Program za mlade Grada Rijeke strateški je dokument koji objedinjuje i razrađuje ciljeve i mjere  kojima Grad Rijeka želi odgovoriti na potrebe i probleme mladih na lokalnoj razini te općenito poboljšati kvalitetu života mladih.

Ovaj se Program fokusira na definiranje zadataka pojedinih odjela i javnih ustanova u ispunjavanju međunarodnih, ustavnih i zakonskih obveza Republike Hrvatske u vezi s mladima, poboljšanje kvalitete života svih građana, a posebice mladih, uvažavajući njihove interese, a prema europskim standardima i modelima dobre prakse, uključivanje što većeg broja mladih u procese odlučivanja, posebice o potrebama i problemima mladih, mobiliziranje svih potencijala u društvu, posebice mladih i najkreativnijih članova zajednice, stvaranje uvjeta za afirmaciju mladih u Rijeci te smanjenje njihovog iseljavanja.

Lokalni program za mlade Grada Rijeke odnosi se na četverogodišnje razdoblje, što predstavlja srednjoročni period planiranja i prikaz potrebnih ostvarenih ciljeva do kraja tog razdoblja, dok će se za svaku godinu od 2018. do 2022. posebno donijeti akcijski (godišnji) planovi koji će sadržavati detaljnu razradu ciljeva i aktivnosti navedenih u ovom dokumentu, ovisno o njihovom vremenskom rasporedu. Ipak, treba naglasiti da je kraj planiranog razdoblja od četiri godina samo početak za novi ciklus planiranja.

Program za mlade Grada Rijeke proizlazi iz Nacionalnog programa za mlade  i temelji se na članku 13. i 19. Zakona o savjetima mladih   te na Strategiji razvoja Grada Rijeke za razdoblje 2014.-2020. godine čime su u ovaj Program uvrštene sve specifičnosti mladih na ovom području.

Mladi su veoma heterogena društvena skupina. Univerzalno zajedničko obilježje mladih jest njihova životna dob. Sukladno Nacionalnom programu za mlade, i Program za mlade Grada Rijeke odnosi se na mlade u dobi od 15 do 30 godina.

Socijalna obilježja koja najviše diferenciraju mlade u svim ispitivanim dimenzijama jesu njihov socioprofesionalni status i obrazovna postignuća.

Prema podacima Državnog zavoda za statistiku i popisa stanovništva iz 2011. godine u Rijeci živi 128.624 osobe, od čega je 21.968 mladih osoba u dobi od 15 do 29 godine.

Valja istaknuti kako je posljednji provedeni popis stanovništva iz 2011. godine potvrdio posebnost Rijeke i njezin status grada različitosti. Od ukupnog broja Riječana, njih se 82 % deklarira kao Hrvati dok su najveće manjine srpska (6,57 %), bošnjačka (2,06 %) i talijanska (1,9 %). Nadalje, kao pripadnici katoličke vjeroispovijesti deklarira se 71,96 % Riječana, pripadnika pravoslavne vjeroispovijesti ima 6,95 %, muslimanske 4,52 %, a agnostika i ateista ima 10,91 %. U Rijeci tako samo 63.867 stanovnika živi od rođenja u istom naselju dok je njih čak  42.864 doselilo iz drugog grada u Hrvatskoj, a 21.685 iz inozemstva, dok su ostali živjeli unutar Rijeke, ali u različitim naseljima ili je taj podatak nepoznat.

Kod zaposlenih mladih Riječana prisutan je čitav niz djelatnosti i poslova kojima se bave, od kojih prevladava 6 skupina zanimanja. Najveći broj mladih zaposlen je u uslužnim i trgovačkim zanimanjima, njih 27%. Veliki broj mladih, gotovo 18%,  rade kao znanstvenici, inženjeri i stručnjaci, jednako toliko kao tehničari i stručni suradnici. Njih nešto više od 13% rade kao administrativni službenici. U obrtničkim zanimanjima i pojedinačnoj proizvodnji zaposleno je 12% mladih Riječana. Rukovatelji postrojenjima i strojevima, industrijski proizvođači i sastavljači proizvoda čine 5,5% zaposlenih. (Državni zavod za statistiku, Popis stanovništva 2011.).

Prema aktivnosti i statusu na tržištu rada, podjednak je broj mladih koji su radno aktivni (zaposleni i nezaposleni) te ekonomski neaktivni (pretežito studenti).

Sve navedeno predstavlja specifičnosti Rijeke koje su pri izradi ovog dokumenta ukomponirane u ciljeve i mjere.

