Sustav rodiljnih i roditeljskih potpora u Republici Hrvatskoj, reguliran je Zakonom o rodiljnim i roditeljskim potporama (“Narodne novine” broj 152/22).

Zakonom se propisuje pravo roditelja i njemu izjednačene osobe na vremenske i novčane potpore, uvjeti i način njihova ostvarivanja i financiranja te tijela nadležna za provedbu Zakona u svrhu zaštite materinstva, njege novorođenog djeteta i njegova podizanja, ravnopravne podjele prava i obveza skrbi o djetetu između oba roditelja te usklađivanja obiteljskog i poslovnog života.

Pojam korisnika rodiljnih i roditeljskih potpora, definiran je člankom 8. Zakona, a sukladno stavku 1. točki 2. istoga članka, korisnici rodiljnih i roditeljskih potpora su i djetetovi roditelji koji na temelju samozapošljavanja imaju priznat status osiguranika iz obveznog zdravstvenog i mirovinskog osiguranja, a koji obavljaju gospodarsku djelatnost obrta i s obrtom izjednačenih djelatnosti.

Sukladno članku 7. stavku 1. točki 6. Zakona o obveznom zdravstvenom osiguranju (“Narodne novine” broj 80/13, 137/13 i 98/19) status osiguranika imaju osobe koje na području Republike Hrvatske obavljaju gospodarsku djelatnost obrta i s obrtom izjednačenih djelatnosti.

Naknada plaće tijekom korištenja roditeljskih prava određuje se od osnovice za naknadu plaće, pri čemu se razlikuje način izračuna osnovice za naknadu plaće zaposlenih osoba te samozaposlenih osoba odnosno osoba koje su samostalni obveznici plaćanja doprinosa za obvezno zdravstveno osiguranje temeljem obavljanja djelatnosti obrta i s obrtom izjednačene djelatnosti.

Naime, u kategoriji samozaposlenih osoba odnosno osoba koje su samostalni obveznici plaćanja doprinosa za obvezno zdravstveno osiguranje temeljem obavljanja djelatnosti obrta i s obrtom izjednačene djelatnosti, javlja se specifičan problem izračuna naknade plaće obzirom da se ovoj kategoriji građana, visina naknade određuje prema osnovici osiguranja za obračun i uplatu doprinosa za obvezno zdravstveno osiguranje na koju plaćaju doprinose.

Dakle, iako su u Zakonu zaposlene i samozaposlene osobe deklaratorno izjednačene, u praksi to nije slučaj, jer obrtnici plaćaju manje doprinose te im je stoga naknada plaće tijekom korištenja roditeljskih prava znatno niža od zaposlenih osoba. Stoga se može reći da ovakva državna praksa posredno onemogućuje roditelje da koriste dopuste u pravom smislu obzirom da kod realizacije navedenog prava za ove kategorije osoba, dolazi do nepravedno malih naknada koje utječu na sve težu odluku žena obrtnica da se odluče na majčinstvo.

Dodatni problem je utvrđivanje naknade plaće kod paušalnog obrta, koji je iz brojnih razloga, trenutno jedan od najpopularnijih načina za početak bavljenja poduzetništvom mikropoduzetnika. Obzirom da je idealan za poduzetnike početnike, a to su najčešće osobe mlađe životne dobi, sve veći broj mladih ljudi se odlučuje na ovakav oblik poduzetništva.

Međutim, ukoliko ove kategorije građana prilikom odlučivanja o zasnivanju obitelji i roditeljstva, odmah naiđu na prepreke pri ostvarivanju svojih roditeljskih prava, kao što je to izrazito niska visina novčane naknade, jasno je da će se teže odlučiti za roditeljstvo, a takva će odluka posljedično utjecati na stagnaciju populacijskog rasta i u gradu Rijeci.

Unatoč činjenici da obrtnik, kao i bilo koja druga pravna ili fizička osoba koja obavlja gospodarsku djelatnost može ostvariti pravo na rodiljnu odnosno roditeljsku naknadu, tijekom tog perioda obrtnik ukoliko je jedino zaposlena osoba u obrtu, obustavlja gospodarsku djelatnost pa stoga ne ostvaruje prihode.

U slučaju privremene obustave obavljanja samostalne djelatnosti koja je prijavljena nadležnom tijelu kod kojega je djelatnost registrirana i nadležnoj ispostavi Porezne uprave u roku određenom propisima o obrtu odnosno samostalnom obavljanju djelatnosti i Zakonom, godišnji paušalni dohodak utvrđuje se razmjerno broju mjeseci obavljanja djelatnosti, dohodovni razred utvrđuje se na način propisan Pravilnikom o paušalnom oporezivanju samostalnih djelatnosti (“Narodne novine” broj 1/20), a porezna se obveza za to razdoblje ne utvrđuje.

Naime, sukladno članku 31. stavku 2. Zakona o obrtu („Narodne novine” broj 143/13, 127/19 i 41/20), obrtnik može privremeno obustaviti obavljanje obrta u trajanju do tri godine, kada koristi rodiljni, odnosno roditeljski dopust do navršene treće godine djetetova života, odnosno do osme godine djetetova života kada koristi pravo na njegu djeteta s težim smetnjama u razvoju, a pravo je priznato izvršnim rješenjem Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje.

Prepoznajući potrebe suvremene obitelji s djecom, od posebne je važnosti nastaviti proaktivno djelovati u smjeru stvaranja pozitivne, sveobuhvatne politike koja djeluje u korist obitelji kako bi se ublažio financijski teret obitelji te omogućilo bolje usklađivanje obiteljskih i poslovnih obveza.

Sukladno članku 73. stavku 1.  Zakona, općina, grad, županija i Grad Zagreb, u svrhu propisanu Zakonom, odnosno u svrhu zaštite materinstva, njege novorođenog djeteta i njegova podizanja, ravnopravne podjele prava i obveza skrbi o djetetu između te usklađivanja obiteljskog i poslovnog života, svojim općim aktima mogu propisati način i uvjete za ostvarivanje prava roditelja na novčanu pomoć u većem opsegu od propisanog ovim Zakonom ili pružanje pomoći u naravi.

Nacrtom prijedloga Odluke nastoji zaštititi samozaposlene roditelje koji obavljaju gospodarsku djelatnost obrta, a kojima je, iz svega gore navedenog, potrebno osigurati dodatnu socijalnu sigurnost, odnosno olakšati povratak na tržište rada nakon isteka rodiljnog, odnosno roditeljskog dopusta, s obzirom da stavljanjem u mirovanje obrta isti nemaju nikakve prihode.

Nacrtom prijedloga Odluke propisuju se uvjeti, način i postupak ostvarivanja prava na novčanu pomoć te se predlaže da Grad Rijeka iz gradskog proračuna,  samozaposlenom roditelju koji obavlja gospodarsku djelatnost obrta, pod određenim uvjetima, dodijeli jednokratnu novčanu pomoć u visini od prosječne mjesečne rodiljne, odnosno roditeljske naknade, ostvarene (isplaćene) u posljednja tri mjeseca korištenja prava na rodiljni, odnosno roditeljski dopust.

Financijska sredstva za provođenje predložene Odluke osigurana su Proračunu Grada Rijeke, Odjela gradske uprave za zdravstvo i socijalnu skrb za 2023. godinu, na programu Grad Rijeka – Prijatelj  djece, u iznosu od 14.000,00  eura.

Prema nacrtu prijedloga Odluke, pravo na novčanu pomoć mogao bi ostvariti samozaposleni roditelj koji obavlja gospodarsku djelatnost obrta, ako ispunjava sljedeće uvjete:

• da ima registrirano sjedište obrta na području grada Rijeke,
• da obavlja djelatnost obrta kao glavnu i jedinu djelatnost,
• da je jedino zaposlena osoba u obrtu,
• da ostvaruje pravo na rodiljni, odnosno roditeljski dopust koje mu je priznato rješenjem nadležnog tijela kao samozaposlene osobe,
• da on i dijete s kojim živi u zajedničkom kućanstvu, a za koje ostvaruje pravo na rodiljni, odnosno roditeljski dopust, imaju prijavljeno prebivalište na području grada Rijeke, odnosno stalni boravak za strance,

Nadalje su za ostvarivanje prava na novčanu pomoć utvrđeni daljnji uvjeti: da iznos prosječne mjesečne naknade za korištenje rodiljnog, odnosno roditeljskog dopusta samozaposlenog roditelja, ostvarene (isplaćene) u posljednja tri mjeseca korištenja tog prava, ne prelazi 663.61 EUR,  da je privremena obustava obavljanja djelatnosti obrta trajala šest ili više mjeseci neprekidno, te da je samozaposleni roditelj nakon privremene obustave obavljanja djelatnosti obrta nastavio obavljati djelatnost obrta (reaktivirao obrt).

Pozivamo Vas da se uključite u ovo Savjetovanje svojim prijedlozima.

Proučite Nacrt prijedloga Odluke o pravu na novčanu pomoć samozaposlenom roditelju koji obavlja gospodarsku djelatnost obrta. Cjeloviti dokument dostupan je u prilozima ovog savjetovanja.

Komentirajte predloženi dokument, sugerirajte poboljšanja.

Smatrate li da će se provođenjem predložene odluka zaštititi samozaposlene roditelje koji obavljaju gospodarsku djelatnost obrta i olakšati im povratak na tržište rada nakon isteka rodiljnog, odnosno roditeljskog dopusta?

Svi Vaši prijedlozi i komentari bit će uzeti u obzir i razmotreni te će se po završetku Savjetovanja objaviti Izvješće o prihvaćenim i neprihvaćenim prijedlozima, odnosno razlozima eventualnog neprihvaćanja.

Ovo Savjetovanje ostaje otvoreno do 18. veljače 2023. i nakon tog datuma neće više biti moguće slati primjedbe i prijedloge, a izvješće o Savjetovanju objavit će se na ovom mjestu.