Strategija sporta Grada Rijeke 2018.–2024. godine obuhvaća dva olimpijska ciklusa,  čime se želi naglasiti srednjoročno razdoblje tijekom kojega se žele poboljšati opći uvjeti i dodatno razviti lokalni sustav za razvoj sporta u Gradu Rijeci. U ovom strateškom dokumentu pojam sporta koristi se u širem smislu te riječi, a to podrazumijeva i rekreaciju. Dokument će poslužiti kao temelj razvoja sporta u narednom četverogodišnjem razdoblju nakon kojega će se moći ocijeniti uspješnost provedenih aktivnosti u sklopu zacrtanih ciljeva.

Strategija sporta temelji se na Strategiji razvoja Grada Rijeke za razdoblje 2014.–2020. godine te na prostorno-planskim dokumentima Grada Rijeke. Treba dodatno naglasiti da je Strategija sporta usklađena i sa svim strateškim dokumentima višeg reda na razini Urbane aglomeracije Rijeka, Primorsko-goranske županije, Republike Hrvatske i Europske unije.

Treba naglasiti i da je Strategija sporta izrađena u suradnji Riječkog sportskog saveza i Grada Rijeke – Odjela gradske uprave za sport i tehničku kulturu. U proces strateškog planiranja bilo je uključeno 127 sudionika tijekom 12 radionica na kojima se raspravljalo o sljedećim temama:

1. Zakonski i strateški okviri / Ustroj sporta
2. Sport u sustavu odgoja i obrazovanja
3. Sportske manifestacije / Sport i turizam
4. Financiranje sporta / Sport i EU fondovi
5. Sport osoba s invaliditetom
6. Sportaši / Stručni kadrovi u sportu
7. Sportska infrastruktura / Sportska rekreacija
8. Javne potrebe u sportu /S portski klubovi
9. Negativne pojave u sportu
10. Završna radionica (1-3)

U izradi Strategije sporta primijenjena je SWOT-analiza. SWOT je kratica koja dolazi od engleskih riječi: S – strengths/snage, W – weaknesses/slabosti, O – opportunities/mogućnosti i T – threats/prijetnje. Time se analiziraju pojedini unutrašnji i vanjski čimbenici te temeljem toga određuju ciljevi, prioriteti i mjere. Strategija sporta je u potpunosti izrađena vlastitim kapacitetima, a koordinatori izrade bili su: Slaviša Bradić, Bojan Sušanj i dr. sc. Nataša Zrilić.

Nakon izrade Strategije, pristupit će se izradi Akcijskog plana za 2019. godinu u kojem će se definirati projekti, nositelji, rokovi, financijska sredstva i pokazatelji. Akcijski planovi će se izrađivati i pratiti na godišnjoj razini u razdoblju 2019. do 2024. godine u cilju provedbe Strategije sporta.

S obzirom na to da je izrada Nacionalnog programa sporta 2018.-2026. u tijeku, a nositelj je Središnji državni ured za šport pri Vladi Republike Hrvatske, okvir za izradu Strategije sporta Grada Rijeke je:

• Strategija razvoja Grada Rijeke za razdoblje 2014.–2020., koja je usklađena sa Europskom strategijom za pametan, održiv i uključiv rast Europa 2020,
• Razvojna strategija Primorsko-goranske županije 2016.–2020.,
• Strategija razvoja sporta Primorsko-goranske županije te
• Strategija razvoja Urbane aglomeracije Rijeka za razdoblje 2016.–2020. godine,
• Strateški plan Ministarstva znanosti, obrazovanja i sporta RH za razdoblje 2014-2016.,
• Temeljna načela i smjernice razvoja sporta u Republici Hrvatskoj iz 2011. godine i
• Nacionalni program sporta 2014.–2020. Hrvatskog olimpijskog odbora.

Zakonski okvir za izradu Strategije sporta Grada Rijeke predstavljaju:

• Zakon o sportu,
• Zakon o udrugama,
• Zakon o proračunu (Narodne novine, br. 87/08, 136/12 i 15/15),
• Zakon o sprječavanju nereda na športskim natjecanjima te
• dokumenti Europske komisije o sportu – Bijela knjiga o sportu, Akcijski plan EU-a za osobe s invaliditetom i dr.

U Gradu Rijeci je slijedom odredbi Zakona o sportu određeno da Riječki sportski savez objedinjuje i usklađuje programe sporta te Gradu Rijeci predlaže Program javnih potreba u sportu i sudjeluje u njegovu ostvarivanju.

Nadalje, odredbama Zakona o udrugama određeno je da Grad Rijeka kao jedinica lokalne samouprave financira provedbu Programa javnih potreba u sportu na temelju provedenog javnog poziva, kojeg sukladno ovlastima sadržanim u Zakonu o sportu provodi Riječki sportski savez.

Izvršni odbor Riječkog sportskog saveza utvrđuje plan sufinanciranja Programa po aktivnostima i dostavlja ga Skupštini Riječkog sportskog saveza. Skupština Riječkog sportskog saveza utvrđuje Prijedlog programa.

Sukladno odredbama Zakona o sportu Riječki sportski savez dostavlja Gradu Rijeci na razmatranje odnosno prihvaćanje predmetni prijedlog. Po razmatranju i prihvaćanju Program javnih potreba u sportu Grada Rijeke donosi Gradsko vijeće Grada Rijeke zajedno s godišnjim Proračunom.

Grad Rijeka je značajan sportski centar. Raznim sportskim aktivnostima obuhvaćeno je preko 25.000 Riječana i Riječanki, od kojih je više od 12.000 aktivnih sportaša (5.529 registriranih i 4.590 neregistriranih sportaša te 2.544 ostalih aktivnih članova – rekreativaca) i oko 1.900 članova školskih i studentskih sportskih klubova.

Raspoređeni su u 195 sportskih udruga odnosno u oko 400 sportskih ekipa iz 49 sportova i sportskih disciplina.

Prema dobnoj kategoriji najzastupljenija su djeca (pomladak) i juniori sa 43,6% te polaznici sportskih škola 43,5%, a seniora i seniorki ima 12,9%. Sportaša ima gotovo dvostruko više nego sportašica i to u odnosu 64:36.

Obzirom na atraktivne sportske lokacije koje se nalaze gradu, Rijeka nudi uvjete za programe natjecateljskog i rekreacijskog sporta u sklopu 49 sportskih grana.

Sportski klubovi

S područja Grada Rijeke u Registar udruga RH upisano je 265 aktivnih udruga čije je područje djelovanja sport. Od te brojke njih 179 je učlanjeno u Riječki sportski savez, a program javnih potreba u 2017. godini je provodilo 130 klubova od kojih je njih 109 bilo sufinancirano iz Proračuna Grada Rijeke i imalo pravo na besplatno korištenje sportskih objekata, dok je njih 23 imalo pravo na besplatno korištenje sportskih objekata, ali programi nisu bili financirani iz Proračuna.

Broj klubova unutar jedne sportske grane

Izvor: Riječki sportski savez

Iz tablice je vidljivo da najveći broj klubova unutar grane sporta postoji u ligaškim i sportovima s loptom (boćanje, odbojka, nogomet, košarka), a razlog tome je što klubovi unutar tih sportova radi sustava natjecanja mogu imati najčešće samo po jednu selekciju po uzrasnoj dobi (a samim tim i ograničen broj članova unutar te selekcije) te su najčešće i podijeljeni prema spolu (muški i ženski klubovi). S druge strane klubovi u pojedinačnim sportovima (atletika, plivanje, gimnastika i judo) mogu imati veći broj registriranih sportaša, a svaki od njih, u skladu s postignutim rezultatima može nastupati na natjecanjima (klubu nije ograničen broj sportaša na natjecanjima).

Važno je napomenuti da broj klubova unutar jedne sportske grane ne znači i automatsko povećanje broja sportaša, pa na taj način jedan plivački klub može imati jednak broj registriranih i neregistriranih sportaša kao cijela sportska grana.

U Rijeci je u 2017. godini postojalo 17 klubova prve kategorije, 19 klubova druge, 27 klubova treće te 47 klubova četvrte kategorije. Može se reći da su klubovi prve i druge kategorije nositelji kvalitete natjecateljskog sporta u Rijeci, ali mora se istaknuti da klubovi koji ne spadaju u te dvije kategorije također imaju veliki značaj za sportu Rijeci jer programima obuhvaćaju više od 6.000 aktivnih sportaša.

Za realizaciju programa treninga i natjecanja sportaša, svim klubovima koji sudjeluju u ostvarivanje programa javnih potreba u sportu grada Rijeke, Grad Rijeka daje sportske objekte u vlasništvu Grada ili Rijeka sport d.o.o. na korištenje bez naknade i/ili sufinancira troškove objekata koje koriste klubovi, odnosno sportsko-rekreacijske udruge.

Sportašice i sportaši

Zakon o sportu definirao je da je sportašica odnosno sportaš (u daljnjem tekstu: sportaš) osoba koja se priprema i sudjeluje u sportskim natjecanjima: kao član pravne osobe koja obavlja sportsku djelatnost sudjelovanja u sportskim natjecanjima ili kao osoba koja obavlja samostalnu sportsku djelatnost sudjelovanja u sportskim natjecanjima. Nadalje, definirano je da sportaš koji sudjeluju u sportskim natjecanjima kao član pravne osobe može imati status profesionalnog sportaša ili amatera.

U širem smislu riječi sportašem se mogu nazvati sve osobe koje su obuhvaćene i programima klubova, a koje ne sudjeluju na natjecanjima koje organizira nacionalni sportski savez. Dio tih osoba su djeca i mladež za koje ne postoji organiziran sustav natjecanja (sportske škole, mlađe neselekcionirane grupe), no postoje brojna neslužbena i klupska natjecanja, kao i dio sportaša koje klubovi ne registriraju kod nacionalnog (ili nadležnog) saveza

Iz tog razloga ima više podataka koji predstavljaju riječki sport, onaj apsolutni koji predstavlja sve građane Rijeke uključene u sportske aktivnosti sportskih klubova kao i onaj o registriranim sportašima.

