Nacrt Plana gospodarenja otpadom Grada Rijeke za razdoblje 2017.- 2022.

Savjetovanje o Nacrtu Plana gospodarenja otpadom Grada Rijeke za razdoblje 2017. – 2022. tiče se svih građana, ali i pravnih osoba poput KD Čistoća koje su direktno ili na bilo koji drugi način povezane s temama iz područja gospodarenja otpadom. To je ujedno i zainteresirana javnost koja se poziva na uključivanje u ovo Savjetovanje. Savjetovanje ostaje otvoreno do 8. prosinca 2017. Nakon tog datuma, neće više biti moguće sudjelovati u Savjetovanju, a izvješće o njemu će biti objavljeno na ovom mjestu. Svoje prijedloge vezane uz Nacrt Plana gospodarenja otpadom Grada Rijeke za razdoblje 2017. – 2022. možete poslati ispunjavajući Obrazac za savjetovanje dostupan u online formi u dnu samog Savjetovanja. Komentare možete upisivati i u polje za komentiranje u dnu stranice savjetovanja.

Uvod

Gospodarenje otpadom jedno je od najzahtjevnijih i najkompleksnijih područja zaštite okoliša kako organizacijski tako i infrastrukturno.

Obuhvaća skup aktivnosti, odluka i mjera usmjerenih na sprječavanje nastanka otpada i njegovih štetnih utjecaja na okoliš, skupljanje, prijevoz, obradu, te nadzor nad tim djelatnostima kao i nadzor i mjere vezane za usklađivanje i zatvaranje odlagališta.

Plan gospodarenja otpadom Grada Rijeka za razdoblje 2017. – 2022. godine temeljni je dokument kojem je cilj uspostava cjelovitog sustava održivog gospodarenja otpadom na području Grada Rijeke odnosno kojim se, na temelju analize postojećeg stanja i zakonski postavljenih ciljeva gospodarenja otpadom, određuju mjere i aktivnosti potrebne za poboljšanje organizacije sustava gospodarenja otpadom, financiranje sustava te jačanje svijesti i participacije javnosti.

Pored Zakona o održivom gospodarenju otpadom koji je objavljen 22. srpnja 2013. godine te provedbenih propisa koji se odnose na gospodarenje otpadom, a posebice komunalnim otpadom, najvažniji dokument kojim se razrađuju ciljevi, mjere i smjernice za razvoj sustava gospodarenja otpadom je nacionalni plan gospodarenja otpadom.

Važeći Plan gospodarenja otpadom Republike Hrvatske za razdoblje 2017. – 2022. godine donesen je u siječnju 2017. godine.

Kako bi se osigurala lakša i brža provedba i praćenje Plana na lokalnoj, regionalnoj i nacionalnoj razini, te omogućilo bolje korištenje EU sredstava osiguranih za provođenje mjera za gospodarenje otpadom, u svibnju 2017. godine Vlada RH donijela je Odluku o implementaciju Plana gospodarenja otpadom RH 2017. – 2022. godine kojom su dodatno razrađene potrebne aktivnosti i rokovi za realizaciju mjera određenih nacionalnim planom.

Na istoj sjednici Vlade RH donesena je i Uredba o komunalnom otpadu kojom je propisan sadržaj odluke o načinu pružanja javne usluge, način gospodarenja komunalnim otpadom u vezi s javnom uslugom prikupljanja miješanog komunalnog otpada i biorazgradivog komunalnog otpada te odvojenog prikupljanja otpadnog papira, metala, stakla, plastike, tekstila, problematičnog otpada i krupnog (glomaznog) otpada, prostorni razmještaj reciklažnih dvorišta, način izračuna granične količine miješanog komunalnog otpada za određena razdoblja, način i uvjeti određivanja i obračuna naknade za gradnju građevina za gospodarenje komunalnim otpadom i način obračuna poticajne naknade za smanjenje količine miješanog komunalnog otpada.

Planom gospodarenja otpadom RH predviđena je izrada smjernica za pripremu lokalnih planova gospodarenja otpadom. Smjernice bi trebale pomoći u planiranju sustava gospodarenja otpadom i promicati razvoj koherentnih odgovarajućih praksi u planiranju na području RH, i to u skladu sa zahtjevima relevantnog zakonodavstva. Međutim, do završetka izrade ovog riječkog plana te smjernice nisu donesene.

U izradi ovog plana korištene su stoga smjernice i preporuke Europske Komisije, Zakon o održivom gospodarenju otpadom i njegovi postojeći provedbeni propisi te nacionalni plan.

Okvirna direktiva o otpadu Europskog parlamenta i Vijeća sukladno okolišnim koristima/troškovima jasno definira red prvenstva gospodarenja otpadom: (1) sprječavanje nastanka otpada, (2) priprema za ponovnu uporabu, (3) recikliranje, (4) drugi postupci oporabe (npr. energetska oporaba) i (5) zbrinjavanje otpada. Kako je Republika Hrvatska svoje zakonodavstvo uskladila s pravnom stečevinom Europske unije, tako je i prihvatila navedeni red prvenstva gospodarenja otpadom kroz odredbe Zakona o održivom gospodarenju otpadom.

Osnovna svrha i cilj ovog Plana gospodarenja otpadom je uspostava cjelovitog i učinkovitog sustava gospodarenja otpadom za područje Grada Rijeke temeljenog na ciljevima Plana gospodarenja otpadom Republike Hrvatske za razdoblje 2017. – 2022. godine i važećim zakonskim odredbama iz područja gospodarenja otpadom. Gospodarenje otpadom mora se provoditi na način da se ne dovede u opasnost ljudsko zdravlje i okoliš, a načela održivosti osobito moraju biti usmjerena na očuvanje prirodnih resursa i sprječavanje od onečišćenja svih sastavnica okoliša.

Zakonske obaveze jedinica lokalnih samouprava

Zakon o održivom gospodarenju otpadom definira obaveze i odgovornosti jedinica lokalne samouprave (JLS) u području gospodarenja otpadom prema kojem su one dužne:

  • osigurati javnu uslugu prikupljanja miješanog komunalnog otpada i biorazgradivog komunalnog otpada,
  • osigurati odvojeno prikupljanje otpadnog papira, metala, stakla, plastike i tekstila te krupnog (glomaznog) komunalnog otpada,
  • osigurati sprječavanje odbacivanja otpada te uklanjanje tako odbačenog otpada,
  • osigurati provedbu Plana gospodarenja otpadom RH,
  • osigurati donošenje i provedbu plana gospodarenja otpadom JLS, odnosno Grada Zagreba,
  • osigurati provođenje izobrazno-informativne aktivnosti na svom području,
  • osigurati mogućnost provedbe akcija prikupljanja otpada,

Javna usluga prikupljanja miješanog komunalnog otpada i prikupljanja biorazgradivog komunalnog otpada podrazumijeva prikupljanje tog otpada na određenom području pružanja usluge putem spremnika od pojedinih korisnika i prijevoz tog otpada do ovlaštene osobe za obradu tog otpada.

Lokalne samouprave dužne su donijeti odluku o načinu pružanja javne usluge prikupljanja miješanog komunalnog otpada i prikupljanja biorazgradivog komunalnog otpada koja sadrži:

  • kriterij obračuna količine otpada,
  • standardne veličine i druga bitna svojstva spremnika za sakupljanje otpada,
  • najmanju učestalost odvoza otpada prema područjima,
  • obračunska razdoblja kroz kalendarsku godinu,
  • područje pružanja javne usluge,
  • odredbe propisane Uredbom o načinu gospodarenja komunalnim otpadom,
  • opće uvjete ugovora s korisnicima.

Također, Zakonom o održivom gospodarenju otpadom utvrđene su obveze jedinica lokalne samouprave (JLS) glede odvojenog sakupljanja problematičnog otpada, otpadnog papira, metala, stakla, plastike i tekstila te krupnog (glomaznog) komunalnog otpada na način da osigura:

  • funkcioniranje jednog ili više reciklažnih dvorišta, odnosno mobilne jedinice na svom području;
  • postavljanje odgovarajućeg broja i vrsta spremnika za odvojeno sakupljanje problematičnog otpada, otpadnog papira, metala, stakla, plastike i tekstila, koji nisu obuhvaćeni sustavom gospodarenja posebnom kategorijom otpada, na javnoj površini;
  • obavještavanje kućanstava o lokaciji i izmjeni lokacije reciklažnog dvorišta, mobilne jedinice i spremnika za odvojeno sakupljanje problematičnog otpada, otpadnog papira, metala, stakla, plastike i tekstila;
  • uslugu prijevoza krupnog (glomaznog) komunalnog otpada na zahtjev korisnika usluge.

Osiguravanje odgovarajućeg broja i prostornog razmještaja reciklažnih dvorišta

Jedinica lokalne samouprave koja ima više od 100.000 stanovnika dužna je osigurati funkcioniranje najmanje četiri reciklažna dvorišta i još po jedno na svakih idućih 30.000 stanovnika na svojem području, a  u naseljima u kojima se ne nalazi reciklažno dvorište, osigurati funkcioniranje istog posredstvom mobilne jedinice koja se u smislu Zakona smatra reciklažnim dvorištem.

Jedinica lokalne samouprave dužna je osigurati da prostorni razmještaj reciklažnih dvorišta, odnosno način rada mobilne jedinice, omogućava pristupačno korištenje istih svim stanovnicima područja za koje su uspostavljena reciklažna dvorišta, odnosno mobilne jedinice.

Osiguranje obrade otpada prikupljenog u sustavu sakupljanja komunalnog otpada

Sukladno načelu blizine, JLS dužna je osigurati obradu (postupci oporabe ili zbrinjavanja i postupci pripreme prije oporabe ili zbrinjavanja) prikupljenog otpada u najbližoj odgovarajućoj građevini ili uređaju, uzimajući u obzir gospodarsku učinkovitost i prihvatljivost za okoliš.

Sprječavanje odbacivanja i uklanjanje otpada iz okoliša

Sukladno Zakonu o održivom gospodarenju otpadom JLS mora osigurati  sprječavanje nepropisnog odbacivanja otpada te uklanjanje tako odbačenog otpada osiguranjem i provođenjem sljedećih mjera:

  • uspostavljanje sustava za zaprimanje obavijesti o nepropisno odbačenom otpadu,
  • uspostavljanje sustava evidentiranja lokacija odbačenog otpada,
  • provođenje redovnog godišnjeg nadzora područja JLS radi utvrđivanja postojanja odbačenog otpada, a posebno lokacija na kojima je u prethodne dvije godine evidentirano postojanje odbačenog otpada,
  • provođenje drugih mjera sukladno odlukama  JLS o mjerama za sprječavanje nepropisnog odbacivanja otpada i mjerama za uklanjanje odbačenog otpada.

Provedba izobrazno – informativnih aktivnosti

Jedinica lokalne samouprave dužna je o svom trošku, na odgovarajući način osigurati godišnju provedbu izobrazno-informativnih aktivnosti u vezi gospodarenja otpadom na svojem području, a osobito javne tribine, informativne publikacije o gospodarenju otpadom i objavu specijaliziranih priloga u medijima kao što su televizija i radio. Jedinica lokalne samouprave dužna je u sklopu mrežne stranice uspostaviti i ažurno održavati mrežne stranice s informacijama o gospodarenju otpadom na svojem području.

Prioritetno područje izobrazno-informativnih aktivnosti gospodarenja otpadom i sadržaj obveznih informacija na godišnjoj razini u svezi gospodarenja otpadom propisuje ministar naputkom.

Izvješće o provedbi izobrazno-informativnih aktivnosti sastavni je dio godišnjeg izvješća o provedbi plana gospodarenja otpadom jedinice lokalne samouprave.

Provedba akcija prikupljanja otpada

Pravna i fizička osoba – obrtnik može, u suradnji s osobom koja posjeduje važeću dozvolu iz članka 86. Zakona za gospodarenje vrstom otpada koji će se prikupljati akcijom, organizirati akciju prikupljanja određenog otpada u svrhu provedbe sportskog, edukativnog, ekološkog ili humanitarnog sadržaja ako je ishodila suglasnost upravnog odjela jedinice lokalne samouprave nadležnog za poslove zaštite okoliša.

Temeljem zahtjeva organizatora akcije, nadležan upravni odjel JLS dužan je pokrenuti postupak izdavanja suglasnosti kojom se treba odrediti vrijeme trajanja akcije,  vrstu otpada koji se prikuplja, način, uvjete i svrhu provedbe akcije, rok za dostavu izvješća o provedenoj akciji.

JLS dužna je osigurati nadzor komunalnog redara nad provedbom akcija prikupljanja otpada.

Analiza stanja

Vrste i količine proizvedenog, sakupljenog i obrađenog otpada

Komunalni otpad

Zakon o održivom gospodarenju otpadom komunalni otpad definira kao otpad nastao u kućanstvu i otpad koji je po prirodi i sastavu sličan otpadu iz kućanstava, a ne uključuje proizvodni otpad i otpad iz poljoprivrede i šumarstva.

Grad Rijeka uredio je područje gospodarenja komunalnim otpadom sljedećim propisima: Odluka o komunalnom redu (Službene novine Primorsko-goranske županije broj 18/03 i 21/03-ispr., 51/06, 6/08, 29/09 i Službene novine Grada Rijeke broj 4/14 i 7/14) i Odluka o komunalnoj naknadi (Službene novine Primorsko-goranske županije broj 30/01, 17/06, 6/08, 16/09, 55/09, 52/10, 48/11, 54/12 i 51/13).

Značajno unaprjeđenje sustava gospodarenja komunalnim otpadom u Rijeci evidentirano je 1999. godine  izradom studije lokacija za uspostavu reciklažnih dvorišta za odvojeno skupljanje komunalnog otpada na području grada Rijeke, te postavljanjem eko otoka i izgradnjom dva reciklažna dvorišta.

Komunalno društvo Čistoća d.o.o. Rijeka u vlasništvu je devet jedinica lokalne samouprave u kojima održava čistoću i gospodari otpadom. To su gradovi Rijeka, Kastav, Bakar i Kraljevica, te općine Viškovo, Kostrena, Čavle, Jelenje i Klana. Grad Rijeka većinski je vlasnik s 81,23 % udjela. Osnovne djelatnosti KD Čistoća d.o.o. Rijeka su skupljanje i obrada otpada, obavljanje drugih djelatnosti vezano za gospodarenje otpadom, čišćenje javno‐prometnih površina te održavanje zelenih površina, za 64.423 korisnika iz kućanstva i 4.131 korisnika iz privrede.

Za analizu podataka o količinama proizvedenog komunalnog otpada na području Grada Rijeke korišteni su podaci tvrtke KD Čistoća d.o.o. Rijeka i podaci tvrtki koncesionara (tvrtke ovlaštene za gospodarenje posebnim kategorijama otpada koje imaju sklopljen ugovor s Fondom za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost) koje su tijekom razmatranog razdoblja (2011. – 2014. godina) sakupljale otpad na području Grada Rijeke.

Rezultati analize podataka o gospodarenju komunalnim otpadom predstavljaju procjenu obzirom da se podaci za određene vrste otpada ne vode za razinu JLS.

Rezultati analize podataka o količinama proizvedenog komunalnog otpada na području Grada Rijeke za razdoblje 2011. – 2014. godine ukazuju na porast u nastalim količinama komunalnog otpada

Količina komunalnog otpada nastala na području Grada Rijeke tijekom 2014. iznosila je 53.220 tona što je za 7% više u odnosu na prethodnu godinu.

Pri razmatranju ukupne količine proizvedenog komunalnog otpada sektor turizma na području Grada Rijeke nema značajnu ulogu. Specifično nastajanje otpada po turističkom noćenju procijenjeno je na 0,4 kg/dan.

70,1% nastalog komunalnog otpada u 2014. godini činio je miješani komunalni otpad.

Iako su evidentirani pozitivni pomaci u razdoblju 2011. – 2014. godine, odvajanje korisnih vrsta otpada iz komunalnog otpada na području Grada Rijeke još uvijek nije u potpunosti zadovoljavajuće.

Razmatrajući zakonski propisanu obvezu JLS-a vezanu za odvojeno prikupljanje otpadnog papira, metala, stakla, plastike i tekstila te krupnog (glomaznog) komunalnog otpada evidentirani su pozitivni pomaci u odvojenom sakupljanju ovih vrsta otpada tijekom razdoblja 2011. – 2014.

Ukupna odvojeno sakupljena količina ovih vrsta otpada iz komunalnog otpada u 2014. godini iznosi 10.000 t što je za 28% više u odnosu na količinu odvojeno sakupljenu u 2011. godini. Gotovo 80% od sakupljene količine u 2014. čini glomazni otpad i otpadni papir. Otpadnu plastiku i metal može se izdvojiti kao vrste otpada za koje je registriran kontinuiran značajan rast tijekom razmatranog razdoblja.

Količina odvojeno sakupljenog biootpada  tijekom 2014. godine iznosila je 2.271 tonu.

Količina odvojeno sakupljenog problematičnog otpada (opasnog komunalnog otpada) u 2014. iznosila je 403 tone. Riječ je o otpadnoj električnoj i elektroničkoj opremi i otpadnim baterijama i akumulatorima.

Potrebno je istaknuti da je tvrtka KD Čistoća d.o.o. Rijeka izuzev miješanog komunalnog otpada, ostataka od čišćenja ulica, otpada s tržnica, brodova i drugih vrsta biorazgradivog otpada, te glomaznog otpada, prema analiziranim podacima značajno sudjeluje i u gospodarenju ostalim posebnim kategorijama otpada. Tako je tijekom 2014. godine od strane KD Čistoće d.o.o. Rijeka prijavljeno sakupljanje 6.135 t raznih posebnih kategorija otpada.

Tijekom 2014. godine 79% sakupljenog komunalnog otpada (42.123 t) predano je na obradu postupcima zbrinjavanja. Obrađeni su miješani komunalni otpad (37.331 t), glomazni otpad (2.302 t), biorazgradivi otpad (1.392 t), ostaci od čišćenja ulica i otpad s tržnica (1.048 t) te otpad s brodova (50 t). Navedeni postupak zbrinjavanja tj. privremeno skladištenje otpada provodilo se na lokaciji Županijskog centra za gospodarenje otpadom Marišćina (ŽCGO Marišćina).

Preostale količine otpada predane su na oporabu drugim postupcima.

Stopa oporabe komunalnog otpada u 2014. godini za Grad Rijeku procjenjuje se na 21%. Postignuta stopa oporabe nije isključivo doprinos JLS-a već je u izračun uzet u obzir i doprinos nacionalnog sustava gospodarenja posebnim kategorijama otpada.

Biorazgradivi komunalni otpad

Biorazgradivi komunalni otpad je otpad nastao u kućanstvu i otpad koji je po prirodi i sastavu sličan otpadu iz kućanstva, osim proizvodnog otpada i otpada iz poljoprivrede, šumarstva, a koji u svom sastavu sadrži biološki razgradiv otpad.

Prilikom razmatranja rezultata analize podataka o biorazgradivom komunalnom otpadu potrebno je uzeti u obzir činjenicu kako je način prijave, a tako i analize podataka, usko vezan za zatvaranje odlagališta neopasnog otpada Viševac odnosno uspostavu ŽCGO Marišćina.

Prema rezultatima analize podataka za razdoblje 2011. – 2014., količina proizvedenog komunalnog  biorazgradivog otpada je u porastu. Tako je količina proizvedenog biorazgradivog komunalnog otpada u 2014. godini za 6% veća u odnosu na prethodnu godinu.

Oko 80% proizvedenog biorazgradivog komunalnog obrađuje se postupkom zbrinjavanja, a ostatak je oporabljen.

U periodu od zatvaranja odlagališta neopasnog otpada Viševac do dobivanja uporabne dozvole za odlagališne kazete Faze «0-1» ŽCGO Marišćina, otpad se zbrinjavao baliranjem i privremenim skladištenjem, najprije u sklopu odlagališta Viševac (od 1.1.- 17.9.2012.), a zatim od 1.6.2012. godine na platou u obuhvatu ŽCGO Marišćina.

Količina proizvedenog biorazgradivog otpada u 2014. godini iznosila je 267 kg/stanovniku.

Od ukupno proizvedene količine biorazgradivog komunalnog otpada oko 80% je zbrinuto. Najvećim dijelom riječ je o miješanom komunalnom otpadu, ostacima od čišćenja ulica i otpadu s tržnica, otpadu s brodova i glomaznom otpadu.

Proizvodni otpad

Zakon o održivom gospodarenju otpadom definira proizvodni otpad kao otpad koji nastaje u proizvodnom procesu u industriji, obrtu i drugim procesima, osim ostataka iz proizvodnog procesa koji se koriste u proizvodnom procesu istog proizvođača.

U 2014. godini na području Grada Rijeke prijavljeno je nastajanje proizvodnog otpada iz svih grupa osim otpada koji nastaje pri istraživanju, eksploatiranju i fizikalno-kemijskoj obradi mineralnih sirovina, otpada kožarske, krznarske i tekstilne industrije te otpada od rafiniranja nafte, pročišćavanja prirodnog plina i pirolitičke obrade ugljena.

Sukladno nacionalnoj klasifikaciji djelatnosti, koja sadrži klasifikaciju 21 područja ekonomskih aktivnosti, prijavljeni proizvodni otpad nastao je obavljanjem 16 aktivnosti. Nije prijavljeno nastajanje proizvodnog otpada iz područja B – Rudarstvo i vađenje, P – Obrazovanje, R – Umjetnost, zabava i rekreacija, T – Djelatnosti kućanstva kao poslodavca; djelatnosti kućanstva koja proizvode različitu robu i pružaju različite usluge za vlastite potrebe i U – Djelatnosti izvanteritorijalnih organizacija i tijela.

Prema službenim podacima HAOP prosječna prijavljena količina proizvodnog otpada nastala na području Grada Rijeke u razdoblju od 2011. – 2014. godine iznosi 29.038 tona. Za razmatrano razdoblje evidentan je pad u prijavljenim količinama proizvedenog proizvodnog otpada. Količina prijavljenog proizvedenog proizvodnog otpada u 2014. godini za 13% manja je u donosu na 2011. godinu. Najveće oscilacije u prijavljenim količinama evidentirane su kod prijave otpadnih strugotina i opiljka od oblikovanja i fizičke i mehaničke površinske obrade koji sadrže željezo, neopasnog otpada od pjeskarenja i otpada koji sadrži ulja (otpad porijeklom iz cisterni za prijevoz, spremnika za skladištenje i od čišćenja bačava).

U razmatranom razdoblju od 2011.-2014. nastajale su najveće količine sljedećih vrsta otpada: neopasni otpad od pjeskarenja, opasni otpad koji sadrži ulja (porijeklom iz cisterni za prijevoz, spremnika za skladištenje i od čišćenja bačava), otpadno željezo i čelik porijeklom iz građevnog otpada i otpada od rušenja, te strugotine i opiljci od oblikovanja i fizičke i mehaničke površinske obrade koji sadrže željezo. Tako su u 2014. godini navedene vrste otpada činile 68% ukupne količine proizvedenog proizvodnog otpada.

Od ukupno 27.390 tona prijavljenog proizvedenog proizvodnog otpada u 2014. godini 69% činio je neopasni proizvodni otpad.

Registrirana je predaja otpada na postupke oporabe i prijavljena je predaja otpada na zbrinjavanje.

Opasni proizvodni otpad

Opasni otpad je otpad koji posjeduje jedno ili više opasnih svojstava sukladno Zakonu o održivom gospodarenju otpadom.

Na razini RH, najveće količine proizvedenog opasnog otpada prijavljuju proizvođači proizvodnog otpada u Primorsko-goranskoj, Karlovačkoj, Sisačko-moslavačkoj županiji i Gradu Zagrebu, gdje se nalazi i najveći broj objekata za obradu otpada.

Prema službenim podacima HAOP prosječna prijavljena količina opasnog proizvodnog otpada nastala na području Grada Rijeke u razdoblju od 2011. – 2014. godine iznosi 8.837 tona.

Tijekom 2014. godine evidentiran je pad u prijavljenim količinama proizvedenog proizvodnog opasnog otpada za 7% u odnosu na 2013. godinu. Uzrok ovom smanjenju najvećim dijelom je prijava manjih količina opasnog otpada koji sadrži ulja (porijeklom iz cisterni za prijevoz, spremnika za skladištenje i od čišćenja bačava).

U 2011. godini prijavljena je veća količina zemlje i kamenja koji sadrže opasne tvari u iznosu od 720 t, dok je prijavljena količina ove vrste otpada u 2014. iznosila 2 tone, u 2013. 22 t, a u 2012. nastanak ove vrste otpada nije evidentiran.

Uzmemo li u obzir da službeno prijavljena količina proizvedenog proizvodnog opasnog otpada u 2014. za Primorsko – goransku županiju iznosi 14.420 razvidno je da 59% opasnog proizvodnog otpada u županiji nastaje na području Grada Rijeke.

Posebne kategorije otpada

Zakonom o održivom gospodarenju otpadom definirane su sljedeće posebne kategorije otpada: biootpad, otpadni tekstil i obuća, otpadna ambalaža, otpadne gume, otpadna ulja, otpadne baterije i akumulatori, otpadna vozila, otpad koji sadrži azbest, medicinski otpad, otpadni električni i elektronički uređaji i oprema, otpadni brodovi, morski otpad, građevni otpad, otpadni mulj iz uređaja za pročišćavanje otpadnih voda, otpad iz proizvodnje titan dioksida, otpadni poliklorirani bifenili i poliklorirani terfenili.

Od toga, za šest posebnih kategorija otpada uveden je sustav proširene odgovornosti proizvođača odnosno naplata naknade za stavljanje na tržište proizvoda od kojih nastaje određena kategorija otpada i uspostavljen je nacionalni sustav sakupljanja i obrade. To su ambalažni otpad, otpadna vozila, otpadna ulja, otpadne baterije i akumulatori, otpadne gume, električni i elektronički otpad.

Gospodarenje sljedećim kategorijama otpada također je regulirano zasebnim provedbenim propisima, a za uspješniju provedbu će biti potrebno napraviti određena unaprjeđenja sustava na nacionalnoj razini: građevni otpad, otpad koji sadrži azbest, medicinski otpad, otpadni tekstil i otpadna obuća, otpad koji sadrži poliklorirane bifenile i poliklorirane terfenile (PCB i PCT), mulj iz uređaja za pročišćavanje otpadnih voda.

Za ostale posebne kategorije otpada (biootpad, otpadni brodovi i morski otpad), bit će potrebno nakon donošenja provedbenih propisa razviti odgovarajući sustav gospodarenja.

Posebne kategorije otpada u RH pa tako i u Gradu Rijeci skupljaju se putem sakupljačke mreže, tj putem spremnika na javnim površinama, putem reciklažnih dvorišta, sustava kojim upravlja Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost ili putem tvrtki koje posjeduju odgovarajuću dozvolu za gospodarenje otpadom.

Rezultati analize podataka o posebnim kategorijama otpada za razdoblje 2012. – 2014. ukazuju na porast ukupno sakupljenih količina.

Sakupljene količine tijekom razmatranog razdoblja razlikuju se za pojedine posebne kategorije otpada. Značajniji porast sakupljenih količina evidentiran je za sljedeće posebne kategorije otpada: ambalažu od papira i kartona, ambalažu od drveta, metala i miješanu ambalažu. Također, pozitivni pomaci evidentirani su i za biootpad i otpadni tekstil. 

Podaci o gospodarenju građevnim otpadom i otpadnim muljem kako za nacionalnu razinu tako i za Grad Rijeku necjeloviti su i nepouzdani.

Prema službenim prijavama od strane proizvođača proizvodnog otpada HAOP-u godišnje u prosjeku nastane 3.500 tona građevnog otpada, ne računajući otpadne izolacijske i građevinske materijale koji sadrže azbest. Preko 80% prijavljenog građevnog otpada čini otpadno željezo i čelik koji se najvećim dijelom predaje na oporabu, a zanemarive količine se izvoze ili privremeno skladište.

Prosječna godišnja količina proizvedenog otpada iz uređaja za obradu otpadnih voda  službeno prijavljena HAOP-u iznosi oko 1.000 tona. Riječ je najvećim dijelom o ostacima na sitima i grabljama i otpadu iz pjeskolova. Kao i za slučaj građevnog otpada riječ je o nepotpunim podacima koji ne mogu služiti kao osnova za daljnje kvalitetne analize. 

Postojeći sustav gospodarenja  komunalnim otpadom Grada Rijeke

Tokovi otpada u postojećem  sustavu gospodarenja komunalnim otpadom koji nastaje na području Grada Rijeke prikazani su na slici:

Sukladno odredbama Zakona o komunalnoj djelatnosti na području ovog plana s komunalnim  otpadom gospodari trgovačko društvo Čistoća d.o.o. za održavanje čistoće i gospodarenja otpadom u suvlasništvu Grada Rijeke i okolnih JLS na čijem području obavlja istu djelatnost. Društvo je registrirano je za obavljanje slijedećih djelatnosti: čišćenje svih vrsta objekata, reciklaža, održavanje i popravak motornih vozila, uslužne djelatnosti u biljnoj proizvodnji, uređenje i održavanje krajolika, trgovina na veliko cvijećem i sadnicama, uređenje i održavanje parkova, drvoreda, zelenih i rekreacijskih površina, obrada otpada, prijevoz otpada, gospodarenje ambalažom i ambalažnim otpadom, sakupljanje otpada, zbrinjavanje otpada, skladištenje otpada, gospodarenje posebnim kategorijama otpada, sanacija okoliša, proizvodnja električne energije, gospodarenje problematičnim otpadom, trgovanje otpadom.

Sukladno Zakonu o održivom gospodarenju otpadom društvo ima dozvole za gospodarenje otpadom za sakupljanje, skladištenje, oporabu i obradu komunalnog i neopasnog proizvodnog otpada.

Postojeći sustav za sakupljanje komunalnog otpada

Sustav sakupljanja uvijek je kombinacija tehnologije i ljudskog rada, a osobito metoda sakupljanja, sustava spremnika, vozila i osoblja.

Važnim preduvjetima za uspostavu kvalitetnog sustava smatraju se: blizina mjesta sakupljanja, jednostavno razvrstavanja otpada, jednostavno rukovanje spremnicima, higijeničnost postupka, izgled spremnika i uređenje mjesta sakupljanja.

Sakupljanje u gusto naseljenim područjima kao što su gradovi je sve veći izazov za lokalne vlasti. Trend pritisaka djelatnosti sakupljanja otpada na urbani okoliš je povećanje količine otpada, povećanje broja vrsta odvojeno sakupljenog otpada, povećanje prometa i prometnih zagušenja, povećanje onečišćenja zraka i razina okolišne buke od prometa, a trend zahtjeva prema sustavu je viša higijeničnost postupaka i niže opterećenje bukom, poboljšanje kvalitete življenja, poboljšani radni uvjeti u sektoru gospodarenja otpadom.

Komunalni otpad koji nastaje na području Grada Rijeke sakuplja se najvećim dijelom u sklopu komunalne djelatnosti održavanja čistoće, a dijelom ga sakupljaju privatni sakupljači otpada (posebne kategorije otpada).

Na području Grada Rijeke odvojeno sakupljanje otpada provodi se na nekoliko načina:

  • sakupljanjem otpadnog papira, otpadne staklene ambalaže i višeslojne ambalaže, otpadne plastike, otpadnog metala i tekstila putem spremnika na javnim površinama,
  • povremenim postavljanjem spremnika veće zapremine („baje“) za glomazni otpad,
  • sakupljanjem otpada u dva reciklažna dvorišta – Pehlin i Mihačeva draga,
  • putem mobilnih reciklažnih dvorišta,
  • preuzimanjem odvojeno sakupljenog otpada od proizvođača otpada na mjestu nastanka.

Obuhvat stanovništva organiziranim skupljanjem komunalnog otpada za područje Grada Rijeke je 100%.

Otpad se skuplja u posudama zapremine 1.100 L (tj. u kontejnerima), kojih Grad Rijeka ima ukupno 3.937. Na području naselja Draga, miješani komunalni otpad se preuzima i putem posuda manjeg volumena. Tako je za sakupljanje miješanog komunalnog otpada u navedenom naselju u funkciji 88 spremnika zapremnine 120 i 240 L (39 spremnika zapremnine 240 L i 49 spremnika zapremnine 120 L).

Broj posuda u kojima se otpad skuplja a kojima raspolaže KD Čistoća d.o.o. Rijeka (dakle ne samo na području Grada Rijeke), u odnosu na broj stanovništva tog područja, nadmašuje one u nekim drugim većim hrvatskim gradovima. Broj posuda za komunalni otpad na 1.000 stanovnika na području gospodarenja otpadom KD Čistoće d.o.o. Rijeka iznosi 56.

Posude kapaciteta 1.100 L moraju biti postavljene na gustoći od minimalno 6 stambenih jedinica. Za posudu zapremine 1.100 L mora se osigurati od površina od 2 m2 do 8 m2. Kako bi kamioni mogli pristupiti posudama zapremine od 1.100 L, mora se osigurati površina od 8,0 x 3,6 x 2,5 m. Ukoliko posudu nije moguće postaviti na odgovarajuće mjesto zbog specifičnosti mikrolokacije, ista se mora postaviti, u dogovoru s JLS, na udaljenosti od približno 300 m.

Prema podacima tvrtke KD Čistoća d.o.o. Rijeka u 2016. godini glomazni otpad na području Grada Rijeka odvozi sa sljedećih mjesnih područja: Brajda-Dolac, Svilno, Draga, Drenova, Gornja Vežica, Kantrida, Belveder, Mlaka, Pehlin, Podmurvice, Podvežica, Pećine Centar-Sušak, Grbci, Srdoči, Bulevard, Turnić, Škurinjska Draga, Škurinje, Trsat, Zamet, Školjić, Orehovica, Kozala. Svako od navedenih područja dalje se dijeli na mjesne odbore, gdje se na određene datume kroz cijelu godinu postavljaju kontejneri zapremine 5 m3 (na neke datume po dva kontejnera, a na neke jedan), te se isti odvoze sljedećeg radnog dana.

Krupni (glomazni) komunalni otpad iz kućanstva skuplja se u posudama zapremine 5 m3 (tzv. bajama) i rol – kontejnerima zapremine 16 m3 ili 20 m3 te odvozi specijalnim vozilima kiperima i podizačima, ali i putem kamiona sandučara (tzv. dežurna služba) ili grajferom (kamionom s hidrauličnom dizalicom).  Značajne količine glomaznog otpada iz kućanstva  odbacuju se na javnu površinu, uz spremnike za komunalni otpad.

Neopasni proizvodni otpad skuplja se posudama zapremine 3 i 5 m3 (tzv. bajama), press – kontejnerima od 3, 5, 7,5 i 10 m3 ili roll – kontejnerima od 16, 20 i 21 m3 te odvozi specijalnim vozilima kiperima i podizačima. Neopasni proizvodni otpad skuplja se po pozivu. Kapacitete za privremeno skladištenje do odvoza osigurava proizvođač otpada.

Na širem području grada Rijeke (riječke aglomeracije) postavljeno je ukupno 6.374 posuda za odvojeno skupljanje otpadnog papira i kartona, metalne, plastične, staklene i tetrapak ambalaže i tekstilnog otpada. Takve posude za odvojeno skupljanje nalaze se uglavnom uz posude za miješani komunalni otpad, a ukoliko takav razmještaj nije moguć zbog karakteristika lokaliteta odnosno nedovoljne raspoložive površine, onda su postavljene u sklopu ekootoka.

U svrhu unapređenja sustava sakupljanja otpada KD Čistoća d.o.o. Rijeka uvodi sustav polupodzemnih spremnika za prikupljanje odvojeno sakupljenog i miješanog komunalnog otpada.

Tijekom 2015. godine je nabavljeno 17 polupodzemnih spremnika:

  • 5 polupodzemnih spremnika volumena 5 m3 za prihvat miješanog komunalnog otpada,
  • 4 polupodzemna spremnika volumena 3 m3 za prihvat plastike, metala i višeslojne ambalaže (tetra pak),
  • 4 polupodzemna spremnika volumena 3 m3 za prihvat papira,
  • 4 polupodzemna spremnika volumena 3 m3 za prihvat stakla

Ugradnja ovih spremnika planirana je na četiri lokacije u užem centru Grada Rijeke.

Jedan komplet ugrađen je tijekom 2016. godine dok se ugradnja preostalih kompleta planira realizirati u nastavku.

Pojedine kategorije otpada skupljaju se na sljedeće načine:

  • Odvojenim sakupljanjem putem specijaliziranih spremnika na javnim površinama
  • Putem reciklažnih dvorišta Pehlin, Mihačeva draga, reciklažnog dvorišta za građevni otpad i mobilnih reciklažnih dvorišta
  • Preuzimanjem od proizvođača onih frakcija otpada koje se mogu oporabiti, a koji su dužni takav otpad odvojeno sakupljati na mjestu nastanka.

Komunalni otpad na području Grada odvozi se s ukupno 36 lokacija, grupiranih unutar 19 cjelina ili rajona. Otpad se pretežito odvozi 3 puta tjedno (sa 16 lokacija), dok se sa 11 lokacija odvozi 2 puta tjedno, sa 5 lokacija odvozi se 2-3 puta tjedno te se s četiri lokacije odvozi 3-6 puta tjedno.

Grad Rijeka prostire se na vrlo ograničenom području od 44 km2, odnosno zauzima kopnenu površinu od 4.355 hektara. Sa gustoćom naseljenosti od 2.967, Rijeka je jedan od najgušće naseljenih gradova u ovom dijelu Europe.

Najopterećenije gradske prostorne cjeline su gradsko središte, Podmurvice-Preluk i Sušak. Riječ je o cjelinama u kojima živi oko 70% stanovništva grada, iako površinom zauzimaju oko 30% grada.

Mjesni odbori znatno se razlikuju po broju stanovnika, koji variraju od 240 (Mjesni odbor Sveti Kuzam) do 9.249 stanovnika (Mjesni odbor Sveti Nikola).

Mjesni odbori s najvećim brojem stanovnika su MO Sveti Nikola (9.249), Zamet (9.152), Drenova (7.624), Gornja Vežica (6.783) i Srdoči (6.522).

Lokacije s kojih se komunalni otpad najčešće odvozi (3-6 x tjedno), a koje ujedno imaju znatan broj utovarnih mjesta, su Potok (142 utovarna mjesta), Pećine (128 utovarnih mjesta), Centar II (105 utovarnih mjesta) te Centar (105 utovarnih mjesta).

Lokacije s kojih se komunalni otpad odvozi nešto rjeđom dinamikom, a koje ujedno imaju najveći broj utovarnih mjesta, su Zamet/M. Barača, Škurinje (uključujući Općinu Viškovo), Kantrida/Marčeljeva Draga, Osječka/Bulevard/Trsat i Drenova.

Gustoća stanovništva mjesnih odbora ne korelira direktno s gustoćom utovarnih mjesta komunalnog otpada, odnosno lokacije sa značajnim brojem utovarnih mjesta ne pretpostavljaju nužno gustu naseljenost. Broj tj. gustoću utovarnih mjesta determinira nekoliko faktora, poput postojeće infrastrukture sustava odvoza, prevladavajuće namjene korištenja određenog prostora, tipologije stambene gradnje (obiteljske kuće, višeobiteljske kuće, višestambene zgrade) te opreme prostora objektima društvene infrastrukture.

U cilju postizanja učinkovitog gospodarenja energijom i smanjenja negativnog utjecaja prometa na okoliš, KD Čistoća d.o.o. Rijeka je za obavljanje djelatnosti gospodarenja otpadom nabavila ekološki prihvatljivija električna vozila i vozila na stlačeni prirodni plin.

Od vozila na stlačeni prirodni plin nabavljeno je dvokomorno vozilo za odvojeno sakupljanje vrsta otpada koje se mogu oporabiti, vozilo za prikupljanje zelenog otpada nastalog prilikom uređenja zelenih površina Grada Rijeke, malo specijalno vozilo za odvojeno prikupljanje reciklabilnih frakcija.

Od vozila na električni pogon, KD Čistoća d.o.o. Rijeka u voznom parku ima 3 manja vozila za odvojeno prikupljanje kartona, višeslojne tzv. tetrapak ambalaže i ostalih reciklabilnih frakcija.

Specijalna vozila tzv. auto-smećari namijenjenih prijevozu miješanog komunalnog otpada i specijalna vozila namijenjena prijevozu posebnih kategorija otpada imaju mehanizam za ukrcaj i iskrcaj na stražnjoj strani (osim jednog autosmećara koje ima mehanizam za ukrcaj na desnoj strani).

Većina autosmećara imaju nadogradnju s okretnim cilindrom, ostale nadogradnje su na potisnu ploču. Autosmećari podižu posude za otpad od 1100 litara.

Građevine i uređaji za gospodarenje otpadom

Zakon o održivom gospodarenju otpadom građevine za gospodarenje otpadom u smislu dokumenata prostornog uređenja dijeli na one od državnog značaja, županijskog značaja i lokalnog značaja. Građevina za gospodarenje otpadom od državnog značaja je centar za gospodarenje otpadom, spalionica otpada i odlagalište opasnog otpada.

Građevina za gospodarenje otpadom od županijskog značaja je odlagalište neopasnog otpada i kazeta za zbrinjavanje azbesta.

Sve ostale građevine za gospodarenje otpadom su lokalnog značaja.

Dodatno Planom gospodarenja otpadom Republike Hrvatske za razdoblje 2017.-2022. godine definirane su slijedeće kategorije građevina, a koje uključuju i postrojenja za gospodarenje otpadom u smislu planiranja u dokumentima prostornog uređenja (lokacije):

  1. građevine od državnog značaja:
  • centar za gospodarenje otpadom
  • spalionica otpada
  • odlagalište opasnog otpada
  1. građevine od regionalnog značaja:
  • reciklažni centri
  • sortirnice
  • postrojenja za biološku (aerobnu i anaerobnu) obradu otpada
  • građevine za obradu opasnog i neopasnog otpada, osim onih od državnog značaja
  • odlagalište neopasnog otpada uključujući i odlagalište s kazetom za zbrinjavanje građevnog otpada koji sadrži azbest
  • odlagalište inertnog otpada
  1. građevine od lokalnog značaja:
  • centri za ponovnu uporabu
  • reciklažna dvorišta
  • ostale građevine za sakupljanje i obradu otpada koje nisu od državnog i regionalnog značaja

Prema Izmjenama i dopunama PPU Grada Rijeke iz 2017., na području grada su utvrđene 4 lokacije za uređenje reciklažnih dvorišta za odvojeno skupljanje komunalnog otpada. Preostale lokacije bit će utvrđene zasebnom studijom, koja će predstavljati stručnu podlogu, temeljem koje će biti unesene u prostorno-plansku dokumentaciju. Također uspostavljeno je i reciklažno dvorište za gospodarenje neopasnim građevnim otpadom smješteno u zoni Mihačeva draga, a kojim upravlja tvrtka GRD d.o.o.

KD Čistoća d.o.o. Rijeka planira u Mihačevoj dragi izgraditi sortirnicu otpada za sortiranje odvojeno prikupljenog otpada te time i postizanja njegove veće vrijednosti za daljnji plasman.

Postojeća infrastruktura za gospodarenje otpadom

Aktivna odlagališta u RH uglavnom su u vlasništvu JLS te su pod njihovim upravljanjem ili pod upravljanjem trgovačkih društava ili javnih ustanova osnovanih od strane JLS. Trgovačka društva i javne ustanove su, osim upravljanjem odlagalištima najčešće zaduženi i za sakupljanje i gospodarenje otpadom na području JLS.

S obzirom da je većina odlagališta još uvijek aktivna, ona i dalje predstavljaju sastavni dio sustava gospodarenja otpadom RH.

Prema službenim podacima HAOP o aktivnim odlagalištima u 2014. godini, niti jedno službeno odlagalište otpada ne nalazi se na području Grada Rijeka, iako ih je s područja Primorsko-goranske županije ukupno 11 (Duplja u Novom Vinodolskom, Peterkov Laz u Čabru, Marišćina u Viškovu, Cetin u Vrbovskom, Sović Laz u Delnicama, Osojnica u Matuljima, Treskavac u Krku, Pržići u Cresu, Kalvarija u Malom Lošinju, Sorinj u Loparu, Šoići u Kostreni).

Viševac

Odlagalište komunalnog otpada Viševac nalazi se u naseljenom području Općine Viškovo, 10-ak km sjeverozapadno od Grada Rijeke, u neposrednoj blizini „crne točke“, „Jame Sovjak“. Odlagalište se koristilo od 1964. godine, od kada je njime upravljalo KD Čistoća d.o.o. Rijeka, koje je sudjelovalo i u njegovoj sanaciji. Do početka sanacije odlagališta na isto se odlagao komunalni i neopasni proizvodni otpad s područja gradova Rijeke, Kastva, Bakra i Kraljevice, te općina Viškovo, Kostrene, Čavla, Klane i Jelenja. Procjenjuje se da je na odlagalištu Viševac ukupno odloženo oko 1,8 milijuna m3 otpada.

Službena sanacija odlagališta započela je 21.7.2004. godine kada su Grad Rijeka u ime lokalnih općina i gradova tzv. Riječkog prstena i Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost sklopili ugovor o sufinanciranju sanacije. Odlagalište je zatvoreno od 1. siječnja 2012. godine, kada se otpad počeo balirati i tako baliran privremeno skladištiti u sklopu odlagališta Viševac. Razdoblje od zatvaranja Viševca do otvaranja odlagališta Faze „0-1“ ŽCGO Marišćina premošteno je takvim načinom skladištenja.

Kao osnova sanacije izgrađeni su monitoring stanica za kontrolu kakvoće zraka i ambijentalne buke te obodni protupožarni put te je odlagalište propisno ograđeno. Postavljena je prekrivka na tzv. probnom polju odlagališta na površini od 3.500 m2 koje je potpuno uređeno i zatravljeno, tj. ozelenjeno kako bi se dobio djelomičan uvid kako će izgledati odlagalište nakon sanacije.

Nakon toga je uz radove na izvođenju sustava odvodnje procjednih i oborinskih voda, započelo i proširenje jugozapadnog dijela odlagališta, zbog nedostatka prostora za odlaganje prouzrokovanog kašnjenjem u realizaciji ŽCGO Marišćina. Za navedeno proširenje i sanaciju ishođene su u 2009. godini izmjena i dopuna Lokacijske dozvole te Potvrde glavnog projekta, temeljem čega se u periodu do kraja 2011. godine paralelno vršilo proširenje odlagališta, odlaganje dnevnog otpada te sanacija površina koje su zapunjene do projektirane visine odlaganja.

Nabavljena je i instalirana plinska stanica s bakljom za spaljivanje odlagališnog plina koja je u srpnju 2011. godine stavljena u funkciju.

Glavnim projektom sanacije određenih kota, na njoj se izbušilo i izgradilo 15 plinskih bunara s instalacijom cjevovoda koji odvode prikupljeni odlagališni plin do plinske stanice.

Tijekom 2012. godine na tom jugoistočnom dijelu odlagališta, na površini od oko 28.000 m2, izgrađen je gornji brtveni sustav i započelo se s bušenjem ostalih plinskih bunara.

Izgrađen je sustav za prikupljanje i odvodnju oborinskih voda, sustava za prikupljanje i odvodnju procjednih voda.  Tijekom 2013. godine u potpunosti je izgrađen sustav za aktivnu ekstrakciju odlagališnog plina što znači da su izbušena sva 52 plinska bunara, te je nabavljena i instalirana druga plinska baklja za spaljivanje odlagališnog plina koja je u studenom 2013. godine stavljena u funkciju.

Tijekom 2014. godine započelo je izvođenje radova gornjeg izravnavajućeg i brtvenog sloja, sistema odvođenja i zbrinjavanja odlagališnog plina na izgrađenoj plinskoj stanici s dvije baklje. Također je nabavljen i izgrađen uređaj za pročišćavanje otpadnih voda, odnosno procjednih voda i kondenzata odlagališnog plina.

Postrojenje za proizvodnju električne energije iz odlagališnog plina je kompletno izgrađeno. Za postrojenje, koje je od 15. rujna 2016. godine u probnom radu, u siječnju 2017. godine predan je zahtjev za tehnički pregled te je u veljači 2017. godine dobivena dozvola za trajni pogon elektrane Viševac 1. Polovicom ožujka 2017 u rad je pušteno postrojenje za proizvodnju električne energije iz odlagališnog plina, snage 1,2 MW proizvodnje električne energije. Predviđa se da će postrojenje proizvoditi preko 6.000 MWh električne energije godišnje, a do sada je u probnom radu proizvedeno i predano u mrežu HEP-a preko 900 MWh..

Projekt sanacije odlagališta neopasnog otpada Viševac je završen, obavljen je tehnički pregled, izvršena primopredaja objekta te je u siječnju 2017. godine dobivena Uporabna dozvola. Na odlagalištu Viševac, u skladu s rješenjem Ministarstva zaštite okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva iz 2000. godine, kontinuirano se obavlja monitoring zraka, uključujući deponijski plin te procjednih voda, kao i voda na korespodentnim izvorima.

Zadnje godine rada odlagališta Viševac, 2011., na njemu se odložilo 33 823 t komunalnog otpada.

ŽCGO Marišćina

Županijski centar za gospodarenje otpadom Marišćina središnji je dio cjelovitog sustava gospodarenja otpadom u Primorsko-goranskoj županiji pa tako i grada Rijeke. Centar obuhvaća postrojenje za mehaničko-biološku obradu nesortiranog komunalnog otpada, a uz njega sustav će obuhvaćati i pretovarne stanice na Cresu, Krku i Rabu te u Novom Vinodolskom i Delnicama.

Lokacija Marišćina nalazi se desetak kilometara sjeverno od Rijeke u Općini Viškovo, uz prometnicu Marčelji-Rupa (tzv. “Petrolejska cesta”). Izabrana je kao lokacija za prihvat, obradu i trajno odlaganje nesortiranog komunalnog i neopasnog proizvodnog otpada s cijelog područja PGŽ.

Predviđena površina za ŽCGO Marišćinu je 42,5 hektara i obuhvaća:

  • radnu zonu (5,5 ha),
  • odlagališni prostor (21 ha),
  • interne i vanjsku prometnicu (2,4 ha),
  • vatrozaštitni pojas (2,1 ha),
  • zaštitnu zonu širine 50 m (11,5 ha).

Procesne tehnike u sklopu ŽCGO Marišćina obuhvaćaju:

  • zbrinjavanje neopasnog otpada – biološka obrada kapaciteta 100.000 t/g,
  • odlaganje neopasnog/inertnog otpada kapaciteta 33.600 t/g,
  • nezavisna obrada otpadnih voda – maksimalni kapacitet 360 m3 /dan.

Tehnološka jedinica u kojoj se obavlja glavna djelatnost je već spomenuto postrojenje za obradu otpada – MBO postrojenje u sklopu kojeg su podjedinice:

  • prihvat otpada i mehanička predobrada
  • bioreaktori (biosušenje)
  • mehanička rafinacija – proizvodni pogon za gorivo iz otpada.

Tehnološke jedinice u kojima se obavljaju ostale djelatnosti su:

  • prostor za odlaganje otpada – bioreaktorsko odlagalište, odlagališni prostor za odlaganje neopasnog/inertnog otpada, odlagališni prostor za odlaganje građevnog otpada koji sadrži azbest
  • postrojenje za obradu otpadnih voda (kombinacija aerobne biološke obrade u bioreaktorima s dodatnom obradom otpadne vode sistemom reverzne osmoze),
  • ulazno-izlazna zona (porta, mosna vaga, perilište kotača, upravna zgrada s parkiralištem za osobna vozila, servisna radionica, dizel postaja, garažni prostor, trafo stanica),
  • reciklažno dvorište,
  • reciklažno dvorište za građevni otpad,
  • postrojenje za obradu/iskorištavanje bioplina (plinska stanica, visokotemperaturna baklja, moduli za proizvodnju električne energije).

Složena građevina ŽCGO Marišćina gradi se u osam faza.

  • faza 0: izgradnja ulazno-izlazne i radne zone, središnje transformatorske stanice i prostora odlagališta oznake 2A,
  • faza 1: plato radne zone, čuvarska kućica, mosne vage s nadstrešnicom, perilište kotača, upravna zgrada, servisni centar, reciklažno dvorište, uređaj za obradu otpadnih voda, postrojenje za prikupljanje i obradu odlagališnog plina, bazen za prikupljanje oborinske vode te prateća infrastruktura – realizirano,
  • faza 2: postrojenje za mehaničko-biološku obradu otpada, – realizirano,
  • faza 3: izgradnja prostora odlagališta oznake “1A”, “1B” i “1C”,
  • faza 4: izgradnja preostalih građevina reciklažnog dvorišta: hale za obradu i privremeno skladištenje elektrootpada, hale za rastavljanje namještaja, hale za prešanje reciklabilnog otpada, prostora za reciklažu građevinskog materijala s mobilnim postrojenjem za drobljenje građevinskog materijala te izgradnja nadstrešnice za potrebe skladištenja RDF, plinskih cijevi, cijevi za recirkulaciju vode u tijelo odlagališta i sl.,
  • faza 5: izgradnja postrojenja za proizvodnju električne energije iz odlagališnog plina,
  • faza 6: izgradnja prostora odlagališta oznake “2B”,
  • faza 7: izgradnja prostora odlagališta oznake “2C”,
  • faza 8: izgradnja prostora odlagališta otpada za otpad koji sadrži azbest.

Dana 12. rujna 2012. godine – na građevini za privremeno skladištenje neopasnog otpada faza «0-1» ŽCGO Marišćina započelo je privremeno skladištenje otpada u odlagališne kazete. Dozvola je izdana na period od 3 godine tj. do 12.09.2015.

Projektirani kapacitet građevine za privremeno skladištenje otpada Faza 0-1 ŽCGO Marišćina na koju se privremeno skladištio neopasan otpad s područja gradova Rijeka, Kastav, Bakar i Kraljevica, te općina Viškovo, Kostrena, Čavle, Jelenje i Klana, popunjen je do rujna 2015. godine. Stoga se uglavnom sav otpad, prikupljen na području djelovanja KD Čistoća d.o.o. Rijeka, odvozio i zbrinjavao na odlagalištima otpada na području Republike Hrvatske koja raspolažu dostatnim kapacitetom za prihvat, a dio otpada predan je za potrebe ispitnog i probnog rada u ŽCGO Marišćina.

Postrojenje za MBO u radu je od kraja ožujka 2017. godine s privremenom uporabnom dozvolom (bez određenog roka važenja).

Sukladno važećoj dozvoli za gospodarenje otpadom u ŽCGO Marišćina mogu se predati slijedeće vrste komunalnog otpada:

papirna i kartonska ambalaža
plastična ambalaža
drvena ambalaža
metalna ambalaža
višeslojna (kompozitna) ambalaža
miješana ambalaža
staklena ambalaža
tekstilna ambalaža
biorazgradivi otpad iz kuhinja i kantina
otpad od čišćenja dimnjaka
ostali sastojci komunalnog otpada koji nisu specificirani na drugi način
biorazgradivi otpad
zemlja i kamenje
ostali otpad koji nije biorazgradiv
miješani komunalni otpad
otpad s tržnica
ostaci od čišćenja ulica
glomazni otpad
komunalni otpad koji nije specificiran na drugi način

U proces biološke obrade ulazi mehanički predobrađeni miješani komunalni otpad, otpad s tržnica te ostaci od čišćenja ulica.

Reciklažno dvorište Pehlin

Reciklažno dvorište Pehlin (nalazi se na području mjesnog odbora Pehlin) pušteno je u rad 2008. godine. Smješteno je na površini od oko 3.400 m2. Namijenjeno je za odvojeno prikupljanje otpada za daljnju oporabu i privremeno skladištenje otpada porijeklom isključivo od građanstva. Otpad koji se prikuplja uključuje papir i karton, staklenu i višeslojnu ambalažu, plastiku i plastičnu ambalažu, metale, drvo, otpadni tekstil, odjeću i obuću, električnu i elektroničku opremu, građevni otpad, gume te glomazni komunalni otpad. Papir i karton te višeslojna ambalaža odvoze se u reciklažno dvorište Mihačeva draga nakon čega se predaju na oporabu ovlaštenim koncesionarima. Na navedenom reciklažnom dvorištu razmješteno je ukupno 24 spremnika za otpad.

Reciklažno dvorište Mihačeva draga

Reciklažno dvorište Mihačeva draga (na području mjesnog odbora Škurinje) nalazi se na površini od 14.742 m2 i namijenjeno je za odvojeno prikupljanje: otpadnog papira, metala, stakla, plastike, tekstila, električne i elektroničke opreme, drvenog otpada, glomaznog otpada, zelenog otpada, otpadnih guma, svih vrsta kemikalija iz kućanstva, mazivih i jestivih ulja te, boja, ljepila, fluorescentnih cijevi, štednih žarulja, tonera, otpadnih lijekova, baterija i akumulatora, ambalaže s ostacima opasnih tvari te ambalaže pod tlakom. Dio dvorišta je natkriven (875 m2) i služi za skladištenje, prešanje i baliranje papira, kartonske i višeslojne ambalaže.  U navedenom reciklažnom dvorištu razmješteno je ukupno 30 spremnika za prihvat otpada, preša kapaciteta 300 kN i balirka kapaciteta 70 m3/h ulaznog neprešanog materijala.

Reciklažno dvorište za građevni otpad

U zoni Mihačeva draga neposredno povrh reciklažnog dvorišta KD Čistoće d.o.o. Rijeka izgrađeno je reciklažno dvorište za gospodarenje neopasnim građevnim otpadom. Reciklažno dvorište je u vlasništvu tvrtke GRD d.o.o.. Površina na kojoj je ustrojeno reciklažno dvorište iznosi 10.735 m2. Ta površina omogućuje da se u jednom operativnom ciklusu može deponirati – pri prihvatu otpada i izlazu finalnih reciklata – cca 10.000 m3 različitih materijala. Ukupan godišnji kapacitet prihvata i oporabe otpada u reciklažnom dvorištu je promjenjiv i direktno ovisi o broju godišnjih ciklusa, što pak ovisi o svekolikoj građevinskoj aktivnosti na širem području. U navedenom reciklažnom dvorištu uz djelatnost gospodarenja neopasnim građevnim otpadom, daje se usluga obrade ili oporabe tuđeg građevnog materijala koji nema status otpada te se obavlja prodaja proizvoda i granulata različitih nazivnih frakcija, kao i zasebne usluge vaganja na kolnoj vagi.

Mobilna reciklažna dvorišta

Trenutno su uspostavljena dva tipa mobilnih reciklažnih dvorišta koji se periodički postavljaju na 24 lokacije u Gradu Rijeci:

  • Samostalno mobilno reciklažno dvorište ECOPOINT SKIP – tzv. „malo“, s 11 spremnika za prikupljanje različitih vrsta otpada,
  • Mobilno reciklažno dvorište s djelatnikom CAM-RR-2 – tzv. „veliko“, koje omogućuje prikupljanje različitih vrsta posebnih kategorija otpada.

U samostalna mobilna reciklažna dvorišta mogu se predati sljedeće kategorije otpada: staklo, lijekovi, baterije, papir, tekstil, sitni EE otpad, metalna ambalaža pod tlakom, plastika, tetra ambalaža, metal, ambalaža opasnih tvari.

U mobilna reciklažna dvorišta s djelatnikom mogu se predati sljedeće kategorije otpada: papir i karton, ambalaža od plastike, metala i stakla, tetra ambalaža, ostala plastika, staklo i metali, tekstil, baterije i akumulatori, lijekovi, boje, toneri, ljepila, smole, otpadna ulja (i jestiva i motorna), metalna ambalaža pod tlakom, ambalaža od opasnih tvari, EE otpad, fluorescentne i štedne žarulje.

Na svakoj od 24 lokacije otpad se sakuplja dva puta godišnje sukladno programu koji se objavljuje na stranicama KD Čistoća d.o.o. Rijeka.

Lokacije onečišćene otpadom i njihovo uklanjanje

Lokacije onečišćene otpadom smatraju se sve one lokacije na kojima se nalaze određene količine obrađenog i/ili neobrađenog otpada, a koje nisu usklađene s odredbama važećih zakonskih propisa.

Razlikuju se:

  • Postojeća odlagališta neopasnog i/ili inertnog otpada na kojima nije provedeno usklađivanje postojećeg stanja s odredbama nacionalnog i europskog zakonodavstva te gdje u njihovom radu nisu primijenjene NRT (najbolje raspoložive tehnologije),
  • Lokacije odbačenog otpada – tzv. „divlja“ odlagališta otpada,
  • „Crne točke“ – lokacije visokog rizika onečišćene proizvodnim (tehnološkim) otpadom.

Lokacije odbačenog otpada – „Divlja“ odlagališta otpada

„Divlja“ odlagališta otpada odnosno lokacije odbačenog otpada su mjesta gdje najčešće fizičke i/ili pravne osobe odbacuju otpad. Iskustvo je pokazalo da je riječ o „naučenim“ lokacijama na koje se otpad odbacuje i nakon provedene sanacije, odnosno uklanjanja otpada što je često rezultat nedosljedne provedbe zakonskih propisa kojima je uređena obaveza uklanjanja odbačenog otpada od strane vlasnika, posjednika ili korisnika nekretnine. Uglavnom je riječ o građevnom i glomaznom otpadu, a nešto rjeđe o miješanom komunalnom i ostalim kategorijama komunalnog otpada.

Sukladno Zakonu o održivom gospodarenju otpadom službe nadležne za komunalni red, JLS nadležne su za provedbu mjera za sprječavanje nepropisnog odbacivanja otpada i uklanjanje odbačenog otpada. Navedene mjere uključuju provedbu redovitog godišnjeg nadzora i vođenje evidencije o lokacijama odbačenog otpada, procijenjenoj količini odbačenog otpada, obvezniku uklanjanja otpada i predaju otpada osobi ovlaštenoj za gospodarenje otpadom. Trenutno ne postoji jedinstvena nacionalna baza podataka lokacija odbačenog otpada, ali su pojedine županije i gradovi uspostavile vlastite informacijske sustave evidencije. Sustav evidentiranja lokacija odbačenog otpada biti će uspostavljen u sklopu Informacijskog sustava gospodarenja otpadom u nadležnosti HAOP.

Na području Grada Rijeke evidentirano je 8 lokacija „divljih odlagališta“ otpada.

Na području Grada Rijeke nema neusklađenih odlagališta komunalnog otpada niti „crnih točaka“.

Provedene akcije prikupljanja otpada

Akcije prikupljanja otpada kao i izobrazno-informativne aktivnosti dio su mjera potrebnih za ostvarivanje zakonski definiranih ciljeva u području gospodarenja otpadom uključujući i smanjenje ili sprječavanje nastanka otpada. Grad Rijeka odobrava i podržava provedbu tih akcija u zakonom dozvoljenu svrhu.

Na području Grada Rijeke omogućeno je provođenje akcija prikupljanja otpada. Uobičajenije su akcije sakupljanja starih novina i reklamnog tiska, a manje uobičajene su akcije sakupljanja plastičnih čepova, dječjih igračaka i sl.

Provedene aktivnosti uklanjanja otpada odbačenog u okoliš

Grad Rijeka osigurao je redovito uklanjanje većih količina otpada odbačenog u okoliš („divlja odlagališta“), naplavljenog otpada na gradskim plažama te otpada koji se odlaže uz spremnike na javnim površinama.

Manje količine po okolišu razbacanog otpada uklanjanju se provedbom akcija čišćenja okoliša u organizaciji mjesne samouprave i drugih zainteresiranih organizatora, uključivo organizatora na svjetskoj razini pa tako Grad Rijeka sudjeluje primjerice u provođenju akcije Zelena čistka, koja se svake godine održava kao dio svjetske kampanje World Cleanup.

Akcije se provode uz potporu Grada Rijeke i sudjelovanje KD Čistoća d.o.o. Rijeka osobito iz razloga jer se sudjelovanjem u akcijama čišćenja okoliša sudionicima budi svijest o važnosti odgovornog gospodarenja otpadom.

Provedene izobrazno-informativne aktivnosti

U skladu sa Zakonom o održivom gospodarenju otpadom, tvrtka KD Čistoća d.o.o. Rijeka je u suradnji s jedinicama lokalne samouprave u kojima obavlja djelatnost gospodarenja otpadom pokrenula cijeli niz aktivnosti s ciljem razvoja ekološke svijesti i usmjeravanja ponašanja građana u cilju zaštite okoliša, prvenstveno u cilju sprječavanja nastanka otpada, te povećanja odvojenog sakupljanja otpada.

KD Čistoća d.o.o. Rijeka putem svojih web stranica informira i educira zainteresirane građane o različitim temama ekologije i zaštite okoliša koje se odnose na otpad, poput reda prvenstva gospodarenja otpadom koji određuje prioritete u načinu gospodarenja otpadom, a sastoji se od sprječavanja nastanka otpada, pripreme za ponovnu uporabu, recikliranje, drugih postupaka oporabe (npr. energetska oporaba), te zbrinjavanja otpada. Također je i omogućila info e-mail adresu te besplatni info telefon putem kojega građani mogu saznati odgovore na pitanja i dobiti informacije koje ih zanimaju.

Tvrtka KD Čistoća d.o.o. Rijeka je tijekom razdoblja 2014.-2016. godine provela sveobuhvatan program izobrazno – informativnih aktivnosti namijenjenih građanima svih jedinica lokalne samouprave u kojima gospodari otpadom.

Ocjena postojećeg stanja

Glavna ocjena postojećeg stanja u gospodarenju otpadom na području Grada Rijeke je da postoji kvalitetna osnova za postizanje cjelovitog, učinkovitog i održivog sustava gospodarenja otpadom.

Da bi se u 2022. godini postigao cilj od 5% smanjenja proizvedene količine komunalnog otpada u odnosu na 2015. godinu, potrebno je intenzivirati provedbu mjera sprječavanja nastanka komunalnog otpada. U tu svrhu važno je osigurati uspostavu odgovarajućeg broja centara za pripremu za ponovnu uporabu i distribuciju rabljenih proizvoda. Uz sudjelovanje u provedbi nacionalnih mjera za smanjenje otpada od hrane, na istoj ljestvici prioriteta je potreba širenja broja korisnika koji će provoditi mjeru kompostiranja kod kuće. U tu svrhu u narednom planskom razdoblju trebalo bi pojačati i izobrazno-informativne aktivnosti usmjerene na provođenje mjera i aktivnosti sprječavanja nastanka otpada.

Sakupljanje komunalnog otpada osigurano je na cijelom području ovog plana.

Primarna metoda odvojenog sakupljanja komunalnog otpada iz kućanstva ima značajke metode sakupljanja „za više korisnika na istom mjestu“ („zeleni otok“, „eko-otok“,i sl.) a poznata je i kao „donosna“ metoda (eng. bring). Metoda je vrlo osjetljiva na odbacivanje otpada uz spremnike odnosno na stvaranje divljih odlagališta na lokacijama zelenih otoka. Primjenom ove metode ne može se postići propisani minimalni standard javne usluge prikupljanja miješanog i biorazgradivog otpada – da se odvojena primopredaja miješanog komunalnog otpada i biorazgradivog komunalnog otpada obavlja putem spremnika kod korisnika usluge odnosno na lokaciji obračunskog mjesta (adresi nekretnine) korisnika usluge.

Komunalni otpad koji nastaje obavljanjem djelatnosti kod kojih nastaju veće količine komunalnog otpada u pravilu se preuzima na obračunskom mjestu odnosno primjenom metode koja ima značajke metode sakupljanja „od korisnika do korisnika“ ( „od-vrata-do-vrata“, „na kućnom pragu“ i sl. a poznata je i kao „odnosna“ metoda (eng: hold). Mada postoji mogućnost šire primjene ova metoda koristi se vrlo ograničeno osobito u odvojenom sakupljanju komunalnog otpada iz kućanstva.

Nakon donošenja Zakona o održivom gospodarenju otpadom evidentirani su pozitivni pomaci u odvojenom sakupljanju korisnih vrsta otpada iz komunalnog otpada. Odvojeno sakupljanje otpadnog papira, plastike, stakla i metala osigurano je prije isteka zakonskog roka (1. siječnja 2015. godine).

U 2014. godini stope odvojenog sakupljanja (% od proizvedene količine) otpadnog papira (33%), plastike (9%), stakla (41%) i metala (17%) su u granicama prosječnih vrijednosti koje se postižu u glavnim gradovima članica EU (36%, 11%, 49%, 17%). Najveće količine ovih tokova otpada sakupljaju se od pravnih osoba u okviru sustava za gospodarenje posebnim kategorijama otpada (otpadna ambalaža).

U gospodarenju otpadnim tekstilom i obućom evidentiran je značajan pomak u odnosu na prethodne godine. Ovaj napredak je rezultat uvođenja odvojenog sakupljanja iz kućanstva u suradnji s privatnim sakupljačem, što je rezultiralo i porastom odvojeno sakupljenih količina otpadnog tekstila i obuće.

U zamjetnijoj količini izdvaja se samo biootpad koji nastaje kod održavanja javnih površina te otpadno jestivo ulje i mast koja nastaje u kuhinjama ugostiteljskih objekata i menzama. Biootpad, koji kvantitativno čini značajni dio biorazgradivog komunalnog otpada iz kućanstva, ne sakuplja se odvojeno, a nije prijavljeno niti odvojeno sakupljanje drugog kuhinjskog otpada. Potrebno je unaprjeđenje u gospodarenju prvenstveno otpadom od hrane i otpadnim jestivim uljima i mastima.

Provedbu navedenih mjera pratila je pojačana provedba izobrazno-informativnih aktivnosti.

Kao posebne vrste miješanog komunalnog otpada sakupljaju se otpad s tržnica i otpad od čišćenja ulica. Navedene vrste otpada sadrže značajni udio biorazgradivog otpada. Za potpuno udovoljavanje minimalnom standardu biti će potrebno osigurati predaju biorazgradivog komunalnog otpada na način da se otpadni papir i karton prikuplja odvojeno od biootpada.

Na javnim površinama veći broj dodatnih spremnika za odvojeno sakupljanje otpadnog papira, plastike, stakla i metala te višeslojne ambalaže za piće postavljen je ubrzo nakon donošenja Zakona o održivom gospodarenju otpadom (2013.). Otpadna plastika i metali te višeslojna ambalaža sakupljaju se zajedno odnosno istim spremnikom, a otpadni papir i karton te otpadno staklo korištenjem zasebnih spremnika. To su spremnici jediničnog obujma 1.100 l, spremnici od 2.000 l i poluukopani spremnici volumena 3 i 5 m3. Ostatak komunalnog otapda odvojeno se sakuplja u reciklažnim dvorištima (stacionarnim i mobilnim).

U pogledu osiguranja dostupnosti spremnika (2.885 lokacija u 2016. godini), u sustavu odvojenog sakupljanja prioritetnih tokova reciklabilnog otpada (papir, plastika, metali, staklo) postignuta je gustoća oko 45 „eko-otoka“ na 1.000 kućanstava odnosno 22 eko-otoka na 1.000 stanovnika. U glavnim gradovima država članica EU prosječna gustoća je 2 eko-otoka na 1000 stanovnika, a kreće se u rasponu od 1 eko-otoka na 10.000 stanovnika do 8,5 eko-otoka na 1000 stanovnika. Radi visoke gustoće postojeći sustav u gradu Rijeci može se kategorizirati kao „sustav s progusnutim eko-otocima“. Za odvojeno sakupljanje otpadnog tekstila na području ovog plana postavljeno je 36 spremnika jediničnog volumena 150 litara odnosno postignuta je prosječna gustoća 1 spremnik na 2.000 kućanstava.

U sakupljanju miješanog komunalnog otpada (preostali otpad) koriste se spremnici jediničnog volumena 1100 l koji su postavljeni na 2.885 lokacija (2016.), uglavnom na eko-otocima za odvojeno sakupljanje reciklabilnog otpada. Empirijski standard kojem teži KD Čistoća – 1 spremnik (1.100 l) za 6 kućanstava približno odgovara propisanom minimalnom standardu za pružanje javne usluge sakupljanja miješanog i biorazgradivog komunalnog otpada na obračunskom mjestu korisnika.

Eko-otoci su često prometna prepreka jer su organizirani primarno na pješačkim površinama, a dio spremnika za miješani komunalni otpad postavljen je i na površinama za promet motornih vozila.

Odvojeno sakupljeni otpad predaje se ovlaštenim sakupljačima i/ili oporabiteljima s kojima je KD Čistoća sklopila ugovor o suradnji. Otkupne cijene mijenjaju se sukladno promjenama na burzama otpada, a prihvatljive količine nečistoća i ostalih primjesa te ostali uvjeti isporuke definirani su ugovorom. Posljedica lošije kakvoće je niža otkupna cijena, a krajnja posljedica može biti neprihvaćanje otpada.

Od kraja 2014. godine KD Čistoća nema ugovorni odnos s Fondom za obavljanje usluge odvojenog sakupljanja ambalažnog otpada u sustavu povratne naknade, pa ne vrši takvu uslugu.

Kako bi se osiguralo recikliranje što većih količina odvojeno sakupljenog otpada pod što povoljnijim komercijalnim uvjetima, ocjenjuje se da treba osigurati što veći raspon klasa kvalitete te stabilnost isporuka. U tom smislu, između ostalog, potrebno je razmotriti opravdanost izgradnje vlastite sortirnice odvojeno sakupljenog reciklabilnog otpada.

Razmatrajući trenutno raspoložive kapacitete građevina za gospodarenje otpadom na području Grada Rijeke i projekte u tijeku, važan element za postizanje zakonski zadanog cilja vezanog za odlaganje otpada, a time i za uspostavu cjelovitog i efikasnog sustava gospodarenja otpadom, je osiguranje nesmetanog i kontinuiranog rada ŽCGO Marišćina.

Budući je prema odredbama Zakona o održivom gospodarenju otpadom za grad veličine Rijeke potrebno imati 5 reciklažnih dvorišta, a uzevši u obzir da je reciklažno dvorište Pehlin privremenog karaktera i da će se zatvoriti, potrebno je uspostaviti dodatna 4 reciklažna dvorišta. Radi osiguranja propisane minimalne učestalosti sakupljanja (jednom u 4 mjeseca) potrebno je osigurati još jedno mobilno reciklažno dvorište.

U granicama raspoloživih prostornih resursa, postojećih namjena i uvjeta korištenja površina, Grad Rijeka odredio je područja za gradnju novih građevina za gospodarenje komunalnim otpadom i posebnim kategorijama otpada koje ne smiju imati značajni negativni utjecaj na okoliš: reciklažnih dvorišta, sortirnice, građevina za oporabu biorazgradivog otpada (biomase), građevine za recikliranje i oporabu reciklata građevnog i drugih posebnih kategorija otpada i sl .

Operativni trošak sakupljanja (sirovine, materijal, usluge, osoblje) komunalnog otpada od 415 kn odnosno 56 EUR po stanovniku godišnje na razini je viših troškova sakupljanja komunalnog otpada u glavnim gradovima država članica EU koje primjenjuju slični sustav odvojenog sakupljanja komunalnog otpada.

Troškovi odvojenog sakupljanja reciklabilnog otpada nisu razvidni.

Naplata javne usluge odvoza komunalnog otpada iz kućanstva vrši se prema procjeni mogućnosti da određena kategorija korisnika proizvede određenu količinu miješanog komunalnog otpada  odnosno prema volumenu spremnika za miješani komunalni otpad koji je korisniku stavljen na raspolaganje i učestalosti odvoza.

Kako bi se postigli ciljevi odvojenog sakupljanja i održivost sustava uz priuštivu cijenu usluge potrebno je provesti prilagodbu postojećeg sustava (metode sakupljanja, dostupnost i kapacitet spremnika, način naplate javne usluge). U tu svrhu potrebno je provesti najmanje jedno ispitivanje količina i sastava proizvedenog miješanog i odvojeno sakupljenog komunalnog otpada te izraditi studiju izvodljivosti sakupljanja komunalnog otpada, sortiranja odvojeno sakupljenog komunalnog otpada i sustava naplate usluga prema količini otpada, na temelju koje će se provesti pilot projekti koji će poslužiti kao temelj za nabavu opreme i daljnjeg unaprjeđenja sustava sakupljanja.

Ocjenjuje se potrebnim provjeriti dovodi li postojeći način određivanja cijena i naknada naknade za javnu uslugu do toga da se određenim korisnicima nameću „neproporcionalni“ troškovi u odnosu na volumen ili svojstva otpada koji oni mogu proizvesti. Kako bi se izbjegli ovi rizici treba razmotriti prijelaz na sustav naplate prema izmjerenoj količini otpada predanog na obradu. Iz razloga jer postojeći sustav naplate nije dovoljno poticajan za veće učešće korisnika u odvojenom sakupljanju, u dijelu sustava sakupljanja u kojem jedan spremnik koristi više korisnika treba razmotriti prijelaz na sustav sakupljanja i naplate uz registraciju korisnika kod svake predaje otpada odnosno korištenja zajedničkog spremnika. U tom slučaju bilo bi potrebno provesti tehničke prilagodbe postojećih spremnika i možebitno opremanje vozila dodatnom tehnikom. Kod spremnika postavljenim na javnim površinama trebati će izvesti tehničke prilagodbe kojima će se spriječiti da spremnik koriste osobe koje na to nemaju pravo.

Grad Rijeka osigurao je sudjelovanje u odvojenom sakupljanju posebnih kategorija otpada na način da je osigurao njihovo preuzimanje u reciklažnim dvorištima.

U pogledu gospodarenja posebnim kategorijama otpada, problem koji je detektiran na nacionalnoj razini je gospodarenje otpadnim građevnim otpadom i otpadnim muljem. U ovom segmentu prije svega je potrebno unaprjeđenje podataka o proizvedenim, sakupljenim i obrađenim količinama ovih vrsta otpada. Obveza sudjelovanje Grada Rijeke u osiguranju odvojenog sakupljanja građevnog otpada, u infrastrukturnom smislu, riješena je omogućavanjem predaje manjih količina građevnog otpada u reciklažno dvorište za komunalni otpad te osiguranjem lokacije za gradnju (privatnog) reciklažnog dvorišta za oporabu neopasnog građevnog otpada.

Očekuje se da će problematika gospodarenja otpadnim muljem biti će riješena u sklopu projekta izgradnje uređaja za pročišćavanje otpadnih voda aglomeracije Rijeka koji je u tijeku.

Sljedeće opcije obrade i zbrinjavanja mulja iz uređaja za pročišćavanje komunalnih otpadnih voda smatraju se da su u skladu sa zakonskim okvirom EU i RH:

  • kompostiranje s organskom frakcijom krutog komunalnog otpada ili stočnog otpada
  • korištenje u poljoprivredi i šumarstvu
  • energetska oporaba
  • [opcionalno] obrada u (regionalnim) centrima za gospodarenje otpadom
  • privremeno skladištenje i obrada (polja s trstikom)
  • ostala rješenja usklađena sa zakonom (npr. korištenje u građevinskom materijalu, izolacijskom materijalu itd.)

Najveće količine problematičnog otpada sakupljene su putem nacionalnog sustava gospodarenja posebnim kategorijama otpada. Prikupljanje problematičnog otpada organizirano je u centralnom reciklažnom dvorištu Mihačeva draga. Određene vrste problematičnog otpada sakupljaju se i putem dva mobilna reciklažna dvorišta. Kapacitet prihvata problematičnog otpada za područje Grada Rijeke potrebno pojačati izgradnjom zakonski propisanog broja stacionarnih reciklažnih dvorišta i nabavom još jednog mobilnog reciklažnog dvorišta.

Grad Rijeka osigurao je uklanjanje većih količina otpada odbačenog u okoliš, podržava provedbu organiziranih akcija čišćenja okoliša od razbacanog otpada te odobrava i podržava akcije prikupljanja otpada u svrhu provedbe sportskih, edukativnih, ekoloških ili humanitarnih sadržaja. Bilo bi poželjno da se Grad Rijeka u provedbu ovih aktivnosti uključi aktivnije npr. da bude organizator provedbe akcija gradskog značaja.  Ocjenjuje se Grad Rijeka ima potrebne kapacitete (odgovarajući broj komunalnih redara) za provedbu nadzora nad navedenim akcijama. Da li su postojeći kapaciteti dostatni za nadzor i sprječavanje odbacivanja u okoliš, sprječavanje nepropisnog odlaganja i drugih oblika nepropisnog postupanja s komunalnim otpadom ovisiti će i o obvezama koje će se komunalnim redarima možebitno utvrdit posebnim propisma te gradskim odlukama.

Ocjenjuje se da KD ČISTOĆA d.o.o. Rijeka udovoljava uvjetima obavljanja usluga povezanih s javnom uslugom, usluga na zahtjev korisnika i uvjetima za davatelja javne usluge prikupljanja miješanog komunalnog otpada te da može udovoljiti i uvjetima za davatelja javne usluge prikupljanja biorazgradivog otpada. To znači da udovoljava uvjetima iz članka 32. Zakona o održivom gospodarenju otpadom propisanim odnosno da može udovoljiti uvjetima za prijevoz vrste i količine otpada kojeg prikuplja, da je sposobna snositi sve troškove gospodarenja prikupljenim otpadom, te da raspolaže odnosno da može osigurati nužne financijske, ljudske i tehničke resurse potrebne za obavljanje tih poslova.

Zaključno:

  • Potrebno je osigurati uspostavu odgovarajućeg broja centara za pripremu za ponovnu uporabu i distribuciju rabljenih proizvoda,
  • Potrebno je provesti određivanje sastava miješanog komunalnog otpada na području Grada Rijeke,
  • Potrebno je unaprjeđenje sustava sakupljanja komunalnog otpada i sortiranja odvojeno sakupljenog komunalnog otpada, potrebno je razmotriti opravdanost izgradnje vlastite sortirnice odvojeno sakupljenog reciklabilnog otpada,
  • Potrebno je unaprjeđenje u gospodarenju biootpadom – potreba povećanja broja korisnika koji će provoditi mjeru kompostiranja kod kuće,
  • Potrebno je unaprjeđenje u gospodarenju prvenstveno otpadom od hrane i otpadnim jestivim uljima i mastima,
  • Potrebno je unaprjeđenje u sakupljanju problematičnog otpada – povećanje kapaciteta,
  • Nedostatan je broj reciklažnih dvorišta, radi osiguranja propisane minimalne učestalosti sakupljanja (jednom u 4 mjeseca) potrebno je osigurati još jedno mobilno reciklažno dvorište i četiri stacionarna reciklažna dvorišta,
  • Potrebno unaprjeđenje praćenje toka građevnog otpada i otpadnog mulja,
  • Osigurani su kapaciteti za oporabu građevnog otpada,
  • Problematika gospodarenja otpadnim muljem rješava se u sklopu projekta izgradnje uređaja za pročišćavanje otpadnih voda aglomeracije Rijeka,
  • Nužno osiguranje nesmetanog i kontinuiranog rada centra za gospodarenje otpadom Marišćina,
  • Potrebno je jačanje aktivnosti provedbe akcija sakupljanja otpada,
  • Potrebno je nastaviti s provedbom aktivnosti sprječavanja nastanka otpada, pojačati i izobrazno-informativne aktivnosti usmjerene na provođenje mjera i aktivnosti sprječavanja nastanka otpada,
  • Cijena usluge odvoza komunalnog otpada određuje se prema volumenu te intenzitetu odvoza komunalnog otpada – treba razmotriti prijelaz na sustav naplate prema izmjerenoj količini otpada predanog na zbrinjavanje.

Procjena količina proizvodnje komunalnog otpada za 2017 - 2022.

U izradi i provedbi Plana za naredno razdoblje pod komunalnim otpadom se podrazumijeva:

a) miješani otpad i otpad iz kućanstava koji se prikuplja odvojeno, uključujući:

  • papir i karton, staklo, metale, plastiku, biološki otpad, drvo, tekstil, otpadnu električnu i elektroničku opremu, otpadne baterije i akumulatore;
  • glomazni otpad, uključujući madrace i namještaj;
  • vrtni otpad, uključujući lišće, pokošenu travu;

b) miješani otpad i otpad koji se prikuplja odvojeno iz malih poduzeća, poslovnih zgrada i institucija, uključujući škole, bolnice i zgrade javnih tijela , a po prirodi i sastavu je sličan otpadu iz kućanstva

c) otpad od čišćenja tržnica i otpad od čišćenja ulica, uključujući otpad pometen s ulica, sadržaj uličnih košarica za otpatke, otpad od održavanja parkova i vrtova

Komunalni otpad ne uključuje otpad iz kanalizacijske mreže i pročišćavanja otpadnih voda, uključujući kanalizacijski mulj te otpad od građenja i otpad od rušenja.

Projekcije količina komunalnog otpada rađene su za razdoblje od 2017. do 2022. godine.

Izrađuju se s ciljem točnijeg te detaljnijeg i preciznijeg planiranja buduće infrastrukture za gospodarenje otpadom. Zahtjevnost preciznosti procjene kretanja količine komunalnog otpada proizlazi iz razloga što parametri na kojima se ista bazira ne ovise isključivo o evidentiranim količinama proizvedenog komunalnog otpada, već su isti u korelaciji i s demografsko-ekonomskim kretanjima te socio-kulturološkim utjecajem.

Projekcija ukupnih godišnjih količina proizvedenog otpada koja će se stvarati na području grada Rijeke od 2017. do 2022. godine je procjena trenda koja se temelji na:

  • podacima o količini komunalnog otpada za 2014. godinu,
  • noćenju turista prema podacima Državnog zavoda za statistiku,
  • procjeni kretanja BDP-a,
  • indeksu osobne potrošnje stanovnika,
  • prirodnom prirastu stanovništva,
  • procijenjenom sastavu miješanog komunalnog otpada u RH.

Uvažavajući planirane aktivnosti i dokumente koji opisuju cjeloviti sustav gospodarenja otpadom na nacionalnoj i regionalnoj razini, pretpostavljeni su sljedeći ulazni parametri:

  • broj stanovnika do 2022. će nastaviti trend smanjenja,
  • broj noćenja turista će rasti,
  • turist proizvede 0,4 kg otpada po noćenju i taj podatak se neće mijenjati,
  • predviđen je rast stope BDP-a i osobne potrošnje stanovnika,
  • na razmatranom području prosječan obuhvat organiziranim odvozom otpada neće se mijenjati i bit će 100 %.

Projekcija ukupnih godišnjih količina proizvedenog komunalnog otpada u Gradu Rijeci za razdoblje od 2017. – 2022. godine:

Godina Komunalni otpad (t)
2017. 53.596,2
2018. 53.892,1
2019. 54.241,3
2020. 54.541,9
2021. 54.945,2
2022. 55.300,0

Kako je vidljivo, količina proizvedenog komunalnog otpada u nastupajućem planskom razdoblju ima rastući trend. Prosječni godišnji porast količina je 0,2%, a prema nacionalnom planu očekuje se porast oko 1 %.. Razlog tome je pretpostavljeni rast BDP-a, osobne potrošnje stanovnika i broja turista (veća količina otpada turista), iako se predviđa da će broj stanovnika u Gradu Rijeci nastaviti trend smanjenja.

Jedne od ciljnih vrijednosti gospodarenja komunalnim otpadom do 2022. godine sukladno Zakonu o održivom gospodarenju otpadom i Planom gospodarenja otpadom RH, s obzirom na obveze unapređenja sustava gospodarenja komunalnim otpadom te pripreme za ponovnu uporabu i recikliranje su:

  • povećanja ukupne mase odvojeno prikupljenog otpadnog papira, stakla, plastike, metala iz komunalnog otpada u minimalnom udjelu od 50% mase tog otpada u proizvedenom komunalnom otpadu do 1.1.2020. godine,
  • smanjenje mase proizvedenog komunalnog otpada za 5% u odnosu na 2015. godinu,
  • povećanje odvojenog prikupljanja (prvenstveno otpadnog papira, stakla, plastike, metala, biootpada i dr.) na 60% mase proizvedenog komunalnog otpada,
  • povećanje odvojenog prikupljanja biootpada na 40% mase proizvedenog biootpada.

Primijenivši navedeni cilj smanjenja mase proizvedenog komunalnog otpada na Grad, do kraja 2022. godine trebalo bi smanjiti količine proizvedenog komunalnog otpada za oko 2400 t.

Plan smanjenja količina miješanog komunalnog otpada u Gradu Rijeci za razdoblje od 2017.–2022. godine:

Godina Dio referentne

količine (%)

Miješani komunalni

otpad (t)

2017. 80 28.940
2018. 74 26.770
2019. 66 23.870
2020. 58 20.980
2021. 54 19.530
2022. 50 18.090

Količine u gornjoj tablici određene su sukladno pravilima za određivanje graničnih količina miješanog komunalnog otpada za određivanje iznosa poticajne naknade za smanjenje količine miješanog komunalnog otpada propisanim Uredbom o komunalnom otpadu (NN 50/17) i temeljem službenog podatka HAOP da je na području Grada Rijeke u 2015. godini proizvedeno 36.172,4 t (referentna količina) miješanog komunalnog otpada. Slijedom navedenog u planskom razdoblju do kraja 2022. godine trebalo bi količinu miješanog komunalnog otpada svesti na oko 18.090 tona.

Stopa odvojenog sakupljanja papira i kartona iznosila je 32,9%, plastike 9%, metala 16,5%, stakla 41,3%, i tekstila 7% u odnosu na njihovu pojedinačnu masu u proizvedenom komunalnom otpadu.

U 2014. godini odvojeno je sakupljeno oko 6.200 t papira, plastike, stakla i metala odnosno 24% proizvedene količine. Da bi se postigao navedeni cilj odvojenog sakupljanja do 1. siječnja 2020. godine potrebno je u odnosu na 2014. godinu dodatno prikupiti oko 6.500 t papira, plastike, stakla i metala

Plan povećanja odvojeno sakupljenih komponenti (prioritetno papir, plastika, metal i staklo) za razdoblje od 2017. do kraja 2022. godine:

Godina Odvojeno sakupljeni papir,

staklo, plastika, metali (t)

Stopa odvojenog sakupljanja (%)
2017. 7.894 30
2018. 10.525 36
2019. 13.157 44
2020. 13.683 52
2021. 14.735 56
2022. 15.788 60

 

U tablici ispod prikazan je plan povećanja količina odvojeno sakupljenog komunalnog otpada za razdoblje od 2017. – 2022. godine s ciljem da zbroj svih odvojeno sakupljenih vrsta otpada bude 60% proizvedene količine komunalnog otpada na kraju 2022. godine. Uz pretpostavku postojanosti sastava komunalnog otpada dinamika povećanja stope odvojenog sakupljanja određena je sukladno PGO RH. Kako je 2014. godine ukupno sakupljeno oko 25% (12.200 t) mase komunalnog otpada, da bi se postigao navedeni cilj, do kraja 2022. godine potrebno je još dodatno prikupiti oko 21.000 t. Navedeni cilj je viši je od cilja postavljenog nacionalnim planom. Sukladno ciljevima nacionalnog plana, odvojeno sakupljena količina ne bi smjela biti niža od 28.500 t.

Plan povećanja količina odvojeno sakupljenog komunalnog otpada za razdoblje od 2017. – 2022. godine (povećanje odvojenog prikupljanja  na 60% mase proizvedenog komunalnog otpada):

Godina Otpadni papir, staklo, plastika,

metal, biootpad i drugi reciklabilni

za ponovnu uporabu (t)

Stopa sakupljanja

 otpada (%)

2017. 16.080 30
2018. 19.400 36
2019. 23.870 44
2020. 28.360 52
2021. 30.770 56
2022. 33.180 60

Posebno je propisan cilj u kojem se traži odvojeno prikupljanje 40% mase proizvedenog biootpada. Ako se primjene  mjerila iz Odluke Komisije 2011/753/EU za izračun stope recikliranja biootpada, u kojem slučaju u izračun ulaze samo količine odvojeno sakupljenog biorazgradivog kuhinjskog i otpada iz vrtova i parkova, 2014. godine na području grada Rijeke izdvojeno je 1.698 t biorazgradivog otpada iz vrtova i parkova koji je nastao obavljanjem djelatnosti održavanja i uređenja drvoreda i drugog javnog zelenila. U odnosu na proizvedenu količinu biorazgradivog kuhinjskog i otpada iz vrtova i parkova stopa odvojenog sakupljanja biootpada iznosila je oko 11%. Kako bi se postigao zadani cilj, uz pretpostavku nepromijenjenog sastava proizvedenog komunalnog otpada, odnosno postojanosti udjela biorazgradivog kuhinjskog i otpada iz vrtova i parkova od oko 29% i s obzirom na očekivanje stalnih količina odvojeno sakupljenog biorazgradivog otpada iz vrtova i parkova, do kraja 2022. godine bilo bi potrebno osigurati odvojeno sakupljanje još oko 4.700 t biorazgradivog kuhinjskog otpada. Postavljeni cilj (odvojeno sakupiti ukupno oko 6.400 t biootpada) je nešto viši od cilja postavljenog nacionalnim planom (40% mase biootpada proizvedenog u 2015. godini odnosno oko 6.000 t).

Plan povećanja količina odvojeno sakupljenog biootpada za razdoblje od 2017. – 2022. godine:

Godina Biootpad(t) Stopa sakupljanja biootpada (%)
2017. 2.300 15
2018. 2.800 18
2019. 3.600 23
2020. 4.730 30
2021. 5.720 36
2022. 6.400 40

Zakonom je propisana najveća dopuštena masa biorazgradivog komunalnog otpada koja se smije odložiti u RH u 2016. i 2020. godini te način izračuna dopuštene godišnja mase koja se smije odložiti na pojedinom odlagalištu.

Dopuštene godišnje količine  određivat će HAOP temeljem podataka o količinama odloženim u prethodnoj godini.

Potrebno je odmah smanjiti količinu biorazgradivog komunalnog otpada nastalog na području Grada Rijeke  koji se odlaže na oko 3% najveće dopuštene mase propisane za RH za 2016. godinu (oko 11.300 t) koja bi se do 2020. godine trebala smanjiti na oko 8000 t. To je moguće postići sprječavanjem odlaganja miješanog i njemu sličnih vrsta komunalnog otpada koji sadrži prosječno 67% biorazgradivog otpada u količini većoj od oko 17.000 t odnosno 12.000 t.

Mehaničko-biološkom obradom miješanog i njemu sličnog komunalnog otpada koji sadrži biorazgradivi otpad moguće je količine biorazgradivog komunalnog otpada za odlaganje svesti na minimalne već 2018. godine. 

Sukladno PGO RH do kraja planskog razdoblja (2022. godina) količinu komunalnog otpada koji se odlaže potrebno je postupno smanjiti na 25% količine proizvedene u 2015. godini. Da bi se postigao navedeni cilj, količinu komunalnog otpada za odlaganje sa zatečenih oko 42.000 t u 2014. godine treba svesti na oko 12.000 t. Obradom u MBO Marišćina masa komunalnog otpada za odlaganje može se smanjiti na oko 35% ulazne količine.

Mjere smanjivanja ili sprječavanja nastanka otpada

Sukladno nacionalnom Planu, prioriteti provedbe mjera sprječavanja nastanka otpada koji nastaje na području Grada Rijeke su sprječavanje nastanka komunalnog otpada, električnog i elektroničkog otpada, otpadnog papira i kartona te sprječavanje nastanka građevnog otpada.

Prvi od ciljeva koje treba postići je smanjenje ukupne količina proizvedenog komunalnog otpada za 5% u odnosu na ukupno proizvedenu količinu komunalnog otpada u 2015. godini. Najvažnije mjere za postizanje navedenog cilja, čiju provedbu treba osigurati Grad Rijeka, su uspostava Centara za ponovnu uporabu  i uspostava sustava kućnog kompostiranja.

Centri za ponovnu uporabu

Prema redu prvenstva u gospodarenju otpadom djelatnosti centra predstavljaju aktivnosti sprječavanja nastanka otpada kad se radi o proizvodima i aktivnosti pripreme za ponovnu uporabu kad se radi o otpadu.

Uspostavom centara za ponovnu uporabu potiče se razmjena i ponovna uporaba isluženih proizvoda ili stvari i predmeta koje posjednik ne treba i ne želi, a još uvijek se mogu koristiti. Kroz centre za ponovnu uporabu ponovno će se moći uporabiti tekstil (odjeća i obuća), namještaj, električni i elektronički uređaji, te predmeti široke potrošnje poput posuđa, knjiga, igračaka, sportske opreme, bicikala, dječje opreme i sl. U centrima za ponovnu uporabu potrebno je uspostaviti web aplikaciju „nudim-tražim“ koja će olakšati razmjenu stvari i predmeta koje posjednik ne treba i ne želi te aplikaciju mrežno povezati unutar svih centara za ponovnu uporabu. U tu svrhu poticat će se uključivanje dionika socijalne i solidarne ekonomije.

Kućno kompostiranje

U Planu sprječavanja nastanka otpada kao i u cijelom Planu gospodarenja otpadom RH jedne od važnijih mjera su sprječavanje nastanka biootpada i odvojeno sakupljanje biootpada u svrhu oporabe. Kao jedna od mjera za sprječavanje nastanka biootpada definirano je i poticanje kućnog kompostiranja. Cilj je postići da kućanstva odvajaju biootpad od ostalog kućnog (komunalnog) otpada odlaganjem u spremnike za biootpad, te da kompostiranjem u vlastitim komposterima ili u vlastitom vrtu smanje ukupnu količinu proizvedenog biootpada. Za postizanje ovog cilja bit će potrebno izraditi edukacijsko informativne materijale, organizirati promidžbene aktivnosti i radionice, a s obzirom da primjena kućnog kompostiranja ovisi o dostupnim površinama za korištenje proizvedenog komposta, prioritet za provođenje ove mjere su ruralna područja, odnosno predgrađa urbanih sredina s većim brojem samostalnih stambenih jedinica s okućnicom.

Sukladno Planu gospodarenja otpadom Republike Hrvatske na području RH provedbom kompostiranja kod kuće moguće je količinu biootpada smanjiti do 90.000 t godišnje. Da bi se taj cilj postigao Grad Rijeka trebao bi do 2022. godine osigurati kompostiranjem kod kuće godišnje količine od 2.700 tona, pa bi uz proizvedenu godišnju količinu biootpada od oko 224 kg po kućanstvu (15.231 t, 67.935 korisnika usluge) do 2022. godine kompostiranjem kod kuće trebalo obuhvatiti najmanje 12.000 kućanstava te je u u tu svrhu potrebno nabaviti toliki broj kompostera.

Komposteri će se zainteresiranim građanima podijeliti besplatno uz preduvjet da posjeduju primjerene uvjete za korištenje komposta (poput npr. okućnice s vrtom). Dijelovi grada koji imaju prioritet s obzirom na tražene uvjete nalaze se na području mjesnih odbora Drenova, Pašac, Brašćine-Pulac, Svilno, Orehovica, Draga i Trsat. Rezultati i iskustva pilot-projekta će se implementirati u odluke oko daljnjih aktivnosti Grada na toj problematici.

Predmetni Plan gospodarenja otpadom obuhvaća slijedeće mjere kućnog kompostiranja:

  • nabavu i distribuciju kućnih kompostera,
  • izradu edukacijsko-informativnih materijala, i
  • organizaciju edukativnih i promidžbenih aktivnosti i radionica.

Uz provedbu ovih mjera bez kojih se ne može, poželjno je (u suradnji sa sektorom socijalne ekonomije,  udrugama i sl) osnovati savjetodavnu službu opremljenu prijenosnim alatima i uređajima za pripremu otpada za kompostiranje (rezanje i usitnjavanje granja, grmova i sl.).

Izobrazno-informativne aktivnosti

Obveza jedinica lokalne samouprave je osiguranje izobrazno-informativnih aktivnosti propisanih Zakonom o održivom gospodarenju otpadom, a kako slijedi:

  • jedinica lokalne samouprave dužna je o svom trošku, na odgovarajući način osigurati godišnje provedbu izobrazno-informativnih aktivnosti u vezi gospodarenja otpadom na svojem području, a osobito javne tribine, informativne publikacije o gospodarenju otpadom i objavu specijaliziranih priloga u medijima kao što su televizija i radio,
  • jedinica lokalne samouprave dužna je u sklopu mrežne stranice uspostaviti i ažurno održavati mrežne stranice s informacijama o gospodarenju otpadom na svojem području,
  • izvješće o provedbi izobrazno-informativnih aktivnosti sastavni je dio godišnjeg izvješća o provedbi plana gospodarenja otpadom jedinice lokalne samouprave.

Uspjeh i realizacija svih zadanih ciljeva gospodarenja otpadom značajno ovisi o informiranosti i kontinuiranom obrazovanju svih sudionika u procesu stvaranja i gospodarenja otpadom te je nužno kontinuirano informiranje i obrazovanje svih sudionika u procesu. Obzirom na navedeno, izobrazno-informativne aktivnosti potrebno je organizirati na način da se osiguraju aktivnosti koje će omogućiti dostupnost informacija o važnosti i načinima sprječavanja nastanka otpada kao i važnosti odvojenog sakupljanja otpada i odgovarajućeg gospodarenja njime (primjerice sustavno informiranje javnosti putem pisanih medija, radija i televizije).

Oglašavanja u medijima mogu obuhvatiti velike promidžbene akcije o aktualnim temama, redovna izvješća o stanju na terenu. Informiranje i izobrazba mogu se provoditi i raspačavanjem letaka, postavljanjem plakata na javnim mjestima i sl. Svakako u izobrazno-informativne aktivnosti treba uključiti i edukaciju po vrtićima i školama sa svrhom razvijanja ekološke svijesti kod djece i mladih.

Trebalo bi provoditi izobrazno-informativne aktivnosti koje odvojeno sakupljanje otpada na način da se redovno obavještavaju kućanstva o lokacijama i radnim vremenima reciklažnih i mobilnih reciklažnih dvorišta, lokacijama spremnika za odvojeno sakupljanje otpada, o programu odvoza krupnog (glomaznog) otpada te usluzi prijevoza krupnog komunalnog otpada na zahtjev korisnika usluge, a potrebno je dodatno unaprijediti edukativno-informativne aktivnosti u vrtićima i školama gdje bi se organizirala predavanja po školama i/ili objavljivati specijalizirane priloge u medijima.

Osim edukacija koje su usmjerene na odvojeno prikupljanje otpada, a u svrhu promicanju kružnog gospodarstva predlažu se dodatne kampanje usmjerene na sprječavanje nastanka komunalnog otpada, a osobito na sprječavanje nastanka otpada od hrane. Kako je sprječavanje nastanka otpada prvo u redu gospodarenja otpadom potrebno je intenzivirati edukacijske aktivnosti, te ne samo informirati građane putem letaka i brošura, već se više usmjeriti na oglašavanje putem društvenih mreža ili promotivnih spotova u medijima, a kampanje dodatno potaknuti u školama i vrtićima ili tribinama na javnim mjestima gdje je velika protočnost ljudi.

Za tu svrhu važno je izraditi komunikacijsku strategiju koja bi obuhvatila sve navedene mjere sprječavanja nastanka otpada. Za provođenje komunikacijske strategije sprječavanja nastanka otpada prvo je bitno razviti informativne aktivnosti, uključujući i mjere, s potrebom osvješćivanja javnosti o problemima vezanim za otpad kao i aktualnim stanjem na području Grada Rijeke. Mogu se organizirati kampanje u svrhu informiranja kućanstva o količinama otpada koji nastaje, a koji se odlaže na odlagališta, te nužnosti sprječavanja njegova nastanka. Komunikacijska strategija mora obuhvaćati jasno definirane ciljeve i poruke usmjerene ciljanim skupinama, kao i konkretne mjere. Treba precizno definirati kome se pojedina kampanja obraća i s kojim ciljem, kontrolirati poruku koja se odašilje, birati najučinkovitije kanale za njezino prenošenje, te provjeravati njezin učinak.

Slijedom navedenog Grad Rijeka trebao bi  osigurati provedbu sljedećih izobrazno-informativne aktivnosti:

  • koristiti medije i obrazovne institucije za edukaciju proizvođača i potrošača o mogućim načinima izbjegavanja nastanka otpada i/ili njegovog mogućeg smanjenja,
  • redovno obavještavati kućanstva o lokacijama i radnim vremenima reciklažnih i mobilnih reciklažnih dvorišta te centra za ponovnu uporabu,
  • redovno obavještavati kućanstva o lokacijama spremnika za odvojeno sakupljanje pojedinih vrsta otpada (otpadni papir, metal, staklo, plastika, tekstil i sl.),
  • redovno obavještavati kućanstva o programu odvoza krupnog (glomaznog) otpada te usluzi prijevoza krupnog komunalnog otpada na zahtjev korisnika usluge,
  • obavijestiti kućanstva o odluci o načinu pružanja javnih usluga koja će sadržavati: kriterij obračuna količine otpada, standardne veličine i druga bitna svojstva spremnika za sakupljanje otpada, najmanju učestalost odvoza otpada prema područjima, obračunska razdoblja kroz kalendarsku godinu, područje pružanja javne usluge, opće uvjete ugovora s korisnicima,
  • obavijestiti kućanstva o odluci o mjerama za sprječavanje nepropisnog odbacivanja otpada i mjerama za uklanjanje odbačenog otpada,
  • u sklopu Internet portala Grada Rijeke i KD Čistoća d.o.o. Rijeka redovno objavljivati informacije o gospodarenju otpadom na području Grada,
  • periodički organizirati javne tribine na temu održivog gospodarenja otpadom i/ili organizirati predavanja po školama i/ili objavljivati specijalizirane priloge u medijima,
  • provođenje kampanja koje bi bile vezane za sprječavanje nastanka komunalnog otpada uz posebni naglasak na sprječavanje nastanka otpada od hrane – intenzivirati edukacijske aktivnosti, oglašavanje putem društvenih mreža ili promotivnih spotova u medijima, a kampanje dodatno potaknuti u školama i vrtićima ili tribinama na mjestima gdje je velika protočnost ljudi,
  • uspostava komunikacijske strategije – komunikacijski plan sa jasno definiranim ciljevima, porukama i ciljanim skupinama.

Akcije prikupljanja otpada

Treba omogućavati i podržavati akcije prikupljanja otpada koje organiziraju pravne i fizičke osobe — obrtnici u svrhu provedbe sportskog, edukativnog, ekološkog ili humanitarnog sadržaja, u suradnji s osobom koja posjeduje odgovarajuću dozvolu sukladno Zakonu o održivom gospodarenju otpadom, za koje su organizatori ishodili prethodnu suglasnost upravnog odjela JLS nadležnog za poslove zaštite okoliša.

Akcije može organizirati i Grad Rijeka. Akcije gradskog značaja mogle bi biti akcije sakupljanja rabljenih proizvoda.

Zaključno:

  • uspostava centra za ponovnu uporabu,
  • uvođenje kućnog kompostiranja – kompostiranje u vlastitim komposterima ili u vlastitom vrtu (prioritet su ruralna područja, odnosno predgrađa urbanih sredina s većim brojem samostalnih stambenih jedinica s okućnicom),
  • izrada edukacijsko-informativnih materijala i organizacija promidžbenih aktivnosti i radionica na temu kućnog kompostiranja,
  • u sklopu Internet portala Grada Rijeke i KD Čistoća d.o.o. Rijeka redovno objavljivati informacije o gospodarenju otpadom na području Grada – redovno obavještavati kućanstva o lokacijama i radnim vremenima reciklažnih i mobilnih reciklažnih dvorišta, lokacijama spremnika za odvojeno sakupljanje otpada, o programu odvoza krupnog (glomaznog) otpada te usluzi prijevoza krupnog komunalnog otpada na zahtjev korisnika usluge,
  • naglasiti putem mrežnih stranica KD Čistoća d.o.o. Rijeka kako građani mogu stare lijekove i sličan farmaceutski otpad predati u ljekarne,
  • provođenje izobrazno-informativnih kampanja o sprječavanju nastanka komunalnog otpada s naglaskom na sprječavanje nastanka otpada od hrane – intenzivirati edukacijske aktivnosti, oglašavanje putem društvenih mreža ili promotivnih spotova u medijima, a kampanje dodatno potaknuti u školama i vrtićima ili tribinama na mjestima gdje je velika protočnost ljudi, priprema letaka, brošura, plakata,
  • provoditi izobrazno-informativne mjere u cilju sprječavanja nastanka EE otpada te predlagati ideje za ponovnu uporabu ili reciklažu stare EE opreme,
  • razvoj komunikacijske strategije – komunikacijski plan sa jasno definiranim ciljevima, porukama i ciljanim skupinama,
  • intenzivirati provođenje akcija prikupljanja otpada,
  • provoditi akcije čišćenja okoliša uključujući i akcije čišćenja mora

Opće mjere gospodarenja otpadom i opasnim otpadom

Opće mjere gospodarenja otpadom

S otpadom treba gospodariti vodeći računa da je gospodarenje otpadom od interesa za Republiku Hrvatsku.

Gospodarenje otpadom treba provoditi na način koji ne dovodi u opasnost ljudsko zdravlje i koji ne dovodi do štetnih utjecaja na okoliš. Mora se osigurati da otpad koji preostaje nakon postupaka obrade i koji se zbrinjava odlaganjem ne predstavlja opasnost za buduće generacije.

Zabranjeno je:

  • odbacivanje otpada u okoliš,
  • spaljivanje otpada u okolišu, uključujući spaljivanje otpada na moru te spaljivanje biljnog otpada iz poljoprivrede i šumarstva protivno odredbama Zakona i podzakonskih propisa donesenih na temelju njega,
  • potapanje otpada protivno odredbama Zakona i podzakonskih propisa donesenih na temelju njega,
  • gospodarenje otpadom protivno odredbama Zakona i podzakonskih propisa donesenih na temelju njega.

U svrhu sprječavanja odbacivanja otpada u okoliš i uklanjanje odbačenog otpada treba osigurati provedbu slijedećih mjera:

  • uspostaviti sustav za zaprimanje obavijesti o nepropisno odbačenom otpadu,
  • uspostaviti sustav evidentiranja lokacija odbačenog otpada,
  • provoditi redoviti godišnji nadzor područja grada radi utvrđivanja postojanja odbačenog otpada, a posebno lokacija na kojima je u prethodne dvije godine evidentirano postojanje odbačenog otpada,
  • provoditi druge mjere sukladno odluci predstavničkog tijela jedinice lokalne samouprave.

U tom smislu Grad Rijeka treba nastaviti s redovitim uklanjanjem većih količina otpada odbačenog u okoliš („divlja odlagališta“), naplavljenog otpada na gradskim plažama te otpada koji se odlaže uz spremnike na javnim površinama.

Grad Rijeka treba nastaviti i s poticanjem akcija čišćenja okoliša u organizaciji mjesne samouprave ali i drugih zainteresiranih organizatora, uključivo organizatora na svjetskoj razini. Sudjelovanjem u akcijama čišćenja okoliša sudionicima se budi svijest o važnosti odgovornog gospodarenja otpadom. Akcije može organizirati i Grad Rijeka. Gradski značaj mogle bi imati programirane akcije čišćenja plaža, podmorja plaža, površina uz glavne gradske obalne i druge šetnice i sl.

Sakupljanje, prijevoz i obrada predmeta i/ili tvari koji se mogu smatrati otpadom u svrhu zaštite javnog interesa nužni su ako bi neprimjenjivanje istog moglo:

  • ugroziti zdravlje ljudi,
  • izazvati rizik od onečišćenja voda, zraka, tla i/ili ugrožavanje životinja ili biljaka ili narušavanje njihovih prirodnih životnih uvjeta,
  • narušiti održivo korištenje voda ili tla,
  • onečistiti okoliš u većoj mjeri od neophodnog,
  • izazvati opasnosti od požara ili eksplozije,
  • izazvati prekomjernu buku,
  • pogodovati pojavi ili razmnožavanju uzročnika bolesti,
  • narušiti javni red i sigurnost, ili
  • značajno narušiti izgled mjesta, krajolika i/ili kulturnog dobra.

U svrhu sprječavanja nastanka otpada te primjene propisa i politike gospodarenja otpadom, obvezna je primjena slijedećeg reda prvenstva gospodarenja otpadom:

  1. sprječavanje nastanka otpada,
  2. priprema za ponovnu uporabu,
  3. recikliranje,
  4. drugi postupci oporabe npr. energetska oporaba i
  5. zbrinjavanje otpada.

Prilikom primjene reda prvenstva nadležna tijela državne vlasti, jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave i pravne osobe s javnim ovlastima koje obavljaju djelatnosti u vezi s okolišem i pravne osobe koje prema posebnim propisima obavljaju poslove zaštite okoliša:

  1. poduzimaju mjere kojima se potiču rješenja koja nude najbolji ishod za okoliš što može uključivati i prilagodbu reda prvenstva za gospodarenje određenom vrstom otpada ako je to opravdano rezultatima analize životnog ciklusa ukupnih učinaka stvaranja i gospodarenja tom vrstom otpada,
  2. uzimaju u obzir opća načela zaštite okoliša – načelo predostrožnosti i načelo održivosti, te tehničku izvedivosti i ekonomsku održivost i zaštitu resursa, kao i ukupne učinke na okoliš, ljudsko zdravlje, gospodarstvo i društvo u skladu sa člankom 9. Zakona,
  3. uzimaju u obzir da povećani troškovi koji mogu nastati primjenom reda prvenstva gospodarenja otpadom u usporedbi s drugim načinom postupanja s otpadom ne budu nerazmjerni te da postoji tržište za dobivene materijale ili energiju ili da se takvo tržište može oformiti

Otpad se mora oporabiti. Tvar koja nastaje materijalnom oporabom otpada ili proizvod nastao ukidanjem statusa otpada ne smije uzrokovati veći rizik u smislu opasnog svojstava te tvari od rizika koji postoji kod odgovarajuće primarne sirovine ili proizvoda proizvedenog iz primarne sirovine.

U svrhu osiguranja visokokvalitetnog recikliranja kako bi se postigli nužni standardi kvalitete u pojedinim sektorima recikliranja, otpad čija se vrijedna svojstva mogu iskoristiti mora se odvojeno sakupljati i skladištiti uvijek kad je to prikladno i izvedivo uzevši u obzir tehničke, okolišne i ekonomske uvjete.

Iznimno, otpad se može zbrinuti, a ne oporabiti, u slijedećim slučajevima:

  • stanje tehničke spoznaje ne omogućava oporabu otpada,
  • troškovi oporabe otpada su višekratno veći od troškova njegovog zbrinjavanja,
  • nema mogućnosti daljnje uporabe otpada ili dijelova otpada,
  • ako se zbrinjavanjem otpada manje opterećuje okoliš, nego njegovom oporabom, a osobito u odnosu na:
    • emisije tvari i energije u zrak, more, vodu i tlo,
    • korištenje prirodnih izvora,
    • energiju koju treba potrošiti ili koju je moguće obnoviti ili
    • opasne tvari sadržane u otpadu proizvedenom prilikom oporabe otpada.

Drugi postupci zbrinjavanja otpada imaju prednost pred odlaganjem.

Mjere gospodarenja opasnim otpadom

Proizvodnja, sakupljanje i prijevoz opasnog otpada, kao i njegovo skladištenje i obrada, moraju se obavljati sukladno temeljnim zakonskim odredbama o načelima gospodarenja otpadom, o redu prvenstva, o oporabi otpada, o izbjegavanju opasnosti za ljudsko zdravlje i štetnih utjecaja na okoliš uz primjenu mjera kojima se osigurava sljedivost od proizvodnje do njegove obrade, kao i nadzor toka opasnog otpada.

Zabranjeno je miješanje opasnog otpada s drugim vrstama opasnog otpada koji imaju drukčija fizikalna, kemijska ili opasna svojstva, te s drugim vrstama otpada i drugim tvarima ili materijalima, uključujući razrjeđivanje opasnih tvari a u slučaju da je do toga došlo treba provesti odvajanje opasnog od drugih vrsta otpada, uzimajući u obzir kriterije tehničke i ekonomske provedivosti.

Pravna ili fizička osoba – obrtnik može privremeno skladištiti vlastiti opasni proizvodni otpad u količini do 200 kg a u količini većoj od 200 kg ako je upisana u Očevidnik određenih osoba koje skladište vlastiti proizvodni otpad.

Provesti će se nacionalna analiza postojećih i potrebnih kapaciteta za obradu opasnog otpada, što uključuje izradu studije izvedivosti koja će analizirati postojeće kapacitete za obradu opasnog otpada i utvrditi potrebne dodatne kapacitete. Temeljem toga dati će se dati dodatne smjernice za unaprjeđenje sustava koje će se moći primijeniti na jedinice lokalne samouprave.

Odvojeno prikupljanje problematičnog otpada treba osigurati u fiksnim i mobilnim reciklažnim dvorištima.

U 2016. godini dovršena je rekonstrukcija reciklažnog dvorišta Mihačeva draga, gdje građani mogu predavati: kemikalije iz kućanstva, motorna ulja te masti, jestiva ulja i masti, boje, ljepila, fluorescentne cijevi, štedne žarulje, tonere, lijekove, baterije i akumulatore, ambalažu s ostacima opasnih tvari te ambalažu pod tlakom. Nabavljena su i dva mobilna reciklažna dvorišta u koja se može predavati problematični otpad. Veća dostupnost i kapacitet za odvojeno sakupljanje problematičnog otpada osigurat će se izgradnjom potrebnog broja reciklažnih dvorišta i njihovim opremanjem za zaprimanje svih vrsta problematičnog otpada.

Mjere prikupljanja miješanog i biorazgradivog komunalnog otpada

Neprovođenjem mjera prikupljanja miješanog i biorazgradivog komunalnog otpada može se ugroziti zdravlje ljudi i okoliš.

Mjere treba provoditi kako bi se smanjio udio biorazgradivog komunalnog otpada u nastalom miješanom komunalnom otpadu te smanjile količina biorazgradivog komunalnog otpada i ukupna količina komunalnog otpada koji se zbrinjava odlaganjem.

Planom gospodarenja otpadom RH za razdoblje 2017. – 2022. godine za plansko razdoblje propisana je obveza smanjenja ukupne količine proizvedenog komunalnog otpada za 5%, odvojenog prikupljanja 60% komunalnog otpada (prvenstveno papir, karton, staklo, plastika, metal, biootpad i dr.), odvojenog prikupljanja 40% biootpada iz komunalnog otpada u odnosu na količine proizvedene u 2015. godini. Količine nastalog i odloženog miješanog i biorazgradivog otpada biti će to manje što će stope ispunjenja navedenih ciljeva biti više.

U odnosu na postojeće stanje potrebno je:

  • definirati način pružanja javnih usluga prikupljanja miješanog komunalnog otpada i biorazgradivog komunalnog otpada:
    • kriterij obračuna količine otpada, standardne veličine i druga bitna svojstva spremnika za sakupljanje otpada na način da spremnik bude primjeren potrebi pojedinog korisnika usluge, najmanju učestalost odvoza otpada prema područjima, obračunska razdoblja kroz kalendarsku godinu, kriterije za obračun cijene obvezne minimalne javne usluge, način određivanja udjela korisnika javne usluge u slučaju kad su korisnici javne usluge kućanstva i koriste zajednički spremnik, a nije postignut sporazum o njihovim udjelima, način određivanja udjela korisnika javne usluge u slučaju kad su korisnici javne usluge kućanstva i pravne osobe ili fizičke osobe – obrtnici i koriste zajednički spremnik, a nije postignut sporazum o njihovim udjelima.
  • način korištenja javne površine za prikupljanje otpada, način korištenja površina, kojima upravlja JLS, za potrebe kompostiranja biootpada koje može obavljati korisnik usluge;
  • odrediti davatelja javne usluge prikupljanja miješanog otpada i davatelja javne usluge prikupljanja biorazgradivog otpada;
  • odrediti davatelje usluga povezanih s javnom uslugom.

Kod definiranja načina pružanja javnih usluga treba voditi računa o tome da se svim obveznicima korištenja javne usluge osigura dostupnost cjelokupne infrastrukture. Korisniku usluge mora biti osigurana mogućnost odvojene predaje otpada na njegovom obračunskom mjestu i korištenjem reciklažnog dvorišta, mobilnog reciklažnog dvorišta te spremnika postavljenog na javnoj površini i odvoz glomaznog otpada.

Treba osigurati uredno i rutinirano obavljanje javne usluge i što viši standard javne usluge a obvezno minimalni: da se na lokaciji obračunskog mjesta korisnicima javne usluge osigura mogućnost odvojene predaje miješanog komunalnog otpada i otpadnog papira i kartona, a biorazgradivog komunalnog otpada odnosno biootpada kada se za to ostvare uvjeti.

Kod  izbora metoda i tehnike prikupljanja i načina naplate javne usluge prema predanoj količini otpada treba koristiti metode i tehniku sukladno najboljoj praksi i specifičnostima područja sakupljanja vodeći računa da se, što je više moguće, postojeća tehnika, uz nužnu tehničku prilagodbu, zadrži u daljnjoj primjeni. Treba spriječiti dostupnost spremnika za prikupljanje miješanog i biorazgradivog komunalnog otpada  (iznimno) postavljenih na javnoj površini osobama koje nisu njihovi registrirani korisnici. Treba težiti korištenju tehnike koja omogućava prepoznavanje i registraciju korisnika usluge i mjerenje predane količine otpada kod svakog korištenja spremnika (iznimno) postavljenih na javnoj površini.

Prikladnost postojećih metoda i tehnike sakupljanja miješanog i biorazgradivog komunalnog otpada treba provjeriti odgovarajućom studijom izvodljivosti, a primjenjivost i prihvatljivost novih metoda provedbom pilot projekata. Do tada treba ulagati u zamjenu postojećih spremnika za sakupljanje miješanog komunalnog otpada zbog dotrajalosti ili oštećenja.

Vrlo je važno u okviru javne usluge osigurati provedbu potrebnih analiza količina, sastava i svojstava komunalnog otpada i/ili njegovih tokova.

Treba osigurati da se navedene mjere provedu na kvalitetan, postojan i ekonomski učinkovit način u skladu s načelima održivog razvoja, zaštite okoliša i gospodarenja otpadom osiguravajući pri tom javnost rada.

Osiguranje odgovarajućeg broja i vrsta spremnika za prikupljanje miješanog komunalnog otpada i biorazgradivog komunalnog otpada (odvojeno sakupljanje biootpada)

Godine 2014. kapacitet spremnika za prikupljanje miješanog komunalnog otpada bio je oko 2 puta veći od potrebnog za sakupljanje 37.331 t miješanog komunalnog otpada dva puta tjedno. Za prikupljanje 18.090 t miješanog komunalnog otpada prosječne volumne gustoće 220 kg/m3 i potpuno iskorištenje volumena spremnika, ocjenjuje se da bi postojeći kapacitet spremnika (oko 4400 m3), kod učestalosti sakupljanja dva puta tjedno, do 2022. godine teoretski za više od 5 puta premašivao potrebe.

Za osiguranje propisanog minimalnog standarda sakupljanja miješanog komunalnog otpada broj lokacija za prikupljanje treba povećati sa 2.885 u 2016. godini na oko 11.500 u 2022. godini.  Da bi se osigurao optimalni jedinični kapacitet spremnika biti će potrebno postojeće spremnike od 1100 l zamijeniti spremnicima manjeg jediničnog volumena.

Odvojeno prikupljanje biootpada potrebno je osigurati kada se osiguraju kapaciteti za biološko recikliranje i korištenje dobivenog komposta, bioplina i digestata. Sukladno propisanom minimalnom standardu odvojeno odvojeno sakupljanje treba osigurati na obračunskom mjestu korisnika javne usluge dakle na oko 11.500 adresa.

U svrhu osiguranja odvojenog sakupljanja oko 4.700 t biootpada, uz pretpostavku da će u planskom razdoblju na području ovog plana nastati oko 16.000 t biootpada (biorazgradivog otpada iz vrtova i parkova i kuhinja), da će svaki korisnik usluge proizvesti godišnje 224 kg biootpada te da će se postići stopa odvojenog sakupljanja od 40%, ocjenjuje se da će do kraja 2022. godine odvojeno sakupljanje biootpada trebati uspostaviti teoretski za najmanje oko 52.500 korisnika javne usluge.

U sustavima gospodarenja komunalnim otpadom s odvojenim sakupljanjem otpada za recikliranje i pripremu za ponovnu uporabu i mogućnošću biostabilizacije miješanog komunalnog otpada prije odlaganja, kao što je slučaj na riječkom području, odvojeno sakupljanje miješane biorazgradive frakcije nije potrebno.

Zaključno:

  • definirati način pružanja javnih usluga prikupljanja miješanog komunalnog otpada i biorazgradivog komunalnog otpada,
  • odrediti davatelja javne usluge prikupljanja miješanog otpada i davatelja javne usluge prikupljanja biorazgradivog komunalnog otpada; odrediti davatelje usluga povezanih s javnom uslugom.
  • provoditi mjere i aktivnosti sprječavanja nastanka komunalnog otpada u kućanstvima, javnim ustanovama i uslužnim djelatnostima,
  • uvođenje naplate prikupljanja i obrade miješanog i biorazgradivog komunalnog otpada po količini – u Gradu Rijeci cijena usluge odvoza komunalnog otpada određuje se prema volumenu te intenzitetu odvoza komunalnog otpada
  • izraditi studiju izvodljivosti za provjeru prikladnosi postojećih metoda i tehnike sakupljanja miješanog i biorazgradivog komunalnog otpada, provesti pilot projekt primjenjivost i prihvatljivost novih metoda provedbom pilot projekata.
  • ulagati u zamjenu postojećih spremnika za sakupljanje miješanog komunalnog otpada zbog dotrajalosti ili oštećenja.
  • osigurati provedbu potrebnih analiza količina, sastava i svojstava komunalnog otpada i/ili njegovih tokova.

Mjere odvojenog prikupljanja papira, metala, stakla i plastike te glomaznog komunalnog otpada

Odvojeno sakupljanje je sakupljanje prilikom kojega se tijekovi otpada drže odvojeno prema njegovoj vrsti i svojstvima kako bi se olakšala specifična obrada, posebice postupci pripreme za ponovnu uporabu i postupci recikliranja.

Cilj na nacionalnoj razini je odvojeno prikupiti 60% komunalnog otpada (prvenstveno papir, karton, staklo, plastika, metal, biootpad i dr.) do kraja 2022. godine. Prije toga mora se postići zakonski cilj odnosno osigurati odvojeno sakupljanje u svrhu recikliranja i pripreme za ponovnu uporabu najmanje 50% proizvedene količine otpadnog papira, plastike, metala i stakla iz kućanstva, a po mogućnosti i iz drugih izvora ako su ti tokovi otpada slični otpadu iz kućanstva. Rok za postizanje zakonski definiranog cilja je 1. siječnja 2020.

Odvojeno sakupljanje otpada iz kućanstva

Grad Rijeka treba omogućiti postavljanje spremnika za odvojeno sakupljanje prioritetnih tokova otpada na javnoj površini te omogućiti preuzimanje tog otpada putem reciklažnih dvorišta, uključivo otpadne ambalaže za piće uz isplatu povratne naknade.

Sukladno obvezi JLS propisanoj Uredbom o gospodarenju komunalnim otpadom, odvojeno sakupljanje otpadnog papira i kartona, umjesto na javnoj površini treba osigurati u okviru javne usluge i to na obračunskom mjestu korisnika javne usluge.

Za Grad Rijeku primarna metoda odvojenog sakupljanja problematičnog otpada i posebnih kategorije otpada koji nisu predani prodavatelju ili sakupljaču posebnih kategorija otpada treba biti sakupljanje u fiksnim i mobilnim reciklažnim dvorištima.

Odvojeno sakupljanje otpada u gospodarskim djelatnostima

Kao i u slučaju gospodarenja s komunalnim otpadom iz domaćinstava, svi gospodarski subjekti, proizvođači komunalnog otpada i otpada sličnog komunalnom, moraju poduzeti mjere (in situ) za odvojeno prikupljanje otpada. Svaki gospodarski subjekt dužan je ustrojiti odvojeni sustav prikupljanja prema svojoj djelatnosti, uz obavezno izdvajanje korisnih komponenti komunalnog otpada. Navedeno znači da u okvirima radnog prostora mora biti osigurano jedno ili više mjesta za odlaganje otpadnog papira i kartona, plastike, metalnog otpada, drva, tekstila, posebnih kategorija otpada i glomaznog otpada.  Treba nastaviti s metodom sakupljanja na obračunskom mjestu korisnika usluge ( od-vrata-do-vrata,na kućnom pragu).

Metode sakupljanja na javnoj površini, ovisno o specifičnostima područja, treba uskladiti sa metodom koja će se odrediti studijom izvodljivosti sustava sakupljanja komunalnog otpada.

Odvojeno sakupljanje komunalnog otpada iz javnih i uslužnih djelatnosti

Komponente komunalnog otpada potrebno je odvojeno skupljati u sklopu radnih prostora javnih i uslužnih djelatnosti. Sustav sakupljanja je potrebno ustrojiti prema tipu djelatnosti. Kod škola i ustanova naglasak je potrebno staviti na skupljanje otpadnog papira i kartona. U gradskim službama naglasak je osim na otpadni papir i karton i uredski pribor potrebno staviti i na odvojeno skupljanje vrsta otpada koje mogu sadržavati opasne komponente (toneri, fluorescentne cijevi, baterije i sl.).

Osiguranje odgovarajućeg broja i dostupnosti reciklažnih dvorišta

Sukladno zakonski propisanoj obavezi, za područje Grada Rijeke potrebno je osigurati funkcioniranje najmanje pet reciklažnih dvorišta te mobilnih reciklažnih dvorišta u broju potrebnom da se osigura odvojeno sakupljanje otpada najmanje jednom u četiri mjeseca.

Uzimajući u obzir da je predviđeno da će od dva postojeća fiksna reciklažna dvorišta dalje nastaviti s radom centralno reciklažno dvorište Mihačeva draga i da su u funkciji dva mobilna reciklažna dvorišta, da je potrebno osigurati ujednačenu pristupačnost fiksnih i mobilnih reciklažnih dvorišta, da bi se zadovoljili propisani minimalni standardi Grad Rijeka treba osigurati četiri dodatna fiksna (građevine) reciklažna dvorišta i barem još jedno mobilno reciklažno dvorište. Mobilna reciklažna dvorišta treba koristiti primarno za sakupljanje problematičnoog i stinog otpada posebne katgeorije.

S obzirom na prostorne mogućnosti predložu se sljedeće preferentne lokacije za izgradnju novih reciklažnih dvorišta:

  • Jože Vlahovića, između brodogradilišta „3.maj“ i željezničke pruge,
  • Braće Cetina, zona podvožnjaka “RIO”,
  • Mihačeva draga, unutar K3-8,
  • Draga, unutar površine K3-2.

Navedene lokacije početkom 2017. godine unesene su u Prostorni plan i Generalni urbanistički plan Grada Rijeke. Dodatne i zamjenske lokacije potrebno je utvrditi zasebnom studijom, koja će predstavljati stručnu podlogu, temeljem koje će lokacije biti unesene u prostorno-plansku dokumentaciju.

Osiguranje odgovarajućeg broja i vrsta spremnika za odvojeno sakupljanje prioritetnih tokova komunalnog otpada putem spremnika postavljenih na javnoj površini

U odnosu na zakonsku obvezu osiguranja odvojenog sakupljanja putem spremnika postavljenih na javnoj površini problematičnog otpada, otpadnog papira, metala, stakla, plastike i tekstila koji nisu obuhvaćeni sustavom gospodarenja posebnom kategorijom otpada trebalo bi osigurati odvojeno sakupljanje problematičnog otpada.  Temeljem loših iskustava u provedbi odvojenog sakupljanja otpadnih baterija i lijekova navedena metoda sakupljanja ne smatra se prikladnom za Grad Rijeku pa se, ako se ocijeni opravdanim, može zamijeniti prikladnijom metodom: sakupljanjem korištenjem spremnika kod korisnika usluge odnosno spremnika izravno ustupljenih korisniku usluge.

Zbog uočenih značajnih neproporcionalnosti, postojeću raspodjelu kapaciteta spremnika potrebno je preispitati u odnosu na volumene pojedinih tokova otpada koje treba sakupljati. Jednako je potrebno preispitati i jedinične volumene spremnika.

Osiguranje sakupljanja krupnog (glomaznog) komunalnog otpada

Primarna metoda za sakupljanje krupnog (glomaznog) komunalnog otpada treba biti sakupljanje u fiksnom (građevini) reciklažnom dvorištu. Postojeću metodu sakupljanja za nepoznate korisnike davatelj usluge treba zamijeniti sakupljanjem, jednom na godinu, na lokaciji obračunskog mjesta korisnika usluge.

Treba nastaviti s pružanjem usluge preuzimanja krupnog otpada na poziv korisnika usluge uz naplatu troškova prijevoza tog otpada do reciklažnog dvorišta.

Treba osigurati odvojeno sakupljanje glomaznog otpada od papira i kartona, plastike, metala, stakla, tekstila i drva ili sakupljanje miješanog glomaznog otpada i njegovo razdvajanje na navedene tokove u recilažnom dvorištu.

Osiguranje sortiranja prioritetnih vrsta odvojeno sakupljenog komunalnog otpada

Glavni cilj sortiranja treba biti osiguranje što većeg raspona kvalitete te povećanje tržišne konkurentnosti i vrijednosti odvojeno sakupljenog otpada uz osiguranje veće dobiti (ili manjih troškova) nego što bi se postiglo samo odvojenim sakupljanjem.

Sukladno nacionalnom planu gospodarenja otpadom u okviru pripreme zahvata treba izraditi posebnu studiju izvodljivosti. Radi prostornih ograničenja na području Grada Rijeke kapacitet sortirnice ne bi smio biti takav da može uzrokovati značajnije negativne utjecaje na okoliš odnosno trebao bi biti manji od 75 t/dan.

KD Čistoća d.o.o vrši pripreme za gradnju sortirnice u Mihačevoj dragi. Za istu je otkupila zemljište u Mihačevoj dragi, a tijekom 2015. godine izrađena je priprema koncepta tehnologije sortiranja koji se temelji na uspostavljenom sustavu primarne selekcije. Trenutno je u izradi glavni projekt.

Imajući u vidu postojeće stanje (vidjeti poglavlje 4.) i mjere propisane važećom prostorno-planskom dokumentacijom te Planom gospodarenja otpada RH za razdoblje od 2017. – 2022. godine, za Grad Rijeku se za naredni period od 6 godina definiraju sljedeće mjere s ciljem unaprjeđenja sustava odvojenog sakupljanja otpada:

Zaključno:

  • Uspostaviti četiri nova reciklažna dvorišta (uz postojeće reciklažno dvorište Mihačeva draga),
  • Nabaviti jedno mobilno reciklažno dvorište,
  • Uspostaviti sortirnicu za odvojeno sakupljeni otpad na lokaciji Mihačeva draga,
  • Provesti pilot projekte sakupljanja otpada sukladno studiji unaprjeđenja sustava sakupljanja komunalnog otpada, sortiranja odvojeno sakupljenog komunalnog otpada i sustava naplate usluga prema količini otpada,
  • Izraditi studiju izvodljivosti nabave opreme i unaprjeđenja sustava sakupljanja temeljem rezultata pilot projekta,
  • Nabava opreme temeljem rezultata studije izvodljivosti nabave opreme i unaprjeđenja sustava sakupljanja
  • primjena metoda i tehnike sukladno najboljoj praksi i specifičnostima područja sakupljanja.
  • treba nastaviti s pružanjem usluge preuzimanja krupnog otpada na poziv korisnika usluge uz naplatu troškova prijevoza tog otpada do reciklažnog dvorišta.

Mjere gospodarenja posebnim kategorijama otpada

Sukladno Zakonu, posebnom kategorijom otpada smatraju se: biootpad, otpadni tekstil i obuća, otpadna ambalaža, otpadne gume, otpadna ulja, otpadne baterije i akumulatori, otpadna vozila, otpad koji sadrži azbest, medicinski otpad, otpadni električni i elektronički uređaji i oprema, otpadni brodovi, morski otpad, građevni otpad, otpadni mulj iz uređaja za pročišćavanje otpadnih voda, otpad iz proizvodnje titan dioksida, otpadni poliklorirani bifenili i poliklorirani terfenili, određeni otpad za kojeg, temeljem analize postojećeg stanja o gospodarenju tim otpadom, ministar odlukom utvrdi da je radi ispunjavanja načela gospodarenja otpadom, provedbe reda prvenstva te zaštite ljudskog zdravlja i okoliša potrebno odrediti poseban način gospodarenja tim otpadom, te određeni otpad za kojeg je propisom Europske unije uređen način gospodarenja.

U kućanstvu i drugim izvorima komunalnog otpada uobičajeno nastaju slijedeće posebne kategorije otpada: biootpad, otpadna ambalaža, otpadna vozila (i dijelovi), otpadna ulja, otpadne baterije i akumulatori, otpadne gume, električni i elektronički otpad, otpadni tekstil i otpadna obuća, medicinski otpad, građevni otpad i otpad koji sadrži azbest.

Na nacionalnoj razini nisu doneseni pravilnici za biootpad, otpadne brodove i morski otpad. U pogledu gospodarenja otpadnim muljem iz uređaja za pročišćavanje otpadnih voda donesen je pravilnik kojim je uređeno korištenje tog mulja u poljoprivredi. Za građevni otpad cilj gospodarenja propisan je i Zakonom.

Godišnje okvirne ciljeve za gospodarenje pojedine posebne kategorije otpada utvrđuje i njihovo ispunjenje prati Fond u suradnji s Hrvatskom agencijom za okoliš i prirodu.

Otpad koji se smatra posebnom kategorijom otpada mora se odvajati na mjestu nastanka, odvojeno prikupljati i skladištiti na način određen propisom kojim se uređuje gospodarenje tom posebnom kategorijom otpada.

Grad Rijeka provodi odvojeno prikupljanje posebnih kategorija otpada na način da je osigurano:

  • funkcioniranje dva stacionarna reciklažna dvorišta i dvije mobilne jedinice na svom području za prikupljanje: otpadne ambalaže, otpadnih gume, otpadnih ulja, otpadnih baterija i akumulatora, medicinskog otpada, otpadnih električnih i elektroničkih uređaja, otpadnog tekstila, glomaznog otpada,
  • funkcioniranje reciklažnog dvorišta za oporabu neopasnog građevnog otpada kojim upravlja tvrtka GRD d.o.o., lokacija za gradnju drugog predviđena je u ŽCGO Marišćina (za sakupljanje i obradu mobilnim postrojenjem) a planira se izgraditi u sklopu faze 4., najbliža lokacija za gradnju kazete za odlaganje otpada koji sadrži azbest je u ŽCGO Marišćina a planira se graditi u sklopu faze 8.
  • postavljanje odgovarajućeg broja i vrsta spremnika za odvojeno sakupljanje ambalaže i otpadnog tekstila,
  • predaja tvrtkama koje posjeduju dozvolu za gospodarenje posebnom kategorijom otpada.

Biootpad

Biootpad je biološki razgradiv otpad iz vrtova i parkova, hrana i kuhinjski otpad iz kućanstava, restorana, ugostiteljskih i maloprodajnih objekata i slični otpad iz proizvodnje prehrambenih proizvoda. Sukladno Uredbi o komunalnom otpadu odvojeno sakupljanje biootpada treba osigurati u okviru javne usluge sakupljanja miješanog i biorazgradivog otpada na način da se biootpad sakuplja odvojeno od otpadnog papira i kartona.

Cilj na razini RH je postići da kućanstva odvajaju biootpad od ostalog komunalnog otpada odlaganjem u spremnike za biootpad te njegova biološka obrada aerobnim ili anaerobnim postupcima recikliranja. Odvojeno sakupljanje biootpada treba osigurati u okviru javne usluge sakupljanja miješanog komunalnog otpada a sa uslugom započeti kada je osigurana biološka obrada (kompostiranje, aerobna digestija) sakupljenih količina te korištenje svih proizvedenih količina komposta odnosno digestata

Njegovo odvojeno prikupljanje na mjestu nastanka direktno utječe na smanjenje količine miješanog komunalnog otpada za zbrinjavanje u ŽCGO Marišćina.

Za odvojeno sakupljanje biootpada potrebno je uvesti najmanje jedan dodatni spremnik i posebna vozila za sakupljanje. Biootpad nije pogodan za učestaliju i dugotrajniju manipulaciju. Ekonomska samoodrživost sustava recikliranja biootpada osjetljiva je na troškove  puno više nego što je to slučaj sa ostalim prioritetnim vrstama reciklabilnog otpada pa je potrebno kapacitete za recikliranje biootpada smjestititi/osigurati  što bliže mjestu nastanka otpada i mjestu potrošnje dobivenih proizvoda recikliranja. Takvi kapaciteti sada ne postoje na riječkom području.

Budući da, pored navedenih razloga, izgradnja i održavanje postrojenja za obradu biootpada mogu, ovisno o tehnologiju, predstavljati i znatan kapitalni i operativni izdatak, prije donošenja odluke potrebno je napraviti studiju izvodljivosti skupljanja i biološke obrade biootpada, u sklopu koje će se, kroz odgovarajuće analize tehničke izvodljivosti, financijske i ekonomske analize uključivo analize rizika, provjeriti potreba za uspostavom takvog sustava u postojećoj situaciji gospodarenja otpadom na riječkom području.

Ovim planom posebni značaj daje se sprječavanju nastanaka i gospodarenju otpadom od hrane.

Otpad od hrane je hrana namijenjena ljudskoj prehrani, u jestivom ili nejestivom stanju, uklonjena iz proizvodnje ili lanca opskrbe i namijenjena zbrinjavaju, uključujući na razinama primarne proizvodnje, prerade, proizvodnje, prijevoza, skladištenja, maloprodaje ili na razini potrošača, uz iznimku gubitaka u primarnoj proizvodnji.

Proizvodnja otpada od hrane osim negativnog učinka na okoliš u smislu neodgovarajućeg iskorištenja prirodnih resursa za proizvodnju hrane, utjecaja na tlo, bioraznolikosti, štetnih emisija u okoliš, obuhvaća i socijalno-ekonomske i moralne komponente.

Nastanku otpada od hrane pridonose:

  • nedovoljno planiranje kupovine i obroka te promotivne akcije kao što su „kupi jedan dobiješ dva“ vode ka tome da se previše hrane kupuje i priprema,
  • nerazumijevanje značenja „najbolje upotrebiti do“ i „upotrebiti do“ vode bacanju jestive hrane,
  • standardizacija veličine obroka u restoranima i kantinama,
  • teškoće u predviđanju broja gostiju (problem u objektima koji poslužuju hranu),
  • uravljanje zalihama u proizvodnji i trgovini,
  • visoki standardi kvalitete (maloprodaja),
  • prevelika proizvodnja ili nedostatak potražnje za pojedinim proizvodima u određenom dijelu godine; oštećenje proizvoda i ambalaže (poljoprivredni proizvođači i prerađivači –  proizvođači hrane),
  • neodgovarajuće skladištenje i transport u cijelom lancu proizvodnje hrane.

Sukladno dobroj praksi članica EU, u sprječavanju nastanka i gospodarenju otpadom od hrane treba primjenjivati slijedeći red prvenstva:

  •  sprečavanje nastanka otpada od hrane na izvoru ,
  •  sprječavanje da jestiva hrana postane otpad, davanje prioriteta njezinoj ljudskoj potrošnji umjesto korištenja u ishrani životinja i preradi u neprehrambene proizvode,
  •  organsko recikliranje (kompostiranje, anaerobna digestija),
  •  energetska oporaba,
  •  odlaganje.

Težište mjera u gospodarenju otpadnom hranom na području ovog Plana trebalo bi biti na mjerama sprječavanja nastanka otpadne hrane u kućanstvima kao što je organizacija informativno-edukativnih kampanja.

U okviru poslova koje KD Čistoća d.o.o. Rijeka svakodnevno obavlja nastaju značajne količine drvenog otpada, najvećim dijelom kroz obavljanje djelatnosti održavanja zelenih površina tj. orezivanjem stabala i grmova. Osim toga, određene količine drvenog otpada (iz podnih obloga, dotrajalog namještaja, prozorskih okvira i sl.) prikupljaju se i putem spremnika za glomazni otpad i reciklažnih dvorišta. S ciljem iskorištavanja navedenih drvenih komponenti za vlastite energetske potrebe (grijanja i tople vode), KD Čistoća d.o.o. Rijeka planira na lokalitetu Mihačeve drage izgraditi kotlovnicu na biomasu. Na ovaj način će se smanjiti količina otpada koji je potrebno zbrinuti, uz upotrebu ekološki prihvatljivijeg goriva u odnosu na fosilna goriva.

Ambalažni otpad

Sustav gospodarenja ambalažnim otpadom obuhvaća sav ambalažni otpad, neopasni i ambalažni otpad onečišćen opasnim tvarima, a cilj koji se treba ostvariti putem sustava gospodarenja ambalažnim otpadom je sprječavanje nastajanja ambalažnog otpada, ponovna uporaba ambalaže, recikliranje i drugi postupci oporabe ambalažnog otpada te u konačnici smanjenje odlaganja ambalažnog otpada.

Prema odredbama Pravilnika o ambalaži i otpadnoj ambalaži (NN 88/15, 78/16), ambalažni otpad sakupljaju tvrtke koje posjeduju odgovarajuću dozvolu za gospodarenje otpadom i koje su temeljem javnog poziva sklopile ugovor sa FZOEU o sakupljanju ambalažnog otpada, a koje će morati osigurati skladišne i tehničko-tehnološke uvjete sakupljanja ambalažnog otpada. Neovisno o navedenom davatelj usluge prikupljanja miješanog komunalnog otpada (KD Čistoća d.o.o.) svejedno je obvezan u okviru Zakonom propisane obveze odvojenog prikupljanja otpadnog papira, metala, stakla, plastike i tekstila prikupljati i otpadnu ambalažu od navedenih materijala.

Građane se treba poticati i educirati da odvajaju ambalažni otpad od ostalih vrsta komunalnog otpada te ga odlažu u odgovarajuće spremnike i reciklažna dvorišta na području grada, odnosno neposredno predaju direktno tvrtkama za sakupljanje ambalažnog otpada.

Prema članku 19. Pravilnika o ambalaži i ambalažnom otpadu davatelj usluge prikupljanja miješanog komunalnog otpada dužan je sakupljenu ambalažu od stakla i plastike predati tvrtkama za sakupljanje koje su temeljem javnog poziva sklopile ugovor sa FZOEU. KD Čistoća d.o.o. ima pravo na naknadu od FZOEU za troškove prikupljanja za prikupljene i predane količine otpadnog stakla i otpadne plastike na skladište sakupljača utvrđenih posebnom odlukom Fonda.

Gospodarenje odvojenom sakupljenom otpadnom ambalažom od papira i kartona, metala i tekstila u nadležnosti je KD Čistoća d.o.o. Rijeka.

Trenutno se u plastika, metal i tetrapak ambalaža prikupljaju u isti spremnik. Pošto se plastika i staklo moraju predati ovlaštenom sakupljaču koji je sklopio ugovor s Fondom, treba razmotriti mogućnost da se plastika i staklo sakupljaju u zaseban spremnik.

Planom gospodarenja otpadom RH propisano je da će se odvojeno prikupljeni papir, karton, metal, staklo i plastika odvoziti na postrojenja za sortiranje odvojeno prikupljenog otpada (sortirnice). Odvojeno prikupljeni otpad će se nakon sortiranja predati na obradu tvrtki koja posjeduje odgovarajuću dozvolu za gospodarenje otpