama Rijeke.

5.      Korisnici projektnih rezultata

  • Osnovne škole Rijeke – učenici i djelatnici,
  • Društvo u cjelini

6.      Financijska vrijednost projekta i izvori financiranja

Pilot projekt e-Škole i program e-Škole financiraju se većim dijelom (85%) iz strukturnih fondova Europske unije: iz Operativnog programa Konkurentnost i kohezija (OP KK), Europskog fonda za regionalni razvoj (EFRR) i Operativnog programa Učinkoviti ljudski potencijali (OP ULJP) te Europskog socijalnog fonda (ESF).

U sklopu Pilot projekta e-Škole u tri riječke škole uloženo je ukupno oko 3.800.000 kn, od čega oko 900.000 kn u O.Š. Pehlin, 1.100.000 kn u O.Š. Vežica, 1.100.000 kn u O.Š. Gornja Vežica i oko 700.000 kn u opremanje Regionalnog obrazovnog centra pri O.Š. Gornja Vežica.

Iznos ulaganja u narednim fazama projekta ovisiti će o broju osnovnih škola Rijeke koje će biti obuhvaćene projektom, a biti će poznat kada se definira ukupni projektni plan naredne faze projekta 2019.-2022. Na temelju iskustava Pilot projekta može se zaključiti da će ulaganje u sklopu riječkog dijela projekta e-Škole biti oko 25.000.000 kn.

7.      Poveznica na Strategiju grada Rijeke

STRATEŠKI CILJ 2. Na temeljima društva znanja i novih tehnologija razviti konkurentno gospodarstvo

PRIORITET 2.2. Jačanje konkurentnosti gospodarstva

MJERA 2.2.5. ICT gradska infrastruktura

Projekt: Besplatni bežični Internet Grada Rijeke (Free Wi-Fi) – proširenje

1.      Opis stanja

Signalom besplatnog bežičnog pristupa Internetu pokriveno je gradsko središte, dio Trsata, Bazeni Kantrida, Centar Zamet, Atletska dvorana Kantrida, Art-kino Croatia, Centar kreativnih industrija te Astronomski centar Rijeka, a od rujna 2013. i KBC Rijeka – Dječja bolnica Kantrida te potporom Ministarstva turizma i Željeznički kolodvor Rijeka, kao i dio Starog grada (Pul Vele Crikve, dio Pavlinskog trga i dio Užarske ulice). Od srpnja 2014., također potporom Ministarstva turizma i Trg Jurja Klovića – Arheološki park te Titov trg. Od studenog 2016. usluga besplatnog bežičnog pristupa Internetu Grada Rijeke dostupna je i na Kampusu putem 30 pristupnih točaka Sveučilišta u Rijeci, kao dodana usluga postojećoj eduroam mreži, i to na Akademiji primijenjenih umjetnosti, Filozofskom i Učiteljskom fakultetu, Građevinskom fakultetu, Sveučilišnim odjelima i Studentskom centru.

Područje pokrivenosti u gradskom središtu čini “krug” Jadranski trg – Korzo – Koblerov trg – Trg Jurja Klovića – Ulica Ignacija Henckea – Riva – Splitska ulica – Jadranski trg – Žabica i Ulica Ante Starčevića, a signalom je pokriven i dio Riječkog lukobrana oko Putničkog terminala te Kazališni trg (HNK Ivana pl. Zajca) i Muzejski trg (Muzej grada Rijeke).

Područje pokrivenosti besplatnog bežičnog Interneta na Trsatu obuhvaća područje od Trsatske gradine preko Svetišta Majke Božje Trsatske do Dvorane mladosti.

Od travnja 2015. eduroam usluga dostupna je unutar područja pokrivenosti signalom besplatnog bežičnog pristupa Internetu Grada Rijeke. Usluga eduroam™ (education roaming) je roaming-usluga zamišljena pod okriljem europske udruge akademskih i istraživačkih mreža (TERENA) i ostvarena kroz međunarodni projekt GÉANT, namijenjen korisnicima iz područja znanost i obrazovanja.

2.      Ciljevi

Cilj je proširiti područje na kojem je omogućen besplatni bežični pristup Internetu uz odgovarajuće povećanje brzine prijenosa podataka. Projekt se u narednom dvogodišnjem razdoblju, nadovezujući se na ciljeve projekta Rijeka EPK 2020, posebno fokusira na prostore unutar i oko objekata u kojima djeluju ustanove u kulturi.

3.      Aktivnosti i rokovi

U periodu 2019. – 2020 provesti će se planiranje, priprema i provedba proširenja zone besplatnog pristupa Internetu na prostor kompleksa Benčić – MMSU, MGR, GKR, Dječja kuća.

4.      Voditelj projekta i nositelji aktivnosti

Zavod za informatičku djelatnost Grada Rijeke

5.      Korisnici projektnih rezultata

Korisnici projekta su građani grada Rijeke te posjetitelji i turisti.

6.      Financijska vrijednost projekta i izvori financiranja

Dosadašnja postignuća projekta besplatnog bežičnog Interneta financiran je najvećim dijelom iz gradskog proračuna. Izuzetak su 2013. i 2014. godina kada je širenje područja pokrivenosti bilo sufinancirano sredstvima Ministarstva turizma u okviru programa poticanja slobodnog pristupa Internetu u turističkim destinacijama – „Hotspot Croatia“. Za naredno razdoblje očekivano je financiranje iz programa Europske komisije WiFi4EU. Procijenjena vrijednost proširenja zone besplatnog pristupa Internetu na prostor kompleksa Benčić – MMSU, MGR, GKR, Dječja kuća je 400.000,00Kn

8.    Poveznica na Strategiju grada Rijeke

STRATEŠKI CILJ 2. Na temeljima društva znanja i novih tehnologija razviti konkurentno gospodarstvo

PRIORITET 2.2. Jačanje konkurentnosti gospodarstva

MJERA 2.2.5. ICT gradska infrastruktura

Projekt: Unaprjeđenje sustava informacijske sigurnosti Grada Rijeke

1.      Opis stanja

Sustav informacijske sigurnosti Grada Rijeke bavi se zaštitom informacija koje Grad prikuplja, čuva, obrađuje i isporučuje bez obzira na to u kojem se obliku informacije nalazile (elektroničkom ili papirnatom). Informacije se štite od uništenja, neovlaštenog pristupa i neovlaštene izmjene.

Podatkovni centar Grad Rijeke predstavlja središnje mjesto obrade i skladištenja digitalnih podataka Grada Rijeke, komunalnih i trgovačkih društava i ustanova. Kibernetički napadi na sustave Grada Rijeke su svakodnevnica i predstavljaju rizik za poslovne procese i ugroza su sigurnosti osobnih podataka građana.

Projekt uvođenja sigurnosnog standarda ISO 27001:2013 u poslovanje Podatkovnog centra je uspješno zaključen dobivanjem certifikata renomirane certifikacijske kuće SGS, no to je tek dio sveobuhvatnih mjera unaprjeđenja sigurnosti informacija koje je potrebno napraviti u budućnosti kako bi se rizici poslovanja održavali na prihvatljivoj razini.

2.      Ciljevi

Unaprijediti sigurnost, dostupnost i integritet podataka kojima upravlja Grad Rijeka uz smanjenje broja kibernetičkih sigurnosnih incidenata.

Tehnička usklađenost poslovanja s Uredbom o zaštiti pojedinaca u vezi s obradom osobnih podataka i o slobodnom kretanju takvih podataka – Uredba (EU) 2016/679 Europskog parlamenta i Vijeća.

3.      Aktivnosti i rokovi

Tijekom 2019. provesti će se unaprjeđenje sustava klasifikacije podataka i upravljanja kibernetičkim rizicima poslovanja te enkripcija i pseudonimizacija osobnih podataka.

4.      Voditelj projekta i nositelji aktivnosti

  • Zavod za informatičku djelatnost

5.      Korisnici projektnih rezultata

Grad Rijeka, javnost, korisnici usluga Grada Rijeke, svi čijim podacima upravlja Grad Rijeka.

6.      Financijska vrijednost projekta i izvori financiranja

Procijenjena vrijednost projekta je 3.000.000kn a financirati će se iz proračuna Grada Rijeke.

7.      Poveznica na Strategiju grada Rijeke

STRATEŠKI CILJ 2. Na temeljima društva znanja i novih tehnologija razviti konkurentno gospodarstvo

PRIORITET 2.2. Jačanje konkurentnosti gospodarstva

MJERA 2.2.5. ICT gradska infrastruktura

Projekt: e-Uključivost

1.      Opis stanja

eUključivost (gdje je ”e”  –  kratica za ”elektronička”) predstavlja sve aktivnosti usmjerene na poticanje korištenja informacijsko‐komunikacijske tehnologije u cilju prevladavanja društvenih i gospodarskih poteškoća i isključivosti.

Potrebno je dodatno osigurati uključivanje osjetljivih skupina u korištenje e-usluga, kako putem informiranja o mogućnostima dobivanja tih usluga i javnih informacija općenito putem IKT, tako i razvijanjem vještina i znanja, osobito ciljanim edukativnim programima te poticanjem i motiviranjem svih skupina za korištenje informacijsko komunikacijske tehnologije. Izostankom navedenog, pojedine skupine (npr. starije osobe, socijalno ugrožene skupine,  određene manjinske skupine, osobe s invaliditetom itd.) postaju izloženije još većem riziku zaostajanja za ostalim građanima, čime se povećava već prisutan digitalni jaz.

2.      Ciljevi

  1. Umanjiti jaz u korištenju interneta i e-Usluga za sve grupe s rizikom isključivanja
  2. povećati dostupnost IKT opreme i Interneta u udrugama i klubovima ciljanih skupina građana
  3. osigurati dostupnost e-Usluga za sve skupine građana
  4. provoditi aktivnosti na području jačanja digitalne pismenosti i vještina za sve grupe s rizikom od digitalnog isključivanja

3.      Aktivnosti i rokovi

  1. Organizacija tečajeva informatičkog obrazovanja za ciljane skupine građana – Osnovni, Napredni i tečaj osnove online novinarstva (2019.-2020.)
  2. Opremanje udruga ciljanih skupina građana (donacija opreme, instalacija, obuka ljudi za skrb o toj opremi itd.) (2019.-2020.)
  3. Prilagodba sadržaja na WEB stranicama Grada slijepim/gluhim, starijim osobama (font, kontrasti, slike, sadržaji, način pisanja teksta, itd.) (2019.-2020.)
  4. Otvaranje novih kanala komunikacije – npr. SMS, socijalni mediji (2019.-2020.)
  5. Podizanje svijesti o potrebi informatičke pismenosti (2019.-2020.)

Detaljan tijek projekta razložen po stavkama definirat će se u sklopu izrade Projektnog plana.

4.      Voditelj projekta i nositelji aktivnosti

  • Grad Rijeka, Zavod za informatičku djelatnost
  • Grad Rijeka, Odjel za zdravstvo i socijalnu skrb
  • Udruge ciljanih skupina građana (Matica umirovljenika, ostale udruge)
  • Gradska knjižnica

5.      Korisnici projektnih rezultata

Osobe koje imaju prebivalište na području Grada Rijeke, i to:

  • umirovljenici,
  • umirovljeni hrvatski branitelji,
  • korisnici Socijalnog programa Grada Rijeke,
  • osobe s posebnim potrebama
  • kućanice starije od 55 godina

6.      Financijska vrijednost projekta i izvori financiranja

Detaljni budžet projekta razložen po stavkama opsega definirat će se u sklopu izrade Projektnog plana.

7.      Poveznica na Strategiju grada Rijeke

STRATEŠKI CILJ 2. Na temeljima društva znanja i novih tehnologija razviti konkurentno gospodarstvo

PRIORITET 2.2. Jačanje konkurentnosti gospodarstva

MJERA 2.2.5. ICT gradska infrastruktura

 

Projekt: e-Uprava – uprava bez papira i šaltera

1.      Opis stanja

Početkom 2017. godine  objavljen je redizajnirani internet portal eUsluga Grada Rijeke (Web adresa: http://gov.rijeka.hr/) koji predstavlja središnji registar usluga koje Grad Rijeka pruža građanima i gospodarstvu. Svaka usluga predstavljena je opisom, uputom na koji način se podnosi zahtjev za njenim korištenjem i kontakt podacima nadležnog odjela tj. onih osoba koje su zadužene za njeno pružanje. U pravilu je uz opis priložen i odgovarajući obrazac koji postoji za većinu usluga. Od ukupno 245 opisanih usluga manji dio moguće je u potpunosti provesti elektroničkim putem. Pored navedenih usluga, na portalu se nalaze dodatne digitalne usluge razvijene u Gradu Rijeci, komunalnim i trgovačkim društvima i ustanovama koje građanima mogu biti od koristi, generirati dodatnu vrijednost ili su namijenjene podizanju digitalne kulture.

Informacijski servis Grada Rijeke omogućuje online pristup računima objedinjene naplate troškova stanovanja (voda, odvoz komunalnog otpada, komunalna naknada, očitanje plinomjera), uvid u stanje otplatnog plana otkupa stana, sve financijske transakcije vezane uz najam poslovnih prostora u vlasništvu Grada Rijeke te uvid u dokumente i porezna rješenja koja tvrtkama izdaje gradska uprava. Pri korištenju aplikacije osigurana je najviša razina privatnosti podataka.

Dostupni su i online obrasci koji se direktno šalju djelatniku gradske uprave, a uz zahtjev se mogu priložiti i različiti prilozi (slike, dokumente i sl.). To su obrasci koji ne zahtijevaju dodatnu dokumentaciju ili upravnu pristojbu.

2.      Ciljevi

Nastaviti razvijati portal e-Usluga i Informacijski servis Grada Rijeke uvođenjem većeg broja usluga koje se mogu obaviti on-line bez potrebe dolaska u prostorije gradske uprave te time povećati broj korisnika e-usluga.

U kontekstu elektroničke osobne iskaznice RH (eOI) koja osigurava jedinstveni elektronički identitet građanina te najavi uvođenja državnog sustava ePristojbi koji će zamijeniti papirnate biljege stvaraju se preduvjeti za  digitalnu transformaciju niza poslovnih procesa Grada Rijeke, gradskih ustanova i komunalnih i trgovačkih društava u narednom periodu. U narednom periodu potrebno je realizirati integraciju s nacionalnim sustavom eGrađani.

3.      Aktivnosti i rokovi

  1. Analiza postojećih usluga, razvoj standarda za digitalnu transformaciju (2018.-2019.)
  2. Implementacija jedinstvenog autentifikacijskog mehanizma i povezivanje s NIAS-om (2019)
  3. Integracija osnovnog obuhvata usluga s nacionalnim sustavom eGrađani (2019)
  4. Razvoj novih e-usluga koje će biti dostupne za građane i poslovne subjekte (2019.-2020.)
  5. Nadogradnja i prilagođavanje postojećih e-Usluga (2019.-2020.)
  6. Podizanje svijesti i edukacija službenika o razvoju i korištenju i razvoju (2019.-2020.)
  7. Podizanje svijesti poslovnih subjekata i građana (2019.-2020.)

Detaljan plan aktivnosti definirati  će se u sklopu izrade Projektnog plana.

4.      Voditelj projekta i nositelji aktivnosti

  • Grad Rijeka, Zavod za informatičku djelatnost
  • Grad Rijeka, Odjeli gradske uprave
  • Poslovni sustavi d.o.o.

5.      Korisnici projektnih rezultata

  • Grad Rijeka
  • Proračunski korisnici Grada Rijeke
  • Komunalna i trgovačkih društava

6.      Financijska vrijednost projekta i izvori financiranja

Detaljni budžet projekta razložen po stavkama opsega definirat  će se u sklopu izrade Projektnog plana.

7.      Poveznica na Strategiju grada Rijeke

STRATEŠKI CILJ 2. Na temeljima društva znanja i novih tehnologija razviti konkurentno gospodarstvo

PRIORITET 2.2. Jačanje konkurentnosti gospodarstva

MJERA 2.2.5. ICT gradska infrastruktura

 

Projekt: Intranet Grada Rijeke 2.0.

1.      Opis stanja

Aktulani Intranet portal Grada Rijeke uspostavljen je 2009. godine s ciljem da mogućnostima dijeljenja informacija (dokumenata) pruži podršku svim poslovnim procesima Grada te potakne suradnju i timski rad zaposlenika. Izgrađen je na Microsoft Office SharePoint Server 2007 platformi, a koristi se za razmjenu obavijesti, objavu akata, uputa i procedura te općenito za pohranjivanje raznih vrsta dokumenata. Za održavanje i funkcioniranje Intranet portala zadužena je Služba za eUpravu Zavoda za informatičku djelatnost Grada Rijeka (koordinator i administrator Intranet portala).

U svrhu efikasnijeg rada, odjeli gradske uprave imenovali su administratore i koordinatore koji se brinu o informacijama i dokumentima relevantnim za nadležnost svakog pojedinog odjela.. Rad na Intranetu definiran je korisničkim pravima i ovlastima koje se mogu dodavati ili oduzimati prema potrebi.

2.      Ciljevi

Obzirom na činjenicu da je prošlo devet godina od inicijalne verzije, nužno je pristupiti unaprjeđenju Intranet portala na način da se odabere i uvede u rad optimalna, suvremena tehnička platforma za upravljanje sadržajem. Platforma će se koristiti kao središnje mjesto za sve važne dokumente koji moraju biti dostupni zaposlenicima (interni pravilnici, kolektivni ugovori, opisi pravila ponašanja, ustroj organizacije), kao interno mjesto suradnje i timskog rada po odjelima ili projektnim timovima te za upravljanje znanjem u Gradu Rijeci kao i za diseminaciju znanja i internu razmjenu dobre prakse.

3.      Aktivnosti i rokovi

  • Analiza stanja i potreba (2019.)
  • Izgradnja novog Intraneta kao osnovne platforme za suradnju (2019.-2020)
  • Podizanje svijesti i edukacija službenika (2020.)

Detaljni tijek projekta razložen po stavkama definirat će se u sklopu izrade Projektnog plana.

4.      Voditelj projekta i nositelji aktivnosti

  • Grad Rijeka, Zavod za informatičku djelatnost
  • Grad Rijeka, Odjel za gradsku upravu i samoupravu
  • Grad Rijeka, Ured grada

5.      Korisnici projektnih rezultata

  • Zaposlenici gradske uprave

6.      Financijska vrijednost projekta i izvori financiranja

Detaljni financijski plan projekta razložen po stavkama opsega definirat  će se u sklopu izrade Projektnog plana.

7.      Poveznica na Strategiju grada Rijeke

STRATEŠKI CILJ 3. Osigurati dostojanstvo svih građana jačanjem socijalne uključenosti i razvojem projekata od zajedničkog interesa

PRIORITET 3.3. Jačanje upravnih kapaciteta sustava Grada Rijeke

MJERA 3.3.1. Jačanje ljudskih resursa i znanja

Projekt: Internet portal otvorenih podataka

1.      Opis stanja

Portal otvorenih podataka služi za prikupljanje, kategorizaciju i distribuciju otvorenih podataka Grada Rijeke, komunalnih društava i ustanova. (Web adresa: http://data.rijeka.hr/) Otvoreni podaci su podaci koji se mogu slobodno koristiti bez ograničenja, ponovno koristiti i podijeliti bilo s kime – uz uvjet imenovanja autora i dijeljenje pod jednakim uvjetima. Otvoreni podaci trebaju biti i tehnički otvoreni, odnosno objavljuju se u obliku koji je računalno čitljiv i otvoren što znači da ga stroj, odnosno računalo može samostalno pročitati i interpretirati neovisno o korištenoj platformi.

Tehnološka platforma portala uspostavljena je u okviru pilot projekta početkom 2017. godine.

Otvoreni podaci ne predstavljaju samo uvjet za razvoj demokracije u smislu otvorenosti i transparentnosti, što je iznimno važno za povjerenje građana, nego i poticaj za poduzetničke i nekomercijalne aktivnosti, poput znanstveno-istraživačke djelatnosti, nadzora nad djelatnošću javnog sektora te pomoć u otvaranju novih tržišta i poslova. U narednom periodu, prema zahtjevima zainteresirane javnosti potrebno je raditi na pripremi i objavi sve većeg skupa relevantnih podataka kojima raspolažu Grad, ustanove, komunalna i trgovačka društva.

2.      Ciljevi

  • otvaranjem podataka potaknuti gospodarske prilike
  • povećati transparentnost pružajući više informacija i razvijajući otvorenije oblike uprave
  • otvaranje podataka (u realnom vremenu) koji mogu pridonijeti rješavanju problema (promet, javni prijevoz do vršnog opterećenja upravljanja energijom)
  • poticati promjenu ponašanja i angažman građana (npr. korištenje energije; energetska učinkovitost stanovanja)
  • organizacijom hackatona i otvorenih dana promicati koprodukciju i inovativnost
  • poboljšati efikasnost uprave – digitalno povezivanje podataka i informacija dovodi do poboljšane suradnje između gradskih odjela i učinkovitijeg dijeljenja internih informacija
  • doprinijeti boljem rješavanju društvenih izazova (poticati i razvijati digitalnu inkluziju, poboljšanje održive mobilnosti (npr. informacije o javnom prijevozu u realnom vremenu, tokovi prometa),
  • poticati razvoj novih usluga za mjerenje i smanjivanje emisija stakleničkih plinova i promjenu ponašanja u korištenju energije i povećanje energetske učinkovitosti
  • otvoreni podaci mogu se koristiti za razvoj pametnih tehnologija koje integriraju podatke iz sektora ICT, energije i mobilnosti (da bi grad bio istinski pametan, mora imati pametne građane koji imaju sposobnost preuzimanja inicijative, inovacije i ko-stvaranja)

3.      Aktivnosti i rokovi

  • Izrada strateškog dokumenta „Upravljanje otvorenim podacima Grada Rijeke“ (2019)
  • Priprema i objava sve većeg skupa relevantnih podataka kojima raspolažu Grad, ustanove, komunalna i trgovačka društva i unaprjeđenje procesa objave podataka (2019.-2020.)
  • Izgradnja kulture dijeljenja podataka, poboljšanje postojećih i izgradnja novih javnih usluga. (2019.-2020.)
  • „Otvaranje se podrazumijeva“ – usvajanje politika kojom će novi informatički sustavi koji se nabavljaju biti po dizajnu spremni za otvaranje podataka (2019.-2020.)
  • Uvođenje tehnologija i alata koji će omogućiti bolje korištenje otvorenih podataka i njihovu vizualizaciju (2019.-2020.)
  • Promocija otvorenih podataka i uključivanje javnosti (2019.-2020.)
  • Unaprjeđivanje znanja i razvoj vještina službenika Grada i volontera (2019.-2020.)

Detaljan tijek projekta razložen po stavkama definirat će se u sklopu izrade Projektnog plana.

4.      Voditelj projekta i nositelji aktivnosti

  • Grad Rijeka, Zavod za informatičku djelatnost
  • Grad Rijeka, Odjeli gradske uprave
  • Poslovni sustavi d.o.o.
  • Komunalna poduzeća i ustanove

5.      Korisnici projektnih rezultata

  • Grad Rijeka
  • Proračunski korisnici Grada Rijeke
  • Komunalna i trgovačkih društava
  • Gospodarstvenici
  • Civilno društvo
  • Građani
  • Start-up zajednica
  • Novinari

6.      Financijska vrijednost projekta i izvori financiranja

Detaljni budžet projekta razložen po stavkama opsega definirat će se u sklopu izrade Projektnog plana.

7.      Poveznica na Strategiju grada Rijeke

STRATEŠKI CILJ 2. Na temeljima društva znanja i novih tehnologija razviti konkurentno gospodarstvo

PRIORITET 2.2. Jačanje konkurentnosti gospodarstva

MJERA 2.2.5. ICT gradska infrastruktura

 

Projekt: Informatizacija sustava socijalne skrbi Grada Rijeke

1.      Opis stanja

Grad Rijeka od 1993. godine omogućava socijalno ugroženim građanima ostvarivanje određenih socijalnih prava s ciljem sprječavanja njihova siromaštva i socijalne isključenosti.

Proces dodjele socijalnih prava građanima ključni je poslovni proces Odjela gradske uprave za zdravstvo i socijalnu skrb i u njemu sudjeluju gotovo svi djelatnici Odjela (12 od ukupno 13 djelatnika. U sustavu socijalne skrbi prosječno je godišnje više od osam tisuća korisnika, a godišnje se dodijeli približno 17 tisuća pozitivnih rješenja temeljem kojih građani ostvaruju svoja socijalna prava.

Poslovni proces dodjele socijalnih prava podrazumijeva obradu zahtjeva stranaka (priznavanje ili odbijanja prava ovisno o ispunjavanju uvjeta), unos osobnih podataka korisnika u evidencijsku bazu i sustav Riznice, dostavu nužnih osobnih podataka vanjskim partnerima u realizaciji prava, financijsku kontrolu realizacije prava, financijske transakcije, statističke analize i izvještavanje, izradu službenih dokumenata i informiranje.

Sadašnji način funkcioniranja sustava karakterizira vrlo pojednostavljen i brz poslovni proces obrade zahtjeva, što je posebno bitno kada se radi s velikim brojem stranaka u određenim kritičnim razdobljima tijekom godine (npr. organizirane akcije prije početka školske godine).

Istodobno, sustav je zahtjevan u pogledu potrebe visoke stručnosti djelatnika uključenih u proces i značajne razine informiranosti i angažmana potencijalnih korisnika. Uz to, nije potpuno izbjegnuta mogućnost manipulacije podacima od strane potencijalnih korisnika s ciljem ostvarivanja nepripadajućih prava, postoji rizik od grešaka u procesu dodjele prava, unosu podataka u evidencijske baze i pri kontroli realizacije te su osobni podaci korisnika nedovoljno zaštićeni.

Treba istaknuti da je informatizacija sustava socijalne skrbi Grada Rijeke već započela razvojem web aplikacije e-Savjetnik: Socijalni program Grada Rijeke (on-line informiranje i savjetovanje građana). Putem jednostavnog web sučelja i bez potrebe on-line registracije, aplikacija vodi korisnika do točne i precizne personalizirane informacije o tome koja socijalna prava može ostvariti, kaoi do obrazaca za podnošenje zahtjeva.

2.      Ciljevi

Glavni cilj projekta je reorganizirati postojeći poslovni proces dodjele socijalnih prava razvojem i uvođenjem tzv. naprednog sustava evidentiranja podataka i pomoćnih sustava za pružanje podrške cjelokupnom procesu.

Naglasak ovoga projekta je na razvoju novog sustava koji će omogućiti jednostavan, kontroliran i potpun unos svih prikupljenih osobnih podataka korisnika nužnih za ostvarenje prava, bolju kontrolu ulaznih podataka i samog procesa obrade zahtjeva te kontrolu izlaznih podataka i realizaciju prava, zatim kvalitetnije statističke analize i izvještavanje, kao i integraciju s drugim unutarnjim i vanjskim sustavima (Pisarnica, Riznica, eServis, GIS, MUP, Centar za socijalnu skrb itd.), a potencijalno i mogućnost strateškog planiranja (eng. Business Intelligence System).

Očekuje se da će reorganizacija postojećeg poslovnog procesa rezultirati i nizom drugih značajnih koristi:

  • promjena pristupa rada s korisnicima (osobni socijalni savjetnik – individualni rad s korisnikom, potpuna posvećenost i sagledavanje cjelokupne socijalne slike i potreba korisnika)
  • osiguranje prava korisnicima na privatnost i zaštitu osobnih podataka koji do sada nisu bili u potpunosti osigurani (izmjene prostornih uvjeta za rad sa strankama, ograničen pristup podacima, prikupljanje i razmjena isključivo nužnih osobnih podataka)
  • preciznije definiranje procedura rada (izrada operativnog naputka) kao i temeljnih dokumenata radi ujednačavanja pristupa u radu i osiguranja pravednosti te radi ugradnje pravila u evidencijski sustav
  • rasterećenje potencijalnih korisnika (prikupljanje dokumentacije umjesto stranke, bolje informiranje stranaka, rješavanje više zahtjeva za pomoći istodobno)
  • rasterećenje djelatnika u poslovima obrade zahtjeva (sustav će sam upozoravati na mogućnosti za dodjelu prava, zahtjevi i rješenja će se generirati automatski iz sustava i automatski biti povezani s pisarnicom), razmjene podataka s drugim sustavima (automatizirana razmjena), te kontrole (sustav će automatski kontrolirati ključne ulazne i izlazne podatke bitne za realizaciju prava) i informiranja (call-centar i bolja vidljivost eSavjetnika).

3.      Aktivnosti i rokovi

  • Razvoj evidencijskog sustava (2019.)
  • Organizacija call-centra za personalizirano informiranje korisnika u vezi prava koja ostvaruju (sms poruke, jedinstveni telefon za informiranje) – do siječnja 2020.
  • Promoviranje web aplikacije eSavjetnik Socijalni program Grada Rijeke (on-line informiranje i savjetovanje građana) putem javnih medija – kontinuirano
  • Integracija državnih sustava (npr. eNovorođenče) u sustav socijalne skrbi Grada Rijeke (2019.)

4.      Voditelj projekta i nositelji aktivnosti

Voditelj projekta:

  • Odjel za zdravstvo i socijalnu skrb Grada Rijeke

Suradnici na projektu:

  • Zavod za informatičku djelatnost Grada Rijeke
  • Odjel gradske uprave za financije Grada Rijeke
  • Odjel za gradsku upravu i samoupravu Grada Rijeke

5.      Korisnici projektnih rezultata

  • Korisnici gradske socijalne skrbi (oko 8.600 cjelokupnih kućanstava ili pojedinih članova kućanstava)
  • Djelatnici Odjela za zdravstvo i socijalnu skrb Grada Rijeke (12 djelatnika)
  • Vanjski suradnici koji sudjeluju u dodjeli i/ili realizaciji prava

6.      Financijska vrijednost projekta i izvori financiranja

  1. Trošak licenci: 20.000 kn / godišnje, proračun Grada
  2. Trošak izrade sustava: 250.000 kn, proračun Grada
  3. Trošak održavanja sustava: 50.000 kn / godišnje, proračun Grada

7.      Poveznica na Strategiju grada Rijeke

Strateški cilj 3.: Osigurati dostojanstvo svih građana jačanjem socijalne uključenosti i razvojem projekata od zajedničkog interesa

Prioritet 3.2.: Zaštita i unapređenje kvalitete života i zdravlja građana

Mjera 3.2.3.: Suvremena socijalna politika

Projekt: Informatizacija sustava sporta u Gradu Rijeci

1.      Opis stanja

Sport se temelji na načelu dragovoljnosti, a Grad Rijeka provodi aktivnosti kojima je cilj osigurati jednaku dostupnost sportu svima, bez obzira na dob, rasu, spol, spolnu orijentaciju, vjeru, nacionalnost, društveni položaj, političko ili drugo uvjerenje.

Sustav sporta Rijeke izuzetno je složen, a obuhvaća, pored sportaša i sportskih udruga, objekte sporta, različite stručne poslove u sportu, sportska natjecanja, sustav financiranja sporta i njegovog nadzora te niz potpornih aktivnosti i dionika od značaja za sam sport.

Strateške i operativne odluke  unutar svakog sustava pa tako i unutar sustava sporta donose se na bazi podataka, transformiranih u informacije i spoznaje o sustavu. U ovom trenutku, u sustavu sporta Rijeke ne postoje jedinstveni, lako dostupni i brzo obradivi izvori značajnih podataka nužnih za učinkovito upravljanje sustavom sporta. Podaci su segmentirani, njima upravljaju različiti dionici, u najvećoj mjeri nisu dostupni široj javnosti, do njih se u pravilu teško dolazi te je za donošenje odluka potrebno relativno dugo vrijeme pripreme dokumentacijskih podloga. Informacijske tehnologije nude rješenja ovim izazovima te je u Strategiju sporta Grada Rijeke, kao jedna od mjera u sklopu  STRATEŠKOG CILJA 2. Grad Rijeka – sustav podrške razvoju sporta i rekreacije, prioriteta 2.2. Infrastruktura u funkciji sporta i rekreacije uvrštena upravo mjera 2.2.2. Digitalna transformacija u sportu i rekreaciji koja u sebi sadrži i ovaj projekt  kojem je cilj izrada sveobuhvatnih digitalnih registara podataka vezanih uz sport Rijeke.

2.      Ciljevi

Projekt prvenstveno uključuje integraciju podsustava, odnosno „poslovnih organizacija“ i njihovih poslovnih procesa – Odjela gradske uprave za sport i tehničku kulturu Grada Rijeke, TD Rijeka sport d.o.o. i Zajednice sportskih udruga grada Rijeke „Riječki sportski savez“, koje međusobnom suradnjom, koordinacijom i zajedničkom sinergijom čine sustav sporta grada Rijeke. Kako bi taj sustav bio što učinkovitiji, ekonomičniji i pristupačniji građanima, kao i prevenirao moguća dupliranja procesa u poslovanju, stihijsko postupanje i improvizirana rješenja u praksi, potrebna je integracija sustava koja uključuje informacijske podsustave, a sve temeljeno na kvalitetnoj informatičkoj platformi.

Cilj je dobiti efikasan informacijski sustav sporta Rijeke koji će povećati zadovoljstvo krajnjih korisnika te stvoriti podatkovne preduvjete za učinkovito donošenje kvalitetnih odluka.

3.      Aktivnosti i rokovi

  • Definiranje zahtjeva koje treba ispuniti informacijski sustav
  • Nabava, prilagodba i uvođenje u rad integralnog informacijskog sustava
  • Uspostavljanje integracije podsustava odnosno poslovnih organizacija i njihovih poslovnih procesa – interna komunikacija
  • Uključivanje vanjskih korisnika – eksterna komunikacija
  • Nadzor i upravljanje sustavom u korištenju

4.      Voditelj projekta i nositelji aktivnosti

Voditelj projekta: Grad Rijeka, OGU za sport i tehničku kulturu

Suradnici na projektu:

  • Zajednica sportskih udruga grada Rijeke „Riječki sportski savez“,
  • Rijeka sport d.o.o.,
  • Zavod za informatičku djelatnost Grada Rijeke

5.      Korisnici projektnih rezultata

Djelatnici i osobe ovlaštene za zastupanje sportskih udruga, trgovačkih društava, ustanova i dr. poslovnih subjekata, sportaši i sportašice, te ostali krajnji korisnici.

6.      Financijska vrijednost projekta i izvori financiranja

  1. Trošak licence: 50.000 kn / godišnje, proračun Grada Rijeke
  2. Trošak izrade sustava (procjena): 250.000 kn / jednokratno, proračun Grada Rijeke
  3. Trošak održavanja sustava (procjena): 50.000 kn / godišnje, proračun Grada Rijeke

7.      Poveznica na Strategiju grada Rijeke

STRATEŠKI CILJ 3. Osigurati dostojanstvo svih građana jačanjem socijalne uključenosti i razvojem projekata od zajedničkog interesa

PRIORITET 3.2. Zaštita i unapređenje kvalitete života i zdravlja građana

MJERA 3.2.2. Zdravstveni stilovi života (programi prevencije, sport, rekreacija)

 

Projekt: Informatizacija sustava nabave Grada Rijeke

1.      Opis stanja

Gradsko vijeće Grada Rijeke donijelo je Odluku o ustrojstvu upravnih tijela Grada Rijeke („Službene novine Grada Rijeke“ broj 6/18), koja je stupila na snagu dana 11. travnja 2018. Navedenom Odlukom ustrojeno je novo upravno tijelo – Odjel gradske uprave za javnu nabavu u čiji je djelokrug stavljena priprema i provođenje postupaka nabave za sva upravna tijela Grada Rijeke, izuzev nabava čija je pojedinačna procijenjena vrijednost bez PDV-a manja od 20.000,00 kuna, koje i nadalje ostaju u nadležnosti pojedinih upravnih tijela. U Odjelu gradske uprave za javnu nabavu obavljat će se poslovi planiranja nabave robe, radova i usluga za potrebe upravnih tijela, pripreme i provođenja postupaka javne nabave sukladno Zakonu o javnoj nabavi i postupaka jednostavne nabave sukladno Pravilniku o provedbi postupaka jednostavne nabave, provođenje postupaka središnje javne nabave sukladno ovlaštenju nadležnih tijela, vođenja registra ugovora javne i jednostavne nabave i okvirnih sporazuma te drugih informacijskih baza javne nabave i jednostavne nabave, izrade analize i izvještavanja o provedenim postupcima javne i jednostavne nabave te predlagati razvoj sustava javne i jednostavne nabave.

2.      Ciljevi

Novi ustroj zahtijeva reorganizaciju poslovnih procesa vezanih za planiranje te pripremu i provedbu postupaka javne i jednostavne nabave te je nužno razviti i implementirati sustav informatičke potpore optimalno ustrojenim procesima.

Cilj je:

  • uspostaviti sustav elektroničke dostave zahtjeva korisnika za pokretanje postupaka nabave
  • uspostaviti sustav elektroničke dostave i zaprimanja ponuda u postupcima jednostavnih nabava
  • procese učiniti transparentnim svim dionicima
  • smanjiti rizike pojava nepravilnosti u procesima
  • ostvariti optimalne učinke odabirom ekonomski najpovoljnijih ponuda
  • pojednostaviti, ubrzati i automatizirati procese gdjegod je to moguće korištenjem informacijskih tehnologija

3.      Aktivnosti i rokovi

Tijekom 2018. godine izradit će se optimalni model poslovnih procesa objedinjene nabave Grada Rijeke.

Prvi korak bit će snimka postojećeg stanja procesa i dokumentacije u nabavi te će se temeljem toga definirati budući proces uzevši u obzir mogućnosti informatizacije, digitalizacije i automatizacije poslovnih procesa u nabavi.

Na temelju razlike između postojećeg i željenog stanja definirat će se konkretne aktivnosti koje treba provesti. Ukupne aktivnosti predstavljat će opseg budućeg projekta informatizacije sustava nabave.

U sklopu Projektnog plana informatizacije sustava nabave definirane aktivnosti grupirat će se u faze prema prioritetima te će se za svaku aktivnost planirati resursi i izraditi vremenski plan. Projektni plan će također sadržavati pretpostavke, ograničenja i rizike koji bi mogli povoljno ili nepovoljno utjecati na uspjeh projekta.

4.      Voditelj projekta i nositelji aktivnosti

  • Grad Rijeka, Odjel gradske uprave za javnu nabavu
  • Grad Rijeka, Zavod za informatičku djelatnost

5.      Korisnici projektnih rezultata

  • Gospodarski subjekti, ponuditelji u procesima nabave Grada Rijeke
  • Odjeli gradske uprave Grada Rijeke i ostali podnositelji zahtjeva za nabavu

6.      Financijska vrijednost projekta i izvori financiranja

Detaljni financijski plan projekta razložen po stavkama opsega definirat će se u sklopu izrade Projektnog plana.

7.      Poveznica na Strategiju grada Rijeke

STRATEŠKI CILJ 3. Osigurati dostojanstvo svih građana jačanjem socijalne uključenosti i razvojem projekata od zajedničkog interesa

PRIORITET 3.3. Jačanje upravnih kapaciteta sustava Grada Rijeke

MJERA 3.3.1. Jačanje ljudskih resursa i znanja

Vaš doprinos

Tema kojom se bavi dokument Strateški plan Rijeka Pametan grad za razdoblje 2019.-2020. godine važna je za sve građane, a posebno može biti zanimljiva predstavnicima akademskog, znanstvenog i gospodarskog sektora te pojedincima koji se bave inovacijama i razvojem informacijsko-komunikacijskih rješenja koja u cilju imaju podizanje kvalitete i efikasnosti rada javnih uprava.

Koncept Pametan grad dotiče se mnogih i različitih područja i djelatnosti koje su u nadležnosti javne uprave, a samim time i njenog poslovanja i komunikacije s građanima u okviru više različitih tema i usluga koje grad nudi građanima.

Razmislite o činjenici da koncept Pametnog grada u cilju ima građanima poboljšati kvalitetu života, poduzetnicima unaprijediti poslovanje, a javnom sektoru omogućiti komunikaciju na više razina sa svima kojima javni servis pruža uslugu.

Kako Vi vidite ostvarenja ovih ciljeva?  U kojem području smatrate da postoji najveći potencijal za podizanje kvalitete života kroz koncept Pametnog grada i korištenje informacijsko-komunikacijskih tehnologija?

Proučite projekte koji se planiraju realizirati u razdoblju 2019. i 2020., a koji su opisani u ovom Strateškom planu. Koji biste od njih izdvojili kao najkorisniji po Vašem mišljenju i zašto?

Pogledajte i popise projekata koje je Rijeka do sada već realizirala, a koji pripadaju konceptu Pametnog grada. Smatrate li da su ti projekti doprinijeli podizanju kvalitete života u gradu odnosno pomogli unaprjeđenju poduzetničkog poslovanja? Koji od njih posebno jesu?

Jeste li se do sada susreli s idejama i projektima koji bi se mogli uvrstiti u sliku i koncept Pametnog grada? Koje su to ideje i projekti?

Što smatrate najvećim nedostatkom u kontekstu ovog Strateškog plana? Biste li što u njemu promijenili i zašto?

Svoje prijedloge i sugestije možete uputiti koristeći online obrazac dostupan ovdje u savjetovanju.
Jednako tako, svoje komentare možete upisati u polje za komentiranje u dnu ove stranice.
Po završetku Savjetovanja, svi pristigli prijedlozi bit će pregledani i razmotreni, sastavit će se Izvješće o prihvaćenim i neprihvaćenim prijedlozima kao i razlozima neprihvaćanja i to Izvješće bit će objavljeno na ovoj stranici.

 

Obrazac za sudjelovanje u savjetovanju s javnošću

Savjetovanje o: Nacrtu prijedloga strateškog plana Rijeka Pametan grad za razdoblje 2019.-2020. godine

Naziv akta / dokumenta: Strateški plan Rijeka Pametan grad za razdoblje 2019.-2020. godine
Nositelj izrade akta/dokumenta: Zavod za informatičku djelatnost Grada Rijeke
Početak savjetovanja: 5. rujna 2018.
Završetak savjetovanja: 5. listopada 2018.

Kategorija korisnika koje podnositelj predstavlja (građani, udruge, poduzetnici, itd.):

Jeste li suglasni da vaši podaci kao podnositelja prijedloga budu objavljeni javno u izvješću (odgovorite sa da ili ne):

DaNe

Datum dostavljanja prijedloga i mišljenja:

Dokažite da niste robot!


Ovo Savjetovanje ostaje otvoreno do 5. listopada 2018.

Odgovori

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa *

Ova web-stranica koristi Akismet za zaštitu protiv spama. Saznajte kako se obrađuju podaci komentara.