Broj registriranih i neregistriranih sportaša u Gradu Rijeci

Izvor: Riječki sportski savez

U Rijeci je u 2017. godini bio gotovo podjednak broj registriranih i neregistriranih sportaša. Veća je praksa neregistriranih sportaša u pojedinačnim sportovima, pa je tako npr. u plivanju omjer 459 registriranih naspram 996 neregistriranih sportaša, a npr. u nogometu 1.330 registriranih naspram 313 neregistriranih sportaša. Budući da je iz prakse jasno da svi oni participiraju u programima klubova, smatramo da je ukupni broj sportaša najmanje dvostruko veći od onih koji su registrirani.

Zanimljiv je i podatak da sportaša seniorskog uzrasta ima 1.147, mlađih dobnih kategorija 4.122, a sportaša u školama sportova i rekreacijskim grupama (neselekcionirani uzrasti za koje ne postoje sportska natjecanja u skladu sa Zakonom o sportu) 4.590.

Također je zanimljivo da je broj sportaša gotovo dvostruko veći od broja sportašica. Detaljno je ovo prikazano u Prilogu ovog Savjetovanja pod naslovom „Broj sportaša u Gradu Rijeci u 2017. godini“.

Najviše sportaša se bavi nogometom (1.777), zatim plivanjem (1.550). Razlozi tome su prvenstveno raspoloživa infrastruktura (Bazeni Kantrida), vrsta sporta (brojnost nogometnih ekipa na terenu) te trenutna popularnosti pojedinog sporta kod građana kao korisnika.

Medalje

Jedan od osnovnih ciljeva postojanja klubova i skrbi o sportašima je postizanje rezultata na natjecanjima. Rijeka je oduvijek bila poznata po vrhunskim sportašima i po rezultatima svojih klubova. Brojka od 828 osvojenih medalja u posljednje četiri godine na 5.511 sportaša govori o sportskoj kvaliteti riječkih sportaša i klubova.

Osvojene medalje sportaša i sportašica Grada Rijeke na državnim i međunarodnim natjecanjima od 2014. do 2017. godine

Izvor: Riječki sportski savez

Pregled osvojenih medalja sportaša iz Grada Rijeke na državnim i međunarodnim natjecanjima (plasman prva tri mjesta) detaljno je prikazan u Prilogu „Pregled osvojenih medalja sportaša iz Grada Rijeke na državnim prvenstvima, državnim kupovima i ostalim državnim natjecanjima od 2014.–2017. godine“ i Prilogu „Pregled osvojenih medalja sportaša iz Grada Rijeke na međunarodnim natjecanjima“

Kategorizacija sportaša

Kategorizacija hrvatskih sportaša je zakonski utemeljena javna ovlast HOO-a u razvrstavanju sportaša od I. do VI. kategorije, ovisno koji je rezultat ili poredak ostvario na nacionalnom ili međunarodnom sportskom natjecanju. Osnova kategorizacije su kriteriji koji važe za svaki sport pojedinačno. Kategorizirani sportaši upisuju se u Registar koji ustrojava i vodi HOO.

Na temelju postignutih rezultata, sportaši se razvrstavaju u šest  kategorija.

• Sportaši/ce razvrstani u prve tri kategorije, smatraju se vrhunskim sportašima i sportašicama
• Sportaši/ce razvrstani u IV. Kategoriju smatraju se vrsnim sportašima i sportašicama
• Sportaši/ce iz V. i VI. Kategorije smatraju se darovitim sportašima, odnosno sportašicama.

Kako sredstva za isplatu naknada nisu osigurana niti u državnom niti u Proračunu HOO, na lokalnim i regionalnim samoupravama je da odluče žele li isplaćivati nagrade, naknade, stipendije, potpore i naknade kategoriziranim sportašima. Budući da se sredstva osiguravaju iz lokalnog proračuna, lokalna samouprava ima pravo donijeti svoje kriterije za pravo na ostvarivanje sportskih naknada.

U 2017. godini u Rijeci je čak 63 sportaša ostvarilo rezultate koji su im prema kriterijima Riječkog sportskog saveza omogućili pravo na sportske naknade.

Ovakav je oblik potpore izrazito značajan za sportaše budući da im donekle omogućava bavljenje sportom, a za postizanje ovakvih rezultata gotovo je neizvedivo uz njih imati i neku drugu poslovnu karijeru, pri čemu i samo školovanje i studij moraju biti prilagođeni programima sporta. Naknada je namijenjena dodatnoj prehrani i vitaminizaciji, za putne troškove, nabavku sportske opreme, troškove stanovanja, zdravstvenu zaštitu. Iznosi koji se iz Proračuna Grada izdvajaju za sportske naknade su različiti, ovisno o kategoriji rezultata i činjenici radi li se o ekipnom ili pojedinačnom sportu. Najmanja naknada iznosi 400, a najveća 2.400 kuna. Bez ovakve potpore bavljenje sportom, po završetku edukacije, sportaša ne bi bilo moguće.

Uz vrhunske sportaše, a temeljem Pravilnika o sufinanciranju programa perspektivnih sportaša, i sportaši u dobi od 13 do 18 godina koji još ne mogu ostvarivati vrhunske rezultate, imaju mogućnosti da im se dio programa treninga i natjecanja sufinancira u godišnjem iznosu od 5.000 kuna. U 2017. godini 19 sportaša je bilo obuhvaćeno ovim programom. Iskustva ranijih godina pokazuju da čak 90% perspektivnih sportaša kasnije postanu vrhunski sportaši Grada Rijeke

(Prilog Perspektivni sportaši Grada Rijeke u 2017. godini i Prilog Vrhunski sportaši Grada Rijeke).

Sport osoba s invaliditetom i sport gluhih

Sportski savez osoba s invaliditetom Grada Rijeke osnovan je temeljem Zakona o športu i Zakona o udrugama Republike Hrvatske. Ciljevi Saveza definirani su Zakonom o športu (Čl. 48. i Čl. 53. Zakona), Zakonom o udrugama Republike Hrvatske i Statutom Saveza. Grad Rijeka sredstvima iz godišnjeg proračuna sufinancira sportsku djelatnost, a programom javnih potreba u sportu iskazuje opredjeljenje u ovoj značajnoj društvenoj djelatnosti.

Sportski savez osoba s invaliditetom Grada Rijeke broji devet članica:

1. Atletski klub Srce za osobe s invaliditetom
2. Plivački klub Forca
3. Stolnoteniski klub osoba s invaliditetom Rijeka
4. Streljački klub invalida Paraolimpijac
5. Športsko-rekreativni klub slijepih Rijeka
6. Boćarski klub osoba s invaliditetom Pulac
7. Klub dresurnog jahanja za osobe s invaliditetom Pegaz
8. Društvo za športsku rekreaciju za osobe s tjelesnim invaliditetom Rijeka
9. Klub Tenis u kolicima Kvarner

Članice Saveza sudjeluju u upravljanju putem svojih predstavnika, davanjem inicijative za razmatranje određenih pitanja u tijelima Saveza. Tijela upravljanja Saveza su: Skupština, Izvršni odbor i Nadzorni odbor.

Kao pridruženi član Saveza djeluje Riječki sportski savez gluhih. Predstavnici sportskog saveza gluhih sudjeluju u radu svih tijela Saveza te su redovito konzultirani prilikom donošenja odluka Saveza.

Riječki sportski savez gluhih broji pet članica:

1. Streljački klub gluhih Galeb
2. Malonogometni klub gluhih Galeb
3. Kuglački klub gluhih Galeb
4. Stolnoteniski klub gluhih Galeb
5. Društvo sportske rekreacije Galeb

U registriranim sportskim udrugama osoba s invaliditetom na području Grada Rijeke sportom se ukupno bavi 510 osoba (2,1% ukupnog broja osoba s invaliditetom na području Grada Rijeke), od toga je više muškaraca – 345 (67,6%), dok je žena 165 (32%). Najviše je sportaša s tjelesnim invaliditetom, njih ukupno 219 (42,9%), dok je 170 osoba (33,3%) s mentalnom retardacijom. Sportaša oštećena vida je 36 (7%) dok se sportom bave 72 gluhe osobe (14,1%). Samo je 13 (2,5%) sportaša s višestrukim oštećenjem.

Prema brojnosti sportaša koji nastupaju u seniorskoj konkurenciji, sportaši iz Grada Rijeke na drugom su mjestu, odmah nakon onih iz Grada Zagreba.

Hrvatska se ponosi s 14 paraolimpijskih medalja u dvadeset godina sudjelovanja na Igrama. Velik je to uspjeh za tako malu zemlju u kojoj se tek 2% osoba s invaliditetom bavi sportom.

Grad Rijeka kolijevka je hrvatskog sporta osoba s invaliditetom te je dosad na Paraolimpijskim igrama nastupilo četiri paraolimpijaca iz Rijeke i čak 58 gluhih sportaša na Olimpijadama gluhih.

Obzirom na visinu iznosa financiranja sporta osoba s invaliditetom i sporta gluhih na državnoj razini, te posebice na razini 27 zemalja članica Europske unije, potrebno je povećati iznos sredstava koja se odvajaju za sport osoba s invaliditetom kako bi se dostigao standard na državnoj razini (8,41% od ukupnog iznosa Javnih potreba Ministarstvo znanosti, obrazovanja i sporta Republike Hrvatske dodjeljuje za sport osoba s invaliditetom i sport gluhih). Bitno je napomenuti da razvijenije članice Europske unije sportu osoba s invaliditetom i sportu gluhih dodjeljuju 20% i više od ukupnih sredstava namijenjenih sportu.

Predškolski i školski sport

Kod djece je potrebno od najranije dobi stvarati navike koje će ih u budućnosti usmjeravati u zdrav i kvalitetan način života. Stoga je jačanje svijesti, poglavito kod roditelja, o važnosti fizičke aktivnosti djece u predškolskoj dobi, izuzetno značajno, to više jer djeca predškolske dobi imaju prirodnu potrebu za kretanjem. U tom procesu vrtići imaju važnu zadaću u sustavnoj organizaciji odgovarajućih programa vježbanja, a nužno je sustavno povezati predškolski sport sa sportom u osnovnim školama kako bi se djeca potaknula na tjelesnu aktivnost i kasnije usmjerila prema određenom sportu, u skladu s njihovim sklonostima.

U pet vrtića Dječjeg vrtića Rijeka provodi se Program Igrom do sporta u koji je uključeno 266 djevojčica i dječaka od ukupno 3.250 djece u vrtićima u Rijeci. Dvorane za sportske aktivnosti postoje u deset od ukupno 31 objekta.

Sportski program Igrom do sporta provodi se četiri dana u tjednu tijekom pedagoške godine pod vodstvom odgajatelja i dvoje kineziologa, a financiraju ga roditelji djece uključene u program. Uz program u dvorani uključeni su posjeti sportskim terenima, izleti i gostovanja sportaša.

U Primorsko-goranskoj županiji djeluju Savez školskih športskih društava Grada Rijeke i Savez školskih sportskih društava Primorsko-goranske županije koji su osnovani s ciljem poticanja i promicanja učeničkih školskih sportskih aktivnosti, usklađivanja aktivnosti te organiziranja i provođenja sportskih natjecanja školskih sportskih društava.

Savez školskih športskih društava Grada Rijeke isključivo se financira iz Proračuna Grada Rijeke odnosno Riječkog sportskog saveza.

Savez školskih sportskih društava Grada Rijeke organizira redovna natjecanja školskih sportskih društava osnovnih škola i sportskih društava srednjih škola. Sustav natjecanja školskih sportskih društva organiziran je u obliku gradskih prvenstava u organizaciji gradskog saveza školskih sportskih društava te županijskih, poluzavršnih i završnih natjecanja državnih prvenstava u organizaciji Hrvatskog školskog sportskog saveza.

U suradnji sa Savezom školskih sportskih društava Primorsko-goranske županije, u jednom dijelu škola, pokrenut je program Univerzalne sportske škole koji je usmjeren na poticanje optimalnog razvoja motoričkih potencijala djece u dobi od šest do deset godina.

Ukupan broj školskih sportskih društava u osnovnim školama Grada Rijeke

Izvor: Savez školskih sportskih društava Grada Rijeke

Ukupan broj školskih sportskih društava u srednjim školama Grada Rijeke

Izvor: Savez školskih sportskih društava Grada Rijeke

Školskim sportom se bavi veliki, ne u potpunosti zadovoljavajući, broj učenika i učenica koji su uključeni u rad školskih sportskih društava. Većina učenika uključenih u školska sportska društva u pravilu se sportom bave u sklopu trenažnih procesa sportskih klubova. Poseban naglasak valja staviti na one učenike koji izvan škole nisu sportski aktivni.

Uključivanje što većeg broja učenika u razne školske sportske aktivnosti (sportska natjecanja, aktivni izleti u prirodu, rekreacija na otvorenom), kao i aktivnije uključivanje učenika s teškoćama u razvoju u sustav školskog sporta, također su prioriteti razvoja školskog sporta.

Športski sveučilišni savez

Riječki športski sveučilišni savez je krovna organizacija za promicanje, unaprjeđenje, omasovljenje i organizirani razvitak sporta na Sveučilištu u Rijeci. Osnovan je početkom 2005. godine kao savez udruga, a njegovim članom može postati svaka pravna osoba koja se bavi organiziranjem studentskih sportskih aktivnosti na Sveučilištu u Rijeci.

Trenutno broji 11 članica: SŠD Pravnik (Pravni fakultet), SŠDSOSS (Medicinski fakultet), SŠD No Llmit (Tehnički fakultet), SŠD GRASS (Građevinski fakultet), SŠDFFRi (Filozofski fakultet), SŠD TURIST (Fakultet za menadžment u turizmu i ugostiteljstvu), SŠDEFRI SPORT (Ekonomski fakultet), SŠDNAUTILUS (Pomorski fakultet), SSDUSBRI (Odjel za biotehnologiju), SSDVELERI (Veleučilište u Rijeci) i UKSUR (Udruga kineziologa SUR).

Riječki športski sveučilišni savez svake godine organizira Unisport ligu u kojoj sudjeluju članovi svih studentskih sportskih društva sa Sveučilišta te Veleučilišta u Rijeci. Svake godine Unisport liga broji sve veći broj sudionika i obuhvaća sve više sportova, kako ekipnih, tako i pojedinačnih.

Ciljevi organizacije Unisport lige su promocija Rijeke, čije su odrednice osiguravanje optimalnih uvjeta za zdrav život i razvoj akademskih sposobnosti i izvan akademskih aktivnosti njegovih studentica i studenata. Također, Unisport ligom se među osnovnoškolskom, srednjoškolskom i studentskom populacijom Grada Rijeke promovira aktivno bavljenje sportom i zdrav život. Uz sve navedeno, turistički efekt Lige je izražen u dolascima studenata drugih hrvatskih sveučilišta na kvalifikacijske turnire u Rijeku.

U cilju provedbe projekata koriste objekte Rijeka sporta i Grada Rijeke (Bazeni Kantrida, Centar Zamet, SRC 3. Maj, Dvorana Dinko Lukarić, Stadion Kantrida), dok se za provedbu studijskih programa koriste sportske teretane (Blue Gym, Lovorka, StudioS), sportski teren na Kampusu, Bazeni Kantrida i Sportsko rekreacijski centar Sušak.

Glavni projekti Riječkog športskog sveučilišnog saveza lokalnog karaktera su organizacija Unisport lige (sveučilišna sportska prvenstva), UKSUR kupa, Academicus-a, zatim organizacija Studentskog dana sporta. Od projekata na državnoj razini treba izdvojiti sudjelovanje na Sveučilišnim sportskim prvenstvima Republike Hrvatske, organizaciju sveučilišnih poluzavršnica i završnica te vođenje nacionalnog projekta UnisportMag Hrvatska.

Projekti međunarodnog karaktera uključuju organizaciju Europskog sveučilišnog prvenstva u odbojci 2007. godine, organizaciju Europskog sveučilišnog prvenstva u bridžu 2009., Europskog sveučilišnog prvenstva u rukometu 2011., Svjetskog sveučilišnog prvenstva u bridžu 2014. te organizaciju Europskog sveučilišnog prvenstva u taekwondou 2015.

Uz navedeno, Riječki športski sveučilišni savez je uz podršku Sveučilišta u Rijeci, Grada Rijeke i Grada Zagreba bio domaćin Europskih sveučilišnih igara Rijeka-Zagreb 2016., najvećeg sportskog natjecanja ikad održanog u Republici Hrvatskoj. Na Igrama je sudjelovalo 5.408 studenata sportaša iz 40 europskih država, 388 sveučilišta i ukupno 862 sveučilišna tima.

Studenti su se natjecali u 23 sporta, uključujući prvi put i dva sporta za studente s invaliditetom (plivanje i stolni tenis). Osim sportskih natjecanja, studenti i posjetitelji imali su priliku sudjelovati u dnevnim popratnim aktivnostima kao što su kulturne manifestacije, zabavni program, koncerti, konferencije, kongresi i seminari te drugo.

Rijeka je ugostila natjecanja u vaterpolu, rukometu, košarci 3×3, judu, taekwondou, plivanju te plivanju za osobe s invaliditetom. Zagreb je ugostio natjecatelje u veslanju, ragbiju 7s, odbojci na pijesku, košarci, slobodnom penjanju, tenisu, nogometu, bridžu, futsalu, odbojci, badmintonu, šahu, golfu, stolnom tenisu i stolnom tenisu za osobe s invaliditetom.

Stručni kadrovi

Zakonom o sportu Republike Hrvatske predviđeno je da fizičke osobe u sportu mogu biti sportaši, treneri, osobe osposobljene za rad u sportu (instruktori, voditelji i slično) te osobe koje sudjeluju u organiziranju i vođenju sportskog natjecanja i menadžeri u sportu. Trener je u smislu ovog zakona osoba koja programira i provodi sportsku pripremu, sportsku rekreaciju i sportsku poduku.

Međutim, trener je, prema brojnim autorima i radovima i osnovni kadar u sportu.

Strategijom sporta predviđa se da su realna očekivanja kroz kvalitetno definiranje programa rada trenera, školovanje trenera kao i zapošljavanje trenera jedan od glavnih zadataka Riječkog sportskog saveza za stvaranje preduvjeta za bavljenje sportom.

Sam Zakon o sportu u Čl. 76. u kojem opisuje Javne potrebe za koje se sredstva osiguravaju iz proračuna jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave, a koje provode sportske zajednice (u slučaju Grada Rijeke Riječki sportski savez) u stavki pod rednim brojem 5. navodi „zapošljavanje osoba za obavljanje stručnih poslova u športu“. Za razliku od ostalih stavki navedenih u članku ova je aktivnost decidirano i jasno definirana Zakonom. Problem je, očekivano, u osiguravanju financijskih sredstava za realizaciju ovog programa kao i za realizaciju cjelokupnih javnih potreba budući da nisu jasno navedeni niti programski niti financijski minimumi za realizaciju programa.

Važno je napomenuti da je u Hrvatskoj,prema analizama iz prethodnog rada, tek približno 16% trenera u radnom odnosu, a 14% ima ugovore o djelu.

Ovako nedostatan broj se može objasniti činjenicom da u sportu trenerski posao doista obavlja velik broj volontera, ali i činjenicom da se dio naknade prema trenerima isplaćuje na druge načine.

U tom kontekstu nije realno očekivati da će netko uložiti značajna financijska sredstva (više od 50.000 kuna za sveučilišni i više od 30.000 kuna za stručni studij) kako bi obavljao stručni rad u sportu bez odgovarajućeg radnog odnosa i naknade.

U posljednje dvije godine situacija se poboljšala budući su dostupni i programi stručnog osposobljavanja koji udovoljavaju propisima, a cijena im je prihvatljiva (7.000 kuna).

Važno je napomenuti da su u svim drugim poslovima vezanim za sport riješeni problemi zapošljavanja (suci, stručna administracija, menadžeri, profesionalni igrači, liječnici, djelatnici sportskih objekata i sl.) pa je teško shvatljivo da je onaj najvažniji segment, osobe koje rade s mladima i s vrhunskim sportašima, najmanje definiran (za razliku od ostalih društvenih djelatnosti).

U sklopu Programa javnih potreba u sportu Grada Rijeke postoji aktivnost Dodatni stručni rad kojom se u stopostotnom (98.000 kuna) ili 50% iznosu (49.000 kuna) sufinancira stručni rad (jedna osoba u klubu). U ovom trenutku u program je uključeno 11 trenera čiji stručni rad se plaća u iznosu od 98.000 kuna godišnje za svakog, te 10 trenera koji su svaki ponaosob plaćeni 49.000 kuna godišnje.

Klubovima se sredstva za osobne dohotke navedenih trenera dostavljaju mjesečno te su obvezni financijski i programski pravdati utrošak dostavljenih im sredstava. Klubovi su zadovoljni ovim programom, a napredak je vidljiv što potvrđuju i godišnji izvještaji i povećanje kvalitete ili kvantitete rada. Ovim je programom još jednom istaknuto opredjeljenje Riječkog sportskog saveza prema važnosti stručnog rada u klubovima. Na ovaj način je postignuta sigurnost samog trenera te omogućen financijski i programski nadzor u klubovima.

Iako je naglasak stavljen na rad s mlađim kategorijama ovi su kadrovi nerijetko i savjetnici ostalim trenerima unutar kluba i/ili sportske grane te voditelji sportskih škola ili sportski savjetnici upravama. Smatramo vrlo važnom suradnju s klubovima budući da u suprotnom postoji mogućnost angažiranja trenera čiji rad nije usklađen sa sportskim programom kluba.

Na ovaj način je omogućeno upravljanje programima treninga i natjecanja pojedinih selekcija unutar kluba kroz izvrstan stručni kadar, omogućeni su kvalitetni termini čime se omogućava razvoj sportaša unutar kvalitetnih selekcija.

I ubuduće, u skladu s raspoloživim sredstvima, program Dodatni stručni rad je prioritetan i razvijat će se kroz ovakve ili slične modele. Uz to, u narednom razdoblju potrebno je razvijati program zapošljavanja novih stručnih kadrova u sportu. Osim samog zapošljavanja, educiranje i stvaranje novog, mladog stručnog kadra, je također prioritet za budućnost riječkog sporta.

Sportskim građevinama smatraju se uređene i opremljene površine i građevine u kojima se provode sportske djelatnosti, a koje osim općih uvjeta propisanih posebnim propisima za te građevine zadovoljavaju i posebne uvjete u skladu s odredbama Zakona o sportu. Javnim sportskim građevinama smatraju se građevine koje su u vlasništvu Republike Hrvatske, odnosno u vlasništvu jedinica lokalne i područne samouprave, i Grada Zagreba te se trajno koriste u izvođenju programa javnih potreba u sportu.

Područje sportskih objekata veoma je važan segment u razvoju sporta i rekreacije građana te se planiranju i projektiranju, a naročito izgradnji sportske infrastrukture, treba posvetiti posebna pažnja.

U dijelu koji se odnosi na sportsku infrastrukturu Zakon o sportu je nedorečen i neprecizan. Nedostaje niz podzakonskih akata, pravilnika i smjernica za izgradnju i upravljanje sportskom infrastrukturom. Na snazi je Pravilnik o prostornim standardima, normativima te urbanističko-tehničkim uvjetima za planiranje mreže sportskih objekata iz 1991. godine (NN br. 38/91).

Izrada Mreže sportskih objekata Grada Rijeke potreba je utvrđena člankom 6. Pravilnika. Tom bi se Mrežom utvrdilo stanje svih sportskih objekata u gradu te napravila analiza kao podloga za daljnje mjere. Konačan dokument bio bi podloga za strategijske i razvojne planove, a izrada Mreže počivala bi na analizi stanja postojeće infrastrukture, potreba sportaša i građana Rijeke te utvrđenih kriterija i standarda.

Planiranju razvoja sportske infrastrukture u narednom razdoblju potrebno je pristupiti studiozno kako bi se i nadalje ostvarivao cilj što kvalitetnije izgradnje sportske infrastrukture usklađene sa stvarnim potrebama sporta i rekreacije u Rijeci

Potrebe građana svih dobnih kategorija mogu se podijeliti na sport djece i mladih dakle mlađih uzrasnih kategorija, natjecateljski sport i rekreaciju građana.

Izgradnja sportske infrastrukture u Rijeci vrlo je zahtjevna zadaća zbog, s jedne strane, vrlo skučenih prostornih mogućnosti, a s druge strane izgradnja je vrlo skupa radi postojeće konfiguracije terena i izgradnje pratećih sadržaja.

U izgradnju i rekonstrukciju sportskih objekata Grad Rijeka je u razdoblju od 2001.-2017. godine uložio 603.486.000 kuna. Tim investicijama znatno je poboljšana opremljenost i funkcionalnost postojećih objekata, a izgradnjom nove sportske infrastrukture – kompleks Bazeni Kantrida, kompleks Centar Zamet te Atletska dvorana Kantrida, Grad Rijeka dobio je reprezentativne sportske objekte. Također, uredile su se i dvorane za judo, streličarstvo i borilačke sportove kao i Otvoreno igralište Kampus. Prilikom gradnje novih objekata vodilo se računa da budu prilagođeni osobama s invaliditetom i osobama smanjene pokretljivosti. Kompleksi Bazeni Kantrida i Centar Zamet, Atletska dvorana Kantrida te Dvorana mladosti i Otvoreno igralište Kampus pokriveni su signalom gradskog besplatnog bežičnog pristupa internetu.

U istom razdoblju, uz izgradnju navedenih sportskih objekata, uložena su znatna sredstva u povećanje standarda i u ostalim sportskim objektima u vlasništvu Grada Rijeke.

Iako Rijeka u ovom trenutku raspolaže s respektabilnim brojem sportskih objekata, potrebno je uložiti dodatne napore kako bi se osigurali još i gimnastička dvorana, dvorana za tenis, otvoreni objekt za streličare, više školskih dvorana i otvorene površine za rekreaciju građana. S obzirom da se u objektima sporta prvenstveno odvijaju programi javnih potreba Grada Rijeke u sportu, odnosno prioritet pri korištenju objekata imaju sportske udruge, treba imati na umu i osiguranje sportskih objakata za sportsku rekreaciju građana. Jedan od dobrih primjera je Otvoreno igralište Kampus koje svakodnevno koristi velik broj građana i studenata.

U nastavku se detaljnije izlaže sportska infrastruktura u Rijeci i to: sportski objekti/prostori u vlasništvu Grada Rijeke i TD Rijeka sport, specifična sportska infrastruktura u funkciji nogometa, školske sportske dvorane i otvorena igrališta, otvorena igrališta za sportsku rekreaciju građana te sportske i sportsko-rekreacijske zone.

Sportski objekti i prostori u vlasništvu Grada Rijeke i TD Rijeka sport

Sportsku infrastrukturu u Rijeci dijelimo na sportske objekte/prostore u vlasništvu Grada Rijeke, školske sportske dvorane i otvorena igrališta, otvorena igrališta za sportsku rekreaciju građana te sportske i sportsko-rekreacijske zone.

Sukladno zakonskim propisima upravljanje javnim sportskim građevinama može se povjeriti i sportskim klubovima i savezima, sportskoj zajednici, ustanovama i trgovačkim društvima registriranima za obavljanje sportske djelatnosti i održavanja sportskih građevina. Grad Rijeka ima u vlasništvu slijedeće sportske objekte, koje je povjerio sportskim udrugama i savezima na korištenje:

• Veslački dom Delta,
• Košarkaška dvorana Brajda,
• Tenis centar Marčeljeva Draga,
• Tenis igralište Kozala,
• Tenis centar Pećine,
• Stolnoteniska dvorana Kvarner,
• Streljana Drenova,
• Streljana Papirničar,
• SRC Sušak,
• SRC Zamet,
• Prostorije Ski kluba Rijeka,
• Prostorije Riječkog sportskog saveza,
• Šahovski dom Brajda,
• Dvorana Kick-boxing klub Sušak,
• Prostori Boksačkog kluba Rijeka (Baračeva i Manzonijeva),
• Boćalište Brajda,
• Sklonište Drenova,
• Prostorije Biciklističkog kluba Rijeka,
• Malonogometno igralište Pehlin,
• Malonogometno igralište Grbci,
• Prostori Streličarskog kluba Rijeka,
• Igralište Androv breg i
• Igralište odbojke na pijesku Kantrida.

U suradnji s udrugama i savezima Grad Rijeka vodi brigu o redovnom poslovanju objekata, održavanju i poboljšanju standarda i funkcionalnosti postojećih objekata te poboljšavanju sportske infrastrukture kroz rekonstrukcije, proširenja i opremanja objekata.

Gradska tvrtka Rijeka sport d.o.o., registrirana je za upravljanje, održavanje i izgradnju sportskih objekata te upravlja s devet objekata koji su u vlasništvu Grada Rijeke:

• Dvorana Mladosti,
• Dvorana Dinko Lukarić,
• SRC 3. maj,
• SRC Belveder,
• SRC Mlaka,
• Bazeni Kantrida,
• Stadion Kantrida,
• Nogometno igralište Krimeja,
• Nogometno igralište Robert Komen,
• Boćarski centar Podvežica,
• Otvoreno igralište Kampus i
• Dvorana za borilačke sportove Sušak

Također, Rijeka sport upravlja i s tri objekta koje je izgradilo ovo Društvo:

• Centar Zamet,
• Atletska dvorana Kantrida
• Bazen za skokove u vodu u kompleksu Bazeni Kantrida.

Svakako je važno istaknuti da se prilikom gradnje novih objekata velika pažnja posvećivala svim korisnicima: djeci, mladima, rekreativcima, umirovljenicima, osobama s invaliditetom i sportašima. Gradnjom je potvrđena arhitektonska funkcionalnost u službi korisnika, ali i prilagođenost  objekata najvišim standardima za sportska natjecanja koja se ogledaju u tehnološkoj i tehničkoj prilagodbi.

Potvrda tome je povećanje broja sportskih klubova i drugih udruga koje okupljaju socijalno ugrožene skupine te nacionalnih i međunarodnih natjecanja. Povećanje je vidljivo i u razvoju sportske rekreacije što kroz individualno korištenje objekata (Bazeni Kantrida i Atletska dvorana Kantrida), a što kroz organizirani način programa (udruge, razne institucije) i to u svim objektima kojima upravlja Rijeka sport. Udruge su učinile i iskorake u korištenju prostora pa se tako za sportsku rekreaciju koriste ne samo prostori u zatvorenom dijelu objekata, već i na trgovima, sunčalištima, plažama i sl.

Grad Rijeka i Rijeka sport napravili su iskorak prilikom gradnje obraćajući pozornost na funkcionalnost pa se tako polivalentnost ogleda u organizaciji ne samo sportskih već i drugih manifestacija kao što su koncerti, kongresi, seminari, konferencije i drugo što vodi ka financijskoj održivosti objekata.

Troškovi poslovanja i troškovi za redovan rad objekata kojima upravlja Rijeka sport d.o.o., sufinancirani su iz Proračuna Grada Rijeke kao i kod ostalih objekata kojima i dalje upravlja Odjel za sport i tehničku kulturu. Također, Rijeka sport financira se putem ostvarenih komercijalnih prihoda kroz najam sportskih, kongresnih i ostalih prostora na nacionalnom i međunarodnom tržištu, prodajom ulaznica za razne usluge i dr.

Specifična sportska infrastruktura u funkciji nogometa

Uređenje nogometnih terena s umjetnim travnjacima, uz iskazani interes privatnog sektora za ulaganjem u nogometnu infrastrukturu, proteklih su godina snažno utjecali na povećanje broja mladih koji se bave nogometom i na daljnji rast zanimanja za taj sport. Pritom  treba naglasiti da u Hrvatskoj  ne postoji gotov model s rješenjima već se uzori mogu naći samo u zemljama s razvijenom sportskom infrastrukturom.

Početkom 2001. godine Grad Rijeka analizirao je stanje tadašnjih nogometnih igrališta sa zemljanom podlogom. Utvrđeno je da su podloge igrališta u lošem stanju te je donesen Akcijski plan za poboljšanje uvjeta za odvijanje nogometnih utakmica i treninga, odnosno odluka da se postave podloge od sintetičkih materijala – umjetni travnjaci.

Umjetna trava postavljena je na sljedećim nogometnih igralištima:

• Nogometno igralište Robert Komen, uređeno i dano na korištenje početkom 2003. godine,
• Nogometno igralište SRC Belveder, uređeno i dano na korištenje početkom 2004. godine,
• Malonogometno igralište uz OŠ Gornja Vežica,
• Malonogometno igralište uz OŠ Srdoči,
• Malonogometno igralište uz OŠ Drenova,
• Malonogometno igralište uz MO Grbci i
• Pomoćno igralište Stadiona Kantrida, uređeno i dano na korištenje početkom 2005. godine.

Grad Rijeka je među prvima u Hrvatskoj postavio sintetičke podloge sa završnim slojem od ekološkog gumenog materijala, uz udovoljavanje svih preporuka UEFE i FIFE za umjetne travnjake. Postavljanjem umjetnih travnjaka Grad Rijeka je omogućio korisnicima navedenih objekata značajno povećanje broja sati korištenja u odnosu na ranije razdoblje, odnosno godišnji fond od 3.500 sati korištenja što je  dnevno 10-12 sati korištenja svakog objekta. To je doprinijelo značajnom povećanju broja korisnika – sportaša, članova mlađih uzrasnih kategorija, i povećanju broja nogometnih klubova u Rijeci.

U pogledu samog Stadiona Kantrida, u prošlosti se udovoljavalo zahtjevima HNK Rijeke, ulaganjem u podizanje standarda sukladno zahtjevima Hrvatskog nogometnog saveza za udovoljavanje infrastrukturnim kriterijima za natjecanja u I HNL i UEFA ligi. Obzirom na navedeno, zamijenjen je razglas i cjelokupna rasvjeta te postavljeno rezervno napajanje putem motornih agregata, rekonstruirana je trafostanica, a na izričit zahtjev HNK Rijeka zamijenjen je prirodni travnjak. Također, u proteklom razdoblju uređena je i teretana, svlačionice za mlađe uzrasne kategorije kao i sanitarije te postavljena tribina za posjetitelje na pomoćnom igralištu.

Nogometno igralište Krimeja jedino je igralište uz Stadion Kantrida u vlasništvu Grada Rijeke koje ima prirodnu travu. Igralište koriste svi uzrasti NK Orijenta i ŽNK Jackpota i to za treninge i natjecanja. Kako bi klubovi kontinuirano radili tijekom cijele godine Grad Rijeka je 2009. godine rekonstruirao rasvjetu igrališta i omogućio korištenje igrališta u večernjim satima i u zimskom razdoblju. Povećanim korištenjem zimi, prirodni se travnjak oštećuje, a valja reći da je zahvate na obnavljanju zbog prirodne trave moguće vršiti jedino u vegetacijskom razdoblju (u proljeće).

Zaključno, Grad Rijeka je u gradske nogometne terene i objekte u razdoblju od 2004. do 2013. godine uložio, što s naslova redovnog rada objekata, što kroz realizirane investicije, proračunska sredstva u ukupnom iznosu od preko 87 milijuna kuna.

Prihvaćajući privatnu inicijativu i prepoznajući da je HNK Rijeka sportski kolektiv od velike važnosti za Rijeku i Riječane, ali i za širu regiju, Grad Rijeka se 2014. godine aktivno uključio u projekt izgradnje Nogometnog kampa na Rujevici i pripreme za gradnju novog Stadiona Kantrida. Grad Rijeka sudjelovao je u svim aktivnostima gradnje sportskog kompleksa na Rujevici koji se prostire na 70 tisuća četvornih metara, s glavnim stadionom kapaciteta 8.200 mjesta i šest trening igrališta. Kompleks na Rujevici, otvoren u kolovozu 2015. godine, sagrađen je u samo 10 mjeseci, s tim da je u ljeto 2017. godine izgrađena i sjeverna tribina te je kapacitet povećan na sadašnjih 8.500 mjesta čime su zadovoljeni kriteriji UEFA-e. Te je godine HNK Rijeka osvojila dvostruku krunu – postala je prvak Hrvatske nogometne lige i osvojila Hrvatski nogometni kup te se plasirala u playoff Lige prvaka i potom igrala u Europskoj ligi.

U investiciji vrijednoj 19 milijuna eura Grad Rijeka sudjelovao je omogućivši investitoru otkup 45.000 m² gradskog zemljišta ukupne vrijednosti 19,9 milijuna kuna, koordinirao projekte, upravne i tehničke poslove, pokrenuo postupke izvlaštenja za izgradnju potrebnih prometnica i pristupne ceste Nogometnom kampu u vrijednosti 380 tisuća kuna te potom s 1,8 milijuna kuna financirao izgradnju prve dionice pristupne ceste od čvora Pilepići do ulaza u Nogometni kamp.

Sagledavajući razvojne potrebe sportske infrastrukture, sportsko-rekreacijska područja Rujevica i Kantrida uključena su i u ciljane izmjene Prostornog plana uređenja i Generalnog urbanističkog plana Grada Rijeke čime su osigurani bolji prostorni odnosi koji omogućavaju daljnje proširenje kompleksa Rujevica, odnosno izgradnju na sportsko-rekreacijskom području Kantrida kako kapitalnih sportskih građevina tako i objekata pratećih sadržaja u priobalnom području.

Izgradnjom nogometnog kampa na Rujevici stekli su se primjereni uvjeti za omasovljenje Škole nogometa i rad s djecom i mladima i izvan granica Rijeke, kao i prostorne mogućnosti za prihvaćanje raznovrsnih sportskih događanja koji će doprinositi promociji Grada Rijeke. Istodobno, povećan je broj nogometnih terena u Rijeci namijenjenih ne samo aktivnostima HNK Rijeka, već i terena namijenjenih provedbi cjelokupnog Programa javnih potreba u sportu za riječke sportske udruge koje provode Program.

Partnerstvo s privatnim sektorom – model za buduće investicije

Valja naglasiti da su opće okolnosti određene višegodišnjom ekonomsko-financijskom krizom u Hrvatskoj, a što se i dalje održava na proračunska kretanja u Gradu Rijeci, uvjetovale da Grad Rijeka preispita model daljnjeg razvoja gradske mreže sportskih objekata, odnosno izgradnje novih i rekonstrukciju postojećih sportskih objekata, a što je nužno potrebno obzirom na pojačani interes građana za bavljenje sportom, posebno nogometom.

Grad Rijeka drži najprimjerenijim rješenjem prikloniti se novim modelima, trenutno prisutnim u EU, budući Grad Rijeka kao ni druge europske sredine više nije u mogućnosti proračunskim sredstvima samostalno realizirati nove investicijske projekte u sportu. Stoga se partnerstvo s privatnim sektorom nameće kao logično rješenje pod uvjetom da postoji interes privatnog sektora.

Pritom partnerstvo mora biti usmjereno na razvoj sporta poticanjem sinergije Grada Rijeke kao jedinice lokalne samouprave i privatnog poduzetništva u izgradnji novih i rekonstrukciji postojećih sportskih objekata.

Novi modeli izgradnje i rekonstrukcije sportske infrastrukture odnosno sportskih objekata, koji su od zajedničkog javnog interesa, u sinergiji sa privatnim sektorom uz postojanje interesa privatne inicijative, svoje uporište nalaze kako u Zakonu o sportu, tako i u Strategiji razvoja Grada Rijeke za razdoblje 2014.-2020. godine.

Školske sportske dvorane i otvorena igrališta

Školske sportske dvorane i otvorena školska igrališta prvenstveno služe za zadovoljavanje potreba održavanja nastave tjelesne i zdravstvene kulture, zatim izvannastavnih aktivnosti učenika te u večernjim satima za potrebe sporta i rekreacije.

Rijeka ima 29 objekata/prostora osnovnog školstva (23 osnove škole, 3 područne škole, 2 objekta Centra za odgoj i obrazovanje, te odgojno obrazovna djelatnost u sklopu dječje bolnice Kantrida) od kojih pet objekata nema sportsku dvoranu, 13 ima sportske dvorane veličine do 200 m² (učionice pretvorene u dvorane), tri ima zadovoljavajuće sportske dvorane veličine od 200 do 500 m² te tri osnovne škole (Srdoči, Pehlin i Brajda) imaju u potpunosti zadovoljavajuće sportske dvorane. 11 osnovnih škola nema svlačionice s tuševima jer ih je zbog ograničenog prostora nemoguće izgraditi.

U zadnjih pet godina u potpunosti su sanirane četiri dvorane osnovnih škola (OŠ Vežica, OŠ Brajda, OŠ Srdoči i OŠ Dolac) i nastojat će se, a u okviru dostatnih proračunskih sredstava, i dalje ulagati u obnovu dvorana.

Za cjelovito uređenje školskih dvorana te temeljitu obnovu njihove opreme, sprava i rekvizita potrebno je osigurati znantna financijska sredstva. Takvim bi se planskim i sustavnim opremanjem, izgradnjom te dogradnjom i obnovom postojećih dvorana, dobili suvremeni školski sportski prostori s modernom opremom.

Od 23 osnovne škole dvije (OŠ Dolac i OŠ Nikola Tesla) nemaju otvoreno igralište. Od ostalih, devet škola ima igrališta veličine rukometnog igrališta i veće, a preostale imaju igrališta manjih dimenzija. Za poboljšanje stanja samih igrališta potrebno je obnoviti podloge, rasvjetu i opremu igrališta.

Od 20 srednjih škola tri škole nemaju sportsku dvoranu, osam ima sportske dvorane veličine do 200 m², devet ima zadovoljavajuće sportske dvorane veličine od 200 do 500 m², a jedna srednja škola (Prva sušačka hrvatska gimnazija) ima zadovoljavajuću sportsku dvoranu. Treba napomenuti da riječke srednje škole imaju ukupno 11 sportskih dvorana, od kojih četiri dvorane dijele dvije ili tri srednje škole, koje su na istoj adresi. 50% srednjih škola u Rijeci imaju otvoreno školsko igralište.

Otvorena igrališta za rekreaciju građana

U mnogim mjesnim odborima Grada Rijeke postoje otvorena igrališta za svakodnevnu rekreaciju građana Veći investicijski zahvati uređenja poboljšali bi uvjete za rekreacijsko bavljenje sportom u tim zonama, a više prateće opreme i uređenje površina privuklo bi više građana, naročito mlađe uzrasne kategorije.

Uz otvorena igrališta na području grada postoji 28 boćališta od čega je 18 boćališta namijenjeno sportu i rekreaciji, dok preostalih 10 boćališta služi prvenstveno za rekreaciju građana, najčešće starije životne dobi.

Također treba napomenuti da su za rekreaciju građana postavljene fitness sprave za vježbanje na deset lokacija u parkovima, uz dječja igrališta te na plaži Grčevo i šetnici na Kostabeli.

Grad Rijeka će se putem mjesne samouprave u idućem razdoblju zalagati za uređenje javnih površina u različitim područjima grada, a u cilju što masovnijeg bavljenja rekreacijom građana, a posebno mladih.

Sportske i sportsko-rekreacijske zone u Rijeci

Na području Rijeke ima ukupno 17 područja planiranih za sportsku namjenu sveukupne površine 474.421 m², odnosno 3,69 m²/stanovniku (osnova: 128.624 stanovnika Rijeke prema popisu 2011. godine).

Na području Rijeke ima i ukupno 18 područja planiranih za rekreacijsku namjenu sveukupne površine 702.251 m², odnosno 5,50 m²/stanovniku.

Uz navedena područja u Rijeci postoji i pet područja planiranih za rekreacijsku namjenu – kupalište – sveukupne površine 155.646 m², odnosno 1,20 m²/stanovniku.

Pitanje financiranja sporta iznimno je važno za daljnji razvoj sporta u našoj zemlji. Sustav financiranja sporta u Hrvatskoj odgovara tzv. mješovitom modelu financiranja.

Ovaj model financiranja sporta prisutan je u svim zemljama Europske unije. U njemu su kao tri ravnopravna izvora financiranja, ali ne nužno u jednakim iznosima, građani, proračunski izvori (državni proračun i proračuni jedinica lokalne i regionalne vlasti), gospodarstvo (sponzorstvo, mediji, televizijska prava i sl.).

Najveći dio javnog financiranja sporta u Hrvatskoj ostvaruje se na lokalnoj razini. Stoga je važno pitanje je li postojeći teritorijalni ustroj u RH dobra podloga za učinkovito financiranje, tj. imaju li JLPS financijske mogućnosti za ispunjavanje svih javnih potreba u sportu. Osnovna obilježja lokalne razine u Hrvatskoj jesu rascjepkanost, velike razlike u broju stanovnika i razvijenosti među pojedinim JLPS.

Analiza trenutnog stanja pokazuje da Grad Rijeka, u skladu sa Zakonom o sportu, sredstva kojima se sufinanciraju sportske djelatnosti planira i izdvaja u Proračunu Grada Rijeke.

U gradskom Odjelu za sport i tehničku kulturu:

• osiguravaju se lokalne potrebe stanovnika u području sporta i tehničke kulture,
• vodi briga o gradskim objektima sporta i tehničke kulture,
• u suradnji s drugim upravnim tijelima Grada Rijeke osmišljava i planira razvoj mreže objekata, sporta i tehničke kulture i
• provode zajedničke aktivnosti na gradskim projektima,
• obavljaju stručni poslovi u svezi sportskih manifestacija i manifestacija u tehničkoj kulturi od značenja za Grad,

provodi poslovna suradnja sa Riječkim sportskim savezom, Zajednicom tehničke kulture grada Rijeke kao krovnim udrugama u sportu i tehničkoj kulturi te trgovačkim društvom u vlasništvu Grada Rijeke Rijeka sport d.o.o. za upravljanje, održavanje i izgradnju sportskih i drugih objekata.

Proračun Grada Rijeke – Odjela za sport i tehničku kulturu u 2017. godini (u kunama)

Izvor: Grad Rijeka

Najveći iznos proračuna raspoređen je na TD Rijeka sport od kojih se 40.164.000 kuna odnosi na troškove poslovanja i troškova za redovan rad objekata, dok se preostali iznos odnosi na otplatu kredita za izgradnju sportskih objekata. Sportska infrastruktura u Rijeci, izgrađena u investicijskom ciklusu Grada Rijeke, svojom kvalitetom nadmašuje razinu infrastrukture u većini ostalih lokalnih samouprava. U tom smislu riječki klubovi koji ovu infrastrukturu koriste uživaju bitno bolje uvjete nego oni drugih JLS.

Drugi najveći iznos su javne potrebe u sportu kojima se financiraju sljedeće aktivnosti:

• Treninzi i natjecanja sportaša,
• Nagrađivanje sportaša,
• Provođenje sportskih aktivnosti djece, mladih, studenata i rekreativaca,
• Treninzi i natjecanja osoba s invaliditetom i osoba oštećena sluha,
• Funkcioniranje sustava sporta,
• Organiziranje tradicionalnih i prigodnih sportskih priredbi,
• Organiziranje i sudjelovanje na značajnim međunarodnim natjecanjima,
• Posebni programi mladih selekcija i
• Preuzete obveze iz prethodne godine.

Grad Rijeka izdvaja značajna sredstva za sport. Glavnina sredstava, nešto više od 40 milijuna, odlazi na troškove poslovanja i održavanje sportskih objekata, a zajedno sa otplatama kredita za izgradnju objekata kao i otplatom zajma taj iznos je gotovo 60 milijuna kuna.

Dodajući sredstvima koja se izdvajaju iz Proračuna Grada Rijeke, sredstva koje su klubovi prihodovali i rashodovali u 2016. godini dolazi se do podatka (bez HNK Rijeka) da je za riječki sport izdvojeno više od 100 milijuna kuna za rad klubova, a uz to treba pribrojati i podatke koji se odnose na kupovinu sportske opreme i sl., smještaja i prehrane klubova koji nastupaju u Rijeci i sl.

Analizirajući prihode klubova, najznačajniji su oni od donacija gospodarskih subjekata (7.862.757,21), članarina (7.248.519,15) te prihoda od strane Proračuna Grada Rijeke za redovnu aktivnosti klubova (5.706.648,81) koji zajedno čine 69% ukupnih prihoda. Najveće prihode od članarina ostvaruju plivanje, atletika, nogomet i gimnastika, a od donacija vaterpolo, nogomet, košarka i rukomet.

Vidljivo je da najveći dio sredstava klubovi troše na plaće trenera – stručni rad (7.639.638,72), službena natjecanja (5.928.035,95), stipendije sportaša (4.691.243,45), članarine i kotizacije nacionalnim savezima (1.958.326,06) te za pripremu i opremu (2.680.759,21). Dakle, klubovi 75% sredstva i troše pretežito za ono što se smatra javnom potrebom u njihovu radu. 

Iz financijskih izvještaja klubova je moguće doznati strukturu njihovih prihoda i rashoda. No, valja reći da većina klubova bez naknade koristi sportske objekte Grada i TD Rijeka sport, a ti iznosi vidljivi su u financijskim dokumentima Grada i TD Rijeka sport.

Vezano za financiranje iz EU fondova, Riječki sportski savez je 2010. godine, prije nego je Republika Hrvatska postala članicom Europske unije, započeo s prijavama na projekte te kao vodeći partner proveo dva projekta – Plivanje kao terapija i integracija za osobe s posebnim potrebama – PTO, te projekt IRIS – Sport kao mehanizam rane integracije i rehabilitacije.

Riječki sportski savez provodi projekte Just Sport (borba protiv dopinga u rekreacijskom okruženju), European Everyday of Sport (poticanje bavljenja sportsko-rekreacijskim aktivnostima), FIT2FIT (poticanje poduzetništva kod mladih), Toulouse-European cultureclub (međunarodna razmjena mladih, neformalno učenje i svjesnost mladih o prednostima bavljenja sportom), Healthy Life In, Obesity Out (borba protiv pretilosti), Safe in Sport (zdravstvena zaštita sportaša), A Path To TranSportAction (ravnopravnost spolova, sport kao mogućnost jačeg društvenog angažiranja žena), Project for Academy of Sport Support (dual karijera sportaša), Green Seal (borba protiv dopinga u rekreacijskom okruženju), Good Governance in Sport (dobro upravljanje u sportu), Sport Education Trigger in Entrepreneural Action (razvoj poduzetničkih vještina mladih s manje mogućnosti u sportu).

Športski savez osoba s invaliditetom Grada Rijeke provodi projekt Multi Sport Against Physical Sedentary, čiji je cilj sprječavanje pretilosti školske djece kroz bavljenje sportom te odustajanja od sporta, te projekt iz programa Erasmus+ koji promiču sport osoba s invaliditetom i njihovu inkluziju u društvo: Development of European Sports Network for Rehabilitation of Persons with Special Needs, Development Luation of Guide Model Smass Athletics for Sport sin Students with Special Needs, Port is My Freedom, Integrating Diversitis Trough Water Sports, Mental European Network and EVA of Sports Events.

U svim projektima, ovisno o ciljevima, partneri su sportski klubovi Grada i Županije, te sportske zajednice iz drugih županija. Provedbom projekta, osim što se ispunjavaju ciljevi, želi se sportskim organizacijama približiti saznanja o mogućnostima financiranja iz EU fondova, te osigurati dodatna sredstva za redovne aktivnosti klubova (plaćanje administrativnih troškova, naknade za stručne osobe i slično).

Mogućnosti prijavljivanja projekata za financiranje iz EU fondova su velike, no problemi s kojima se suočavaju sportske organizacije onemogućavaju apliciranje. Naime, sportske organizacije, izuzev Riječkog sportskog saveza, nemaju stručno educiranih osoba za pripremu i provedbu projekata te nemaju financijskih sredstava kojima bi mogle osigurati angažiranje konzultantskih tvrtki kao ispomoć u pripremi projektne dokumentacije. Ovo nije problem samo Rijeke nego i svih ostalih gradova i županija u Hrvatskoj. Riječki sportski savez je jedna od malobrojnih sportskih organizacija u državi koja uspješno prijavljuje i provodi projekte.

Osim različitih programskih aktivnosti traže se i mogućnosti kroz druge fondove osigurati i sredstva za nadogradnju ili izgradnju sportske infrastrukturu. Izuzetno je važna suradnja sa Turističkom zajednicom jer je dio sredstava za sportsku infrastrukturu moguće realizirati kroz sportsko-turističke sadržaje. U sinergiji sa zdravstvenim ustanovama, hotelima, moguće je razvijati zdravstveni turizam u kojem sportske organizacije također mogu iznaći interes.

Kada se govori o negativnostima u sportu izdvajaju se nasilje u sportu i korištenje nedopuštenih sredstava/tvari radi postizanja boljih sportskih rezultata (doping).

Borba protiv nasilja u sportu uređena je Zakonom o sprječavanju nereda na športskim natjecanjima. Premda postoje realni organizacijski, obrazovni i informacijski potencijali za sprječavanje nasilja i nekorektnog ponašanja, ti potencijali nisu institucionalno uokvireni niti iskorišteni. Strategija sporta Grada Rijeke, u dijelu koji se odnosi na problem nasilja u sportu, ne smije se postaviti kao „navijač“ već pronaći rješenje problema u svim oblicima nasilja koji se pojavljuju: u odnosima trener-natjecatelj, trener-roditelj, roditelj-natjecatelj, roditelj-trener.

Značajno u ovom smislu mogu pomoći javni mediji uspostavom fokusa na bitne probleme u sportu i kreiranjem ispravne slike o tome što je u sportu potrebno promijeniti ili usavršiti.

U ovom dijelu zadatak Strategije bi trebao biti da Riječki sportski savez i Odjel za sport i tehničku kulturu Grada Rijeke uspostave partnersku suradnju s medijima u svrhu promocije sporta, zdravog načina života i isticanja značaja fizičke aktivnosti za razvoj svakog građanina. Nužno je uključiti medije u promociju predstavljanja sportskih stručnih radova te poticati i poboljšavati suradnju u pravodobnom i objektivnom izvještavanju o sportskim događajima.

Aktivnosti u cilju sprječavanja nasilja na sportskim borilištima su prvenstveno promotivne akcije koje će probuditi svijest građana o svim oblicima neodgovarajućeg ponašanja u sportskim objektima te jačanje prevencije i borbe protiv rasizma i nasilja, a što je 2007. godine utvrdila i Bijela knjiga o sportu Europske komisije. Bijelom knjigom se utvrđuje Plan prevencije, smanjenje svih oblika nasilja u sportu i povećanje sigurnosti na sportskim natjecanjima, obvezna edukacija djece i mladeži o posljedicama nasilja u sportu, edukacija navijača i navijačkih skupina o posljedicama nasilja u sportu, praćenje i analiziranje te poduzimanje mjera protiv nasilja na sportskim takmičenjima, predlaganje mjera o ponavljanim izgredima i njihovo evidentiranje. Uz to, Bijela knjiga o sportu naglašava da sport uključuje sve građane bez obzira na spol, rasu, dob, invaliditet, vjeru i uvjerenja, spolnu orijentiranost i društvenu ili ekonomsku pozadinu. Europksa komisija je nebrojeno puta osudila sve manifestacije rasizma ili ksenofobije koje su nespojive s vrijednostima EU-a.

Doping

Podliježući različitim pritiscima, od vlastitog samodokazivanja do utjecaja roditelja, trenera i šire društvene zajednice, radi slave i novca, sportaši su često u iskušenju da koriste zabranjena sredstva s ciljem postizanja boljih rezultata. Ta sredstva djeluju na povećanje mišićne snage i mase, otklanjaju umor, „maskiraju“ druga zabranjena sredstva prilikom testiranja,dovode do bržeg oporavka, ali imaju niz drugih učinaka, vrlo često štetnih po zdravlje. Primjena zabranjenih sredstava u suprotnosti je sa tjelesnim i mentalnim integritetom sportaša, principima olimpizma te sportskom etikom. Poznatiji naziv za primjenu zabranjenih sredstava je doping i predstavlja jedan od najvećih problema u sportu. U zabranjena sredstva ubrajamo zabranjene supstancije i zabranjene metode. Da bi se neko sredstvo našlo na popisu zabranjenih sredstava potrebno je zadovoljiti dva od tri sljedeća kriterija: poboljšanje izvedbe, štetnost po zdravlje ili nespojivost s duhom sporta.

Postoje tvari koje su zabranjene u natjecanju (stimulansi, narkotici, kanabinoidi, kortikosteroidi), tvari koje su zabranjene u natjecanju i izvan natjecanja (anabolici, peptidni hormoni, čimbenici rasta i slične tvari, beta agonisti,hormoni antagonisti i modulatori, te diuretici i druge maskirajuće tvari), kao i zabranjene metode (pojačanje prijenosa kisika, kemijska i fizička manipulacija, genski doping).

Današnja definicija dopinga prema Svjetskom kodeksu nije ograničena samo na prisutnost zabranjene tvari ili metabolita u uzorku sportaša, već i korištenje zabranjenih sredstava, pokušaj korištenja, posjedovanje, trgovina zabranjenih sredstvima, odbijanje davanja uzorka i slično.

Izrada Strategije temeljila se na analizi stanja koja je bila podloga za sagledavanje unutrašnjih i vanjskih čimbenika koji utječu na sve aspekte sporta i rekreacije u Gradu Rijeci.

Pritom se koristila SWOT-analiza koja ujedno predstavlja najprimjereniju metodu za rad s velikim brojem sudionika. SWOT je kratica koja dolazi od engleskih riječi (S – strengths/snage, W – weaknesses/slabosti, O – opportunities/mogućnosti i T – threats/prijetnje). Svaka tematska radionica primijenila je SWOT-analizu na određeno područje, a što je detaljnije navedeno u zapisnicima s radionica (u prilogu).

U nastavku se iznosi objedinjena SWOT-analiza koja je rezultat svih održanih radionica.

Vizija treba odgovoriti na pitanje gdje će biti Rijeka vezano uz sport 2024. godine. Prema rezultatima radionica bitno je u sport i rekreaciju uključiti što veći broj djece i mladih te sve građane s posebnim naglaskom na osobe s invaliditetom i osobe oštećena sluha. No, ujedno će se pridati dodatni značaj kvalitetnom i vrhunskom sportu. Sve navedeno opravdava tezu da sport i rekreacija trebaju pripadati – svima.

S druge strane, Strategijom se nastoji dodatno razviti sustav sporta i rekreacije u Gradu Rijeci. Pritom se prvenstveno misli na financiranje, a posebice putem novih modela financiranja. Također, u sustav se ubraja i infrastruktura, odnosno objekti te digitalna transformacija sporta i rekreacije. Uz navedeno, riječ je i o uključivanju sporta u sve dijelove zajednice – EPK, turizam, kulturu, poduzetništvo i edukaciju. Ovo je novi pristup sportu koji se uključuje u sve aspekte lokalne zajednice.

Stoga je vizija sporta u Gradu Rijeci 2024. godine:

Grad Rijeka – sport i rekreacija dostupni svima!

Navedena vizija sumira sve prijedloge radnih grupa te iskazuje svrhu strategije usmjerene svim skupinama građana.

Temeljem analize stanja, SWOT-analize i svih održanih radionica, Radna skupina za izradu Strategije pripremila je strateške ciljeve. Uz ciljeve, definirani su prioriteti i mjere kojima će se ostvariti strateški ciljevi.

Prvi Strateški cilj je Razvoj sporta i rekreacije u Gradu Rijeci, a prvi prioritet je Masovno uključivanje djece i mladih u programe sporta i rekreacije. O tome se govorilo na većini radionica, a pogotovo o mjeri  Sustav sporta i rekreacije za djecu. Sljedeća predviđena mjera je Sport za mlade i uključuje mlade u srednjim školama i akademski sport. Sve navedeno već postoji u Gradu Rijeci, ali se kroz ovaj prioritet želi dodatno naglasiti da je potrebno dodatno razvijati cijeli sustav sporta i rekreacije za djecu i mlade i to od predškolske do razine akademskog sporta.

Prioritet Uključivanje svih skupina građana u sport i rekreaciju realizirat će se kroz mjeru Sport i rekreacije osoba s invaliditetom i osoba oštećena sluha. Iako već sada postoji vrlo aktivan Savez osoba s invaliditetom, putem navedene mjere želi se dodatno pridonijeti aktivnostima Saveza upravo zbog visokih troškova natjecanja, ali i složenosti pristupa osobama s invaliditetom i njihovog kontinuiranog bavljenja sportom i rekreacijom. Uz navedeno, mjera Rekreacija za treću životnu dob pridonosi uključivanju ove demografski istaknute skupine građana u aktivan život lokalne zajednice.

Vezano uz mjeru Rekreacija za sve građane treba istaknuti da se ovdje radi o rekreaciji koja bi bila dostupna svima putem uređenja javnih prostora, šetnica i planinarskih staza, a što pozitivno djeluje na zdravlje pojedinaca i opću kvalitetu urbanog života.

Prioritet Razvoj kvalitetnog i vrhunskog sporta bavi se problematikom vrhunskih sportaša koji su uzor i motiv ostalima, a pogotovo djeci i mladima. S obzirom da je vrhunski sport orijentiran na postizanje rezultata, sportašima u tim kategorijama potrebno je pomoći u stvaranju dodatnih uvjeta vezanih za njihovo obrazovanje mjerom Jačanje sustava obrazovanja sportaša. Također, putem mjere Stvaranje uvjeta za primjereni život sportaša, kvalitetnim i vrhunskim sportašima se želi pomoći u stvaranju uvjeta za obrazovanje, treniranje i druge životne aktivnosti u skladu sa stvarnim potrebama.

Iz svega navedenog može se zaključiti da se putem prvog strateškog cilja želi aktivno doprinijeti razvoju sporta i rekreacije u Gradu Rijeci i to za sve građane, ali i za vrhunske sportaše. Iz ovog proizlazi da su sport i rekreacija čvrsto povezane kategorije, a ono što ih posebno veže jesu stručni kadrovi u sportu, odnosno treneri i ostali stručnjaci. Naime, sve analize pokazuju da je stručni kadar u sportu i rekreaciji brojčano nedostatan i ima kontinuiranu potrebu stalnog usavršavanja. Stoga je razvoj ljudskih potencijala u sportu i rekreaciji naglašen kao horizontalna mjera unutar Strateškog cilja 1. i Strateškog cilja 2. te se proteže kroz sve prioritete.

Sustav podrške Grada Rijeke razvoju sporta i rekreacije, kao sljedeći Strateški cilj ostvarit će se putem tri prioriteta. Prioritet Novi modeli financiranja razrađen kroz mjere: Razvoj sustava javnih potreba u sportu, Suradnja s privatnim inicijativama i EU-fondovi i Programi Unije. Iako sustav javnih potreba u sportu postoji u Gradu Rijeci i aktivno se primjenjuje putem Riječkog sportskog saveza, u spomenutoj mjeri želi se naglasiti da je potrebno unaprijediti kriterije javnih potreba i osigurati njihovo kontinuirano praćenje. Uz navedeno, rasprava na radionicama je pokazala da postoji veliki broj projekata koji se već ostvaruju financiranjem iz programa Unije, a s tim u vezi se razvijaju i ljudski resursi specijalizirani za problematiku financiranja sredstvima iz EU. S tim u vezi, sudionici radionica su poslali jasnu poruku da je potrebno objediniti sve stručnjake koji se na razini sustava Grada Rijeke bave problematikom financiranja sporta i ostalih aktivnosti iz EU-fondova s obzirom na to da je upravo to tema koju treba kontinuirano pratiti. Također, sudionici radionica iz privatnog sektora su jasno naznačili da postoji interes za suradnjom u pogledu obnove i izgradnje sportske infrastrukture.

Objekti za sport i rekreaciju i Digitalna transformacija u sportu i rekreaciji kao mjere su usmjerene su na daljnji razvoj prioriteta Infrastrukture u funkciji sporta i rekreacije. Iako je Grad Rijeka uložio značajna sredstva u izgradnju novih sportskih objekata, postoji potreba za rekonstrukcijom starih objekata, te uređenjem školskih igrališta i prostora za rekreaciju na javnim površinama i uz more. Sve navedeno predstavlja klasične oblike sportske infrastrukture, ali se u ovoj Strategiji posebno ističe i informacijsko-komunikacijska tehnologija kao novi oblik infrastrukture. Pritom se misli na uspostavu jedinstvene baze podataka iz svih raspoloživih izvora uključivo i sportske klubove. Putem jedinstvene digitalne baze podataka mogli bi se pratiti aktualni podaci o svim segmentima sporta i rekreacije, a što uključuje podatke o broju sportaša i rekreativaca, objektima i ulaganjima. Temeljem aktualnih podataka svakako bi se mogle donositi bolje odluke u sektoru sporta na svim razinama.

Suvremeni trendovi urbanog razvoja nameću potrebu povezivanja sporta i rekreacije s ostalim aspektima razvoja lokalne zajednice. Pritom posebno mjesto zauzima Rijeka kao Europska prijestolnica kulture 2020. godine, a u okviru toga se mogu razviti novi programi kao poveznica sa sportom i rekreacijom građana. Nadalje, sport i rekreacija su prvenstveno u funkciji zdravlja, a što pridonosi i socijalnoj uključenosti svih skupina građana. Povećanje svih rezultata vezanih za turizam u cijeloj Hrvatskoj i u Rijeci, ali i u široj regiji, svakako nameću potrebu uključivanja sporta i rekreacije u turističku ponudu. Nadalje, razvoj poduzetništva u sportu i rekreaciji svakako doprinosi općem razvoju poduzetništva i uključivanju u sustav razvoja poduzetništva u Gradu Rijeci.

U nastavku se iznosi pregled cijele strategije prema strateškim ciljevima, prioritetima i mjerama.

Akcijski plan za provedbu Strategije sporta Grada Rijeke za razdoblje 2018.–2024. godine definirat će se na godišnjoj razini. Prva godina provedbe Strategije je 2018. godina, a u drugom kvartalu 2018. godine započet će izrada Akcijskog plana za 2019. godinu. Svake godine će izrada Akcijskog plana biti povezana s izradom Proračuna Grada Rijeke za sljedeću godinu te s ostalim mogućnostima financiranja projekata putem raspoloživih EU-fondova i Programa Unije. Također, godišnji Akcijski planovi će se uskladiti i s mogućnostima financiranja iskazanim od strane privatnog sektora.

Godišnji Akcijski plan sadržavati će sljedeće elemente:

• Naziv strateškog cilja, prioriteta i mjere
• Naziv projekta/programa
• Nositelja navedenog projekta/programa
• Ukupnu financijsku vrijednost projekta/programa (u kunama)
• Izvore financiranja i to iz:
  • Proračuna Grada Rijeke
  • Ostalih proračunskih izvora
  • EU-fondova i Programa Unije
  • Sredstava iz privatnog sektora
  • Ostalih raspoloživih izvora
• Rokove početka i završetka provedbe projekta/programa
• Napomene (vezano uz donošenje potrebnih odluka i sl.).

Unutar Akcijskog plana, prema prvom i drugom strateškom cilju, definirat će se i pokazatelji putem kojih će se  redovito pratiti ostvarenje strateških ciljeva. Pokazatelji će se odrediti na način da budu jasni, dostupni i da njihovo prikupljanje ne izaziva dodatne troškove.

Praćenje Akcijskog plana provodit će Odjel gradske uprave za sport i tehničku kulturu Grada Rijeke u suradnji sa Zajednicom sportskih udruga Grada Rijeke Riječki sportski savez i trgovačkim društvom Rijeka sport. Putem pokazatelja redovito će se izvještavati sva nadležna tijela i javnost o ostvarivanju Strategije.

Ovaj prijedlog Strategije sporta tiče se svih građana Rijeke koji se bave ili žele baviti sportom i rekreacijom, a jednako tako i pravnih osoba – udruga, saveza ili tvrtki kojima su sport i rekreacija u središtu zanimanja.

Pozivamo Vas da proučite Strategiju, njene ciljeve, prioritete i mjere.

Oni će biti temelj razvoja sporta u narednom razdoblju nakon kojega će se moći ocijeniti uspješnost provedenih aktivnosti do 2024 godine.

Ako ste sportaš ili sportašica, što vi smatrate najvećim izazovima u donošenju ovakvog dokumenta ili najvažnijim poglavljima koja on mora obuhvatiti?

Kako ocjenjujete stanje sporta u Rijeci? Hoće li predviđeni ciljevi, prioriteti i mjere omogućiti ostvarenje zacrtane vizije?

Ako se bavite rekreacijom, što smatrate najvažnijom ulogom Grada i povezanih tvrtki i saveza u cilju kvalitetnijeg provođenja vaših rekreativnih aktivnosti. U čemu vidite prostor za najveća poboljšanja, a što biste ocijenili dostatnim i dobro riješenim?

Imate li djecu, bave li se ona sportom i rekreacijom? Kako ih motivirate na to i smatrate li da će predviđene mjere doprinijeti omasovljenju bavljenja sportom među djecom i mladima? Kakve biste vi mjere predložili imajući na umu takav cilj?

Ovo Savjetovanje ostaje otvoreno do 23. ožujka 2018. Nakon tog datuma, neće više biti moguće sudjelovati njemu, a izvješće o Savjetovanju će biti objavljeno na ovom mjestu.

Svi prijedlozi bit će uzeti u obzir, a izvješće će obuhvatiti i informacije o prihvaćanju prijedloga, odnosno obrazloženja o eventualnom neprihvaćanju prijedloga.

Svoje prijedloge vezane uz ovu Odluku možete poslati ispunjavajući Obrazac za savjetovanje dostupan u online formi. Komentare možete upisivati i u polje za komentiranje u dnu stranice savjetovanja.