Glavni cilj bio je izraditi dokument koji je potekao od mladih i koji odgovara na njihove želje i potrebe. U svaku su fazu izrade stoga aktivno bili uključeni mladi i organizacije koje se bave mladima te Savjet mladih Grada Rijeke kao neprocjenjivo važni partneri. Prvi korak izrade Programa za mlade podrazumijevao je određivanje radnih skupina koje će aktivno sudjelovati u izradi istog. Radne skupine oblikovane su na način da obuhvate sve sudionike koji su uključeni ili mogu doprinijeti stvaranju i implementaciji politika za mlade. Bilo je stoga, uz same mlade, potrebno uključiti predstavnike lokalne samouprave koji su zaduženi za donošenje i provedbu politika za mlade te predstavnike zainteresirane javnosti koji mogu dati pozitivan doprinos ovoj temi. Izrada Programa odvijala se kroz strukturirane radionice koje su koordinirali predstavnici gradske uprave.

Ovaj važan strateški dokument određen je ciljevima koji su definirati zadacima, vremenskim rokovima i nositeljima istih, odnosno sastoji se od skupa aktivnosti koje se trebaju ostvariti kako bismo zadovoljili potrebe i želje mladih te poboljšali položaj i prilike mladih osoba u Rijeci.

Korištena metodologija sastojala se od sljedećih koraka, od kojih se svaki veže na onaj sljedeći:

Vizija

Prvi je zadatak aktivnih sudionika radionica bio metodom Oluja ideja zajednički odrediti opći cilj, odnosno idealnu sliku života mladih kojoj će ovaj strateški dokument postavljenim specifičnim ciljevima doprinijeti.

Identificiranje problema

Drugi je korak bio identificirati specifične probleme i nezadovoljene potrebe mladih na koje će se ovim dokumentom odgovoriti. Olujom ideja iznjedreni su razni problemi mladih koji su potom grupirani u određene kategorije.

Definiranje ciljeva

Potom se pristupilo izradi ciljeva na način da se identificirani problemi, odnosno trenutna negativna situacija, pretvore u ciljeve, odnosno u željenu pozitivnu situaciju.

Razrađivanje aktivnosti i rezultata

Razrađivanje aktivnosti i zadataka te njihovih rezultata podrazumijevalo je osmišljavanje inovativnih rješenja identificiranih problema predlažući i opisujući konkretne akcije (aktivnosti, programe i sl.) koje će se provesti tijekom razdoblja na koje se Program odnosi. Naglasak je stavljen na  razmišljanje izvan okvira, a definirani rezultati su postavljeni kao konkretni, mjerljivi i realistični u odnosu na razdoblje provedbe Programa.

Relevantni dionici

Prilikom promišljanja o aktivnostima, uz svaku su aktivnost popisani suradnici koji su, uz nositelje aktivnosti, nužni za njezinu provedbu i koje je neophodno uključiti zbog doprinosa koji mogu dati i njihove uloge u životu mladih i društvu.

Preduvjeti i pretpostavke

Osim dionika, definirani su i preduvjeti u zajednici koji moraju biti zadovoljeni da se navedena aktivnost provede (infrastruktura, legislativa, institucije, financije) te pretpostavke, odnosno vanjski čimbenici koji utječu na uspjeh provedbe, no nalaze se izvan utjecaja provoditelja aktivnosti. Navedeno je bilo izrazito važno jasno predvidjeti i definirati kako bi se osigurala provedivost mjera i održivost rezultata.

Indikatori provedbe

Nakon definiranih ciljeva i aktivnosti određeni su indikatori provedbe, odnosno pokazatelji kojima se može pratiti uspješnost provedenih mjera (način mjerenja ostvarenja neposrednih rezultata provedenih mjera). To je ključno za kvalitetno praćenje provođenja ovog strateškog dokumenta.

Nakon ovih osam koraka, završena je prva faza izrade Programa koja je rezultirala prvom verzijom Programa za mlade Grada Rijeke za razdoblje 2018.-2022.

Strukturirani dijalog

U drugoj fazi izrade, mladi su također aktivno konzultirani i uključeni putem procesa strukturiranog dijaloga na način da su još jednom dobili priliku komentirati i predlagati izmjene i dopune prve verzije dokumenta. Ovim smo putem nastojali obuhvatiti i uključiti i one mlade osobe koje nisu sudjelovale na radionicama izrade Programa. Naime, mladi su, kao što je ranije spomenuto, vrlo heterogena skupina te smo na ovaj način osigurali široku uključenost različitih podskupina kako bi se svaki glas čuo, argumentirao i razmotrio.

Strukturirani dijalog jest proces u kojem tijela lokalne vlasti neposredno konzultiraju mlade ljude o temama i politika koje su im od velike važnosti i o kojima ovisi njihov status i boljitak u društvu. Struktura dijaloga, odnosno teme koju su diskutirane, unaprijed su definirane na način da su slijedile teme, ciljeve i mjere postavljene u dokumentu. Proces je vodila udruga Delta, organizacija civilnog društva s dugogodišnjim iskustvom u radu s mladima te provođenju strukturiranog dijaloga. Proces je bio vrlo uspješan i konstruktivan, a mladi su još jednom imali priliku iznijeti svoja promišljanja o politikama za mlade određenima dokumentom. 

Savjetovanje sa zainteresiranom javnošću

Druga faza izrade iznjedrila je revidiran dokument u koji su ukomponirani savjeti i mišljenja mladih dobivenih prilikom procesa strukturiranog dijaloga. U želji da omogućimo maksimalnu transparentnost ciljeva Programa za mlade i ponovno povećamo uključenost mladih, ali i svih zainteresiranih građanki i građana Rijeke, provedeno je savjetovanje sa zainteresiranom javnošću, odnosno e-Konzultacije. Navedeno predstavlja važan alat kojim je građanima omogućeno izravno sudjelovanje u izradi i donošenju važnih strateških dokumenata poput ovog. Mladima, ali i građanima općenito, kroz 30 dana omogućeno je uključivanje u izradu dokumenta kojim se uređuje njihov položaj, odgovara na njihove potrebe i osigurava prosperitet mladih čime se dugoročno zadovoljava interes i dobrobit svih Riječanki i Riječana.

Ovime se zaokružuje proces izrade Programa za mlade Grada Rijeke za razdoblje 2018.-2022. koji se bazirao na načelima inkluzivnosti, maksimalnoj uključenosti mladih, dobrog upravljanja te osiguravanja prosperiteta mladih, ali i svih građanki i građana Rijeke.

Lokalni program za mlade Grada Rijeke odnosi se na četverogodišnje razdoblje, što predstavlja srednjoročni period planiranja i prikaz potrebnih ostvarenih ciljeva do kraja tog razdoblja, dok će se za svaku godinu od 2018. do 2022. posebno donijeti akcijski (godišnji) planovi koji će sadržavati detaljnu razradu ciljeva i aktivnosti navedenih u ovom dokumentu, ovisno o njihovom vremenskom rasporedu. Ipak, treba naglasiti da je kraj planiranog razdoblja od četiri godine samo početak za novi ciklus planiranja.

Cjeloživotno učenje radi stjecanja novih znanja i vještina predstavlja sigurniji put do zadovoljavanja osobnih i profesionalnih potreba i interesa. Načela obrazovnih strateških dokumenta u EU, kao i u RH usmjerena su razvijaju kompetencija za cjeloživotno učenje.

U uvodu Strategije obrazovanja, znanosti i tehnologije – Nove boje znanja   navodi se važnost cjeloživotnog učenja, kao osnovni strateški cilj obrazovnih politika.

Ipak, formalno obrazovanje je središnji dio nacionalnog sustava obrazovanja kojim se znanja, vještine i vrijednosti korisne za društvo sustavno i planski prenose na djecu i mlade od predškolske, osnovnoškolske i srednjoškolske do sveučilišne razine, ali uključuje i obrazovanje odraslih. Ono se provodi u skladu sa zakonskim i drugim pravnim propisima Republike Hrvatske.

Prema istraživanju o potrebama mladih iz 2015. godine (Ilišin i Spajić-Vrkaš, 2015.) te identificiranim problemima radne skupine za navedeno poglavlje, zahtjevi mladih se u kontekstu sustavne podrške obrazovanju poglavito odnose na financiranje školovanja, koje osigurava dostupnost obrazovanja mladima te njihov ostanak u obrazovnom sustavu i nakon obveznog školovanja.

Sukladno specifičnosti skupine na koju se ovaj Program odnosi te nadležnosti Grada Rijeke, djelovanje Grada će se u nadolazeće četiri godine ponajprije odnositi na osiguranje preduvjeta za nastavak školovanja i ostanak u sustavu formalnog obrazovanja za mlade grada Rijeke, poticanje razvoja obrazovnih programa koji odgovaraju na šire društvene potrebe i usmjereni su na praktično usvajanje znanja te stvaranje poticajnog okruženja za osnaživanje mladih u gradu Rijeci.

Ciljevi i mjere

CILJ 1: Osigurati preduvjete za nastavak školovanja i poticanje ostanka u sustavu formalnog obrazovanja za mlade grada Rijeke

 CILJ 2: Poticati razvoj obrazovnih programa koji odgovaraju na šire društvene potrebe i usmjereni su na praktično usvajanje znanja

CILJ 3: Doprinijeti stvaranju poticajnog okruženja za osnaživanje mladih u gradu Rijeci

Statistički podaci ukazuju kako mlade osobe, kako na europskoj tako i na nacionalnoj razini, čine jednu od najranjivijih skupina s aspekta zapošljavanja i poduzetništva, te kako nezaposlenost dvostruko češće pogađa mlade ljude u usporedbi s drugim dobnim skupinama (EUROSTAT, 2017).

Prosječna godišnja stopa nezaposlenosti na razini Europske unije je u veljači 2017. godine iznosila 9,5 %, a udio mladih osoba (na razini EU mladima smatraju osobe od 15. do 24. godine starosti) u ukupnoj nezaposlenosti iznosio je 17,3 % (EUROSTAT, 2017).

U Republici Hrvatskoj je prosječna godišnja stopa registrirane nezaposlenosti u veljači 2017. godine iznosila 15,3 %, a udio mladih osoba u ukupnoj nezaposlenosti iznosio je 27,8 %. Hrvatski zavod za zapošljavanje (HZZ) mladom nezaposlenom osobom smatra osobu u dobi od 15 do 29 godina života koja je sposobna ili djelomično sposobna za rad, koja nije u radnom odnosu, koja aktivno traži posao i raspoloživa je za rad.

U Primorsko-goranskoj županiji je u veljači 2017. godine prosječna godišnja stopa registrirane nezaposlenosti bila niža od državnog prosjeka i iznosila je 5,02 %, s time da je udio mladih u ukupnoj nezaposlenosti činio 24,6 % (HZZ, 2017 i HZMO, 2017).

Na dan 28. veljače 2017. godine u gradu Rijeci ukupno su evidentirane 7.354 nezaposlene osobe. Od tog broja, u dobi od 15. do 29. godine starosti je bilo 1.745 osoba. Prema tome, udio mladih u ukupnom broju nezaposlenih iznosio je 23,7 %, što je bolje od državnog i županijskog prosjeka, no i dalje predstavlja visoku brojku (HZZ PS Rijeka, 2017).

Usporedbom godišnjih statističkih podataka o nezaposlenosti, vidljivo je kako od 2009. godine na razini EU, kao i na razini Republike Hrvatske konstantno raste prosječan broj nezaposlenih, kao i udio mladih osoba u strukturi nezaposlenih (EUROSTAT, HZZ).

Za aktivne mjere zapošljavanja na nacionalnoj i lokalnoj razini zadužen je Hrvatski zavod za zapošljavanje. HZZ nezaposlenim osobama pruža usluge informiranja, savjetovanja, profesionalnog usmjeravanja, organiziranja radionica, osiguravanja materijalnih i drugih prava tijekom nezaposlenosti.

Uz opće programe, HZZ provodi i intervenciju aktivne politike zapošljavanja usmjerene mladima, kao specifičnoj ciljanoj skupini i to prvenstveno kroz paket mjera za mlade Mladi i kreativni. Paket sadrži ukupno 29 mjera, koje su usmjerene na podizanje kompetencija i pripremu mladih za zapošljavanje, a posebice jačanje i uključivanje mladih u poduzetništvo i razvoj organizacija civilnog društva kao sve značajnijeg dionika na tržištu. Navedenim mjerama se osigurava primjena Garancije za mlade koju je Republika Hrvatska prihvatila pristupanjem Europskoj uniji.

Uz navedeno, HZZ provodi i aktivnosti usmjerene na prevenciju nezaposlenosti i promociju traženih zanimanja, kojima se želi omogućiti pravilan izbor karijere, pravilan izbor obrazovanja radi uspješnog završetka i stjecanja kvalifikacija i pomoć u pronalasku odgovarajućeg zaposlenja.

Grad je kroz Strategiju razvoja Grada Rijeke za razdoblje 2014. – 2020. godine i Opći program mjera za poticanje razvoja poduzetništva na području grada Rijeke postavio temelje za razvoj poduzetničkih i radnih kompetencija mladih i povećanje (samo)zapošljivosti mladih.

U skladu s navedenim, aktivnosti Grada na području zapošljavanja i poduzetništva mladih usredotočene su na jačanje poduzetničkih kompetencija i vještina mladih, stvaranje poticajnog okruženja za pokretanje i obavljanje poduzetničke aktivnosti mladih te usmjeravanje njihovog profesionalnog i stručnog osposobljavanja u skladu s potrebama i zahtjevima tržišta rada.

Općim programom mjera obuhvaćeno je deset područja poticanja razvoja poduzetništva, od kojih je za mlade posebno značajan program Novi oblici obrazovanja i informiranja u poduzetništvu te Jačanje konkurentnosti poduzetnika. U sklopu predmetnog programa Grad provodi niz projekata koji su usmjereni prvenstveno mladoj populaciji i koji su osmišljeni s ciljem edukacije mladih o poduzetništvu, razvoja poduzetničkog potencijala mladih i jačanja konkurentnosti mladih na tržištu rada. Neki od najznačajniji projekata koji se provode u sklopu navedenog programa su Start-up Rijeka i K.E.Š .

U razdoblju za koje se donosi ovaj Program Grad će putem Odjela gradske uprave za poduzetništvo nastaviti daljnje aktivnosti na projektu Start-up Rijeka i raditi na unaprjeđenju projekta kroz nabavu dodatne infrastrukturne i druge opreme, ostvarenjem suradnje s ostalim inkubatorima u regiji, širenjem mentorske mreže, organiziranjem niza konferencija i manifestacija namijenjenih ne samo korisnicima start-upa, već i široj riječkoj (mladoj) populaciji, te konstantnom radu na većoj prepoznatljivosti projekta te približavanju rada Start-up inkubatora široj društvenoj i gospodarskoj zajednici.

Ciljevi i mjere

CILJ 1.: Promicanje i podizanje poduzetničke kulture mladih

CILJ 2.: Olakšavanje pristupa mladih tržištu rada i jačanje konkurentnosti mladih na tržištu rada 

CILJ 3.: Poticanje samozapošljavanja mladih

Socijalna skrb u Gradu Rijeci regulirana je Odlukom o socijalnoj skrbi koja uključuje sve zakonske obveze, ali donosi i puno veći standard socijalne zaštite građana.

Nadalje, Odjel za zdravstvo i socijalnu skrb svake godine putem javnog natječaja potiče udruge na razvijanje i provedbu programa i projekata koji odgovaraju na potrebe građana koje nisu obuhvaćene socijalnim programom u užem smislu te na volonterski rad u socijalnoj skrbi.

Na temelju dostupnih podataka ustanovljeni su sljedeći glavni problemi i izazovi vezani uz socijalnu skrb i socijalno uključivanje mladih:

1. Neprepoznate potrebe mladih socijalno ugroženih osoba za socijalnim mjerama kojima bi mogli prevladati nepovoljne životne okolnosti (prije svega loš ekonomski status)
2. Prisutnost osjećaja socijalne isključenosti, nezadovoljstva životom, visoke razine stresa, te osjećaja pogoršanja zdravlja kod velikog broja mladih socijalno ugroženih osoba (većinom kod onih izloženih siromaštvu)
3. Selektivan interes zajednice za određene socijalne probleme i socijalno osjetljive skupine.

Istraživanje o zdravstvenim ponašanjima koje su 2006. proveli Odjel gradske uprave za zdravstvo i socijalnu skrb i Odsjek za psihologiju Filozofskog fakulteta u Rijeci na ukupno 1.000 ispitanika u dobi od 15. do 93. godine starosti, pokazalo je da se 52 % mladih Riječana ne bavi nikakvom sportskom aktivnošću (aktivno ili rekreativno). Mladi koji se ne bave sportskim aktivnostima, najčešće to ne čine zbog nedostatka vremena (70 %) ili zato što imaju neke druge interese (60 %).

Vezano uz prehranu, istraživanje je pokazalo da mladi u prosjeku konzumiraju tri obroka dnevno. Treba naglasiti da 14% djevojaka i 11% mladića imaju prenizak indeks tjelesne mase (ITM/ eng. BMI), a 10% djevojaka i čak 26% mladića ITM viši od idealnog, što oboje predstavlja svojevrstan zdravstveni rizik.

Nadalje, ustanovljeno je da oko 40% mladih puši, pri čemu nešto manji broj djevojaka nego mladića. Najveći ih je broj započeo pušiti sa 16 godina života (raspon dobi u kojoj su započeli pušiti kreće se od 12. do 23. godine života). Što se tiče konzumiranja alkoholnih pića kod mladih Riječana, 13% ih pije pivo gotovo svakodnevno, a 29% jednom tjedno. Gotovo svakodnevno vino pije 9% mladih, a u prosjeku jednom tjedno njih 32%. Žestoka alkoholna pića gotovo svakodnevno konzumira 4,5% mladih, a otprilike jednom tjedno 26% mladih.

Kako bi dobili uvid u mentalno zdravlje građana Rijeke, Grad Rijeka je također u suradnji s Odsjekom za psihologiju Filozofskog fakulteta u Rijeci krajem 2007. godine proveo istraživanje na 1.000 građana Rijeke u dobi od 18 godina naviše. Osobe mlađe životne dobi pokazale su se najrizičnijima kada se radi o stresu i depresivnosti.

Grad Rijeka osigurava zdravstvenu zaštitu stanovnika na svom području iznad standarda utvrđenih obveznim zdravstvenim osiguranjem uglavnom putem godišnjeg pozvanog i javnog natječaja za programe i projekte zdravstvene zaštite. Na taj način odabiru se partnerske organizacije, odnosno njihovi programi i projekti koji će najbolje odgovoriti na potrebe građana.

Na temelju prethodno prikazanoga ustanovljeni su sljedeći glavni problemi koji se odnose na zdravlje i zdravstvenu zaštitu mladih u Rijeci:

1. Nedostupnost podataka o zdravstvenom stanju mladih
2. Visoka učestalost rizičnih ponašanja kod mladih, kao što su pušenje, tjelesna neaktivnost, nepravilna prehrana, pretjerano pijenje alkohola, koja su značajno povezana s glavnim zdravstvenim problemima populacije (morbiditet i mortalitet)
3. Nedovoljna dostupnost psiholoških usluga za mlade koji se suočavaju s problemima depresivnosti, programa za redukciju stresa, te usluga i programa za zaštitu psihičkog zdravlja mladih s invaliditetom i mladih izloženih siromaštvu.

Ciljevi i mjere

• Socijalna zaštita mladih

CILJ 1. Unaprijediti postojeći gradski socijalni program mjerama za smanjenje siromaštva i socijalne isključenosti mladih

 CILJ 2. Osigurati višu razinu formalne i neformalne socijalne podrške mladim socijalno ugroženim osobama

CILJ 3. Poticati interes stručne i šire javnosti za zanemarene socijalno osjetljive skupine i socijalne probleme

• Zdravstvena zaštita mladih

CILJ 1. Uspostaviti sustav za praćenje tjelesnog i mentalnog zdravlja i zdravstvenih ponašanja mladih

 CILJ 2. Popularizirati kod mladih pravilnu tjelesnu aktivnost i prehranu

CILJ 3. Poticati stručnjake na razvoj programa prevencije pušenja, uporabe alkohola i prekomjerne tjelesne mase i pretilosti kod mladih 

CILJ 4. Omogućiti mladima usluge i programe za sprječavanje razvoja psihičkih problema, a posebice mladima s invaliditetom i mladima izloženima siromaštvu

Temelj područja Aktivno sudjelovanje mladih u društvu je koncept aktivnog građanstva koji pretpostavlja niz aktivnosti u različitim sferama svakodnevnog života, a koji doprinose osnaživanju građanske (demokratske) kulture mladih. Ovo područje pretpostavlja ne samo određena prava mladih koja moraju osigurati državne i društvene institucije i donositelji odluka već i aktivnu ulogu mladih te njihovo aktivno (su)djelovanje u lokalnoj zajednici.

Temeljna vizija ovog poglavlja je osigurati podržavajuću okolinu koja se temelji na međusobnom povjerenju, suradnji i suodgovornosti u kojoj su mladi od 15 do 30 godina informirani, educirani i motivirani za aktivno (su)djelovanje u lokalnoj zajednici.

Prioritetna područja poglavlja Aktivno sudjelovanje mladih u društvu su:

1. Informiranje mladih o mogućnostima (su)djelovanja u lokalnoj zajednici,
2. Osnaživanje mladih (edukacija) za aktivno (su)djelovanje u lokalnoj zajednici, te
3. Osiguravanje poticajnog okruženja za aktivno (su)djelovanje mladih u lokalnoj zajednici.

Ciljevi i mjere 

CILJ 1.: Osigurati mehanizme informiranja mladih o mogućnostima (su)djelovanja u lokalnoj zajednici

CILJ 2.: Osigurati mladima mogućnosti stjecanja kompetencija za aktivno (su)djelovanje u lokalnoj zajednici i poticati organiziranje edukativnih radionica za mlade s ciljem stjecanja kompetencija mladih za aktivno (su)djelovanje u lokalnoj zajednici

CILJ 3.: Osigurati poticajno okruženje za aktivno (su)djelovanje mladih u lokalnoj zajednici

Poglavlje Kultura i mladi ovog Programa za mlade Grada Rijeke za razdoblje 2018. – 2022. planiran je u skladu sa Strategijom kulturnog razvitka Grada Rijeke 2013. -2020. u kojoj je definirana vizija Rijeke koja će se razvijati kao grad otvoren za kulturne razlike, umjetničke inovacije i poduzetničke inicijative, pružajući kreativnim i obrazovanim ljudima mogućnost ostvarivanja svojih umjetničkih, intelektualnih i drugih potencijala. U misiji stoji kako će Grad Rijeka poticati i pomagati razvitak kulture i umjetnosti te štititi kulturna i umjetnička dobra, vodeći pritom brigu o svim segmentima kulturnog i umjetničkog stvaralaštva. To se odnosi i na kreatore te konzumente kulturnih produkcija koji spadaju u populaciju mladih pošto oni čine neizostavni dio umjetničkog i kulturnog života grada Rijeke te su ključni za njegov kulturni razvitak.

Rijeka nosi titulu Europske prijestolnice kulture za 2020. godinu. Ono što Rijeka nudi svojim građanima i posjetiteljima objedinjeno je pod sloganom Luka različitosti. Koncept se temelji na problematizaciji rada i prava na rad, prava na različitost, održivosti okoliša, kulturne raznolikosti i društvene uključenosti. Teme Rad, Voda i Migracije se provlače kroz sedam programskih linija (27 susjedstava, Ciglena kuća, Doba moći, Lungomare, Dopolavoro, Kuhinja te Slatko i slano) koje istovremeno označavaju ono što Rijeka jest, ali i korespondiraju s europskim i globalnim vrijednostima i problemima. Jedna Rijeka: Učenje je horizontalna nit koja se provlači kroz cjelokupni kulturni program. Osmišljena je kao integrirani program jačanja kapaciteta kulturnog sektora i osnaživanje lokalne zajednice kroz razvoj transverzalnih vještina i praktičnih vještina.

Grad Rijeka kao jedinica lokalne samouprave putem Odjela gradske uprave za kulturu svake godine pomaže programe koji potiču približavanje umjetnosti mladima kroz njima primjerene sadržaje. Odjel gradske uprave za kulturu svake godine sufinancira mnoštvo kulturnih programa raznorodnih djelatnosti: glazbena i glazbeno-scenska umjetnost, dramska umjetnost, ples i pokret, audiovizualna djelatnost, knjižna, knjižnična i nakladnička djelatnost, muzejska djelatnost i likovna umjetnost, nove medijske kulture te zaštita i očuvanje kulturnih dobara. Programe za mlade provodi i svih 6 ustanova u kulturi kojima je Grad osnivač i vlasnik.

Načini na koji mladi mogu dobiti i dobivaju potporu Grada Rijeke:

• kroz sufinanciranje programa (udruga i kreativnih pojedinaca) predloženih na Poziv za predlaganje javnih potreba u kulturi Grada Rijeke
• mladi se mogu uključiti u rad udruga koje su se već afirmirale i tu kvalitetno provesti svoje slobodno vrijeme
• mladima se pronalaze prostori i osiguravaju uvjeti za rad
• sve dvorane u vlasništvu grada daju se bez naknade za kvalitetne programe
• pruža se i tehnička potpora za kvalitetne koncerte i manifestacije (pozornica, struja itd.)
• mladima se u  gradskoj upravi  u svakom trenutku nudi pomoć u savjetodavnom pogledu (npr. kako napisati program, kako se prijaviti na natječaj, kako izraditi troškovnik, kako izraditi izvješće i slično).

Odjel gradske uprave za kulturu osmislio je model koji omogućava lakši pristup sredstvima mlađim neafirmiranim sudionicima riječke kulturne scene. Posebno se vrednuju oni predlagatelji programa koji se po prvi put javljaju na natječaj i koji su mlađi od 30 godina. Tako se omogućuje vrednovanje kvalitetnih projekata koji bi u izravnoj općoj konkurenciji bili prikraćeni zbog nemogućnosti ostvarivanja bodova po kriterijima: Stručne i umjetničke reference autora, suradnika i voditelja programa te Kvaliteta dosadašnjeg rada, uspjesi i iskustvo u provođenju programa predlagatelja, a koji nose 25 od ukupno 100 bodova. Vjerujemo da se na ovakav način u natječaju postiže veća propusnost prema debitantima i pruža im se pozornost kakvu zavređuju. Kulturno vijeće predlaže sufinanciranje opisanih programa uz sljedeće uvjete:

• predlagatelji moraju biti  mlađi od  30 godina (za pravne osobe, ovlaštena osoba mora biti mlađa od 30 godina)
• predlagatelji do sada nisu bili sufinancirani Programom javnih potreba u kulturi Grada Rijeke
• pojedini programi sufinancirani su s maksimalno 5.000 kn

(uz iznimke u audiovizualnoj djelatnosti i novo medijskim kulturama s iznosima sufinanciranja od 15.000 kn i 7.000 kn)

Kultura mladih, bez obzira da li je tretirali kao kulturu od mladih/za mlade ili kao osmišljenost opće javne kulturne sfere u kojima mladi imaju jasno mjesto i ostvaruju interakciju s drugim dobnim skupinama, ima jasno i vidljivo mjesto u Strategiji kulturnog razvitka Grada Rijeke 2013. – 2020. pa tako i periodu koji pokriva Program za mlade Grada Rijeke za razdoblje 2018. – 2022. godine.

U tom će se periodu jasno vidjeti rezultati politike Odjela gradske uprave za kulturu koja je rezultirala osnivanjem Studentskog kulturnog centra u sklopu Sveučilišta u Rijeci, nove politike upravljanja kao i investicijama u prostore Palacha i Filodrammatice, razvojem strategije i radnog prostora za potrebe lokalnih kreativnih industrija te čitavog niza drugih vidljivih i operacionaliziranih inicijativa.

U vidu razvoja kulturnog i kreativnog sektora prepoznaje se važnost poticanja stvaranja poduzetničkih inicijativa u području kreativnih industrija. Grad Rijeka prepoznaje gospodarski potencijal tog sektora te važnost u staranju novih radnih mjesta za mlade, kao i sve osjetljivosti prekarnih radnih uvjeta za taj vid poduzetništva. Unatoč tome što se kreativne industrije nalaze na sjecištu informacijskih tehnologija, poduzetništva i kulturnog stvaralaštva, čime zalaze u visoko profitno gospodarsko područje, postoji niz problema i poteškoća u samoj razvojnoj fazi. Stoga je potrebno poticati stvaranje takvih inicijativa, ali i pružiti adekvatan okvir u kojem će se smanjiti rizici za mlade kreativce.

Te su politike u velikoj mjeri dio zajedničke ambicije Odjela gradske uprave za kulturu, RIJEKA 2020 d.o.o., Sveučilišta u Rijeci i brojnih aktera s nezavisne scene da se Rijeka jasnije profilira kao sveučilišni grad s kulturom kao važnim elementom kvalitete i načina života.

Projekt Europska prijestolnica kulture 2020 uvelike se tiče populacije mladih, na više načina. Sam projekt je dimenzioniran i kvantitativno i kvalitativno na skali koja daleko nadilazi dosadašnja iskustva riječkog kulturnog i kreativnog sektora. Stoga je potreban značajan iskorak u obrazovanju i razvoju unutarnjih kompetencija kako bi se projekt na zadovoljavajući način priveo kraju. To zasigurno uključuje brojne mlade, kako kulturne profesionalce, one koji to tek žele postati, ali i brojne druge izvan kulturnog i kreativnog sektora čiji se interesi blisko susreću sa temama i javnim politikama bliskim EPK sadržaju (socijala, ekologija, poduzetništvo, turizam…).  EPK ciklus koji traje sve do kraja 2021. godine zahvatit će cijelu jednu generaciju studenata i promijeniti njihovo iskustvo studiranja, prakse, volontiranja, s obzirom da je Sveučilište u Rijeci strateški partner projekta EPK 2020. Već sad je razvidno da će se poticati i ostvarivati brojne programske i razvojne veze između Sveučilišta, njegovih sastavnica i projekta Europska prijestolnica kulture 2020.

Ciljevi i mjere

CILJ 1. Podizati kvalitetu svakodnevnog života mladih kroz kulturu, umjetnost i umjetnički razvoj

CILJ 2. Osnažiti kapacitete nezavisne kulturne scene za mlade

CILJ 3. Poticati stvaranje i razvoj kreativnih industrija 

CILJ 4. Stvoriti uvjete za djelovanje riječke urbane i alternativne glazbene scene mladih u klupskim prostorima

Temelj područja „Sport, tehnička kultura i slobodno vrijeme“ je koncept aktivnog sudjelovanja mladih u aktivnostima iz područja sporta i tehničke kulture, sve u cilju kvalitetnog provođenja slobodnog vremena, te poboljšanja psihofizičke i tjelesne sposobnosti odnosno tehničke pismenosti, a time i zdravlja i znanja mladih, pri čemu se dugoročno kreira kultura bavljenja sportom.

S obzirom na važnost cjeloživotnog bavljenja sportom naglasak je stavljen na prijedlog razvoja sportsko-rekreativnih aktivnosti mladih te razvoj sveučilišnog sporta, čime bi se kroz Program za mlade Grada Rijeke i rad Savjeta mladih dao doprinos poboljšanju i daljnjem razvoju aktivnosti koje već provodi Grad Rijeka unutar Programa javnih potreba u sportu u suradnji sa Zajednicom sportskih udruga grada Rijeke Riječki sportski savez i ostalim institucionalnim partnerima.

Također, nužno je u narednom razdoblju osigurati povećanje tehničke pismenosti mladih te stvaranje ozračja posebne skrbi lokalne zajednice o kvaliteti života mladih kroz bavljenje aktivnostima iz područja tehničke kulture.

Ciljevi i mjere

CILJ 1.: Poboljšanje zdravlja mladih kroz mladih kroz bavljenje sportskim aktivnostima , uz stvaranje sustava vrijednosti kvalitetne provedbe slobodnog vremena i uključivanja većeg broja mladih u sportsko- rekreativne aktivnosti

CILJ 2.: Osiguranje primjerenih prostornih uvjeta za  bavljenje sportom mladih i stručnog kadra provoditelja aktivnosti

CILJ 3.: Razvoj studentskog (sveučilišnog) sporta 

 CILJ 4.: Povećanje tehničke pismenosti mladih Rijeke

Pozivamo Vas da se svojim komentarima i prijedlozima uključite u ovo Savjetovanje i pomognete u izradi Programa za mlade Grada Rijeke 2018. – 2022.

Svoje prijedloge možete poslati ispunjavajući online obrazac dostupan ispod ovog teksta ili pak formular za savjetovanja sa zainteresiranom javnošću koji možete poslati na adresu savjetovanja@rijeka.hr

Jednako tako, možete se uključiti upisujući svoje prijedloge i ideje u polje za komentiranje.

Razmislite o mladima u Rijeci, njihovim potrebama, željama. Smatrate li da u ovom projedlogu Programa za mlade nešto nedostaje?

Čime biste ga Vi dopunili?

Biste li nešto iz njega uklonili?

Jesu li u njemu dobro pokrivena sva područja od interesa za mlade?

Svoje prijedloge i komentare možete poslati do 29. rujna 2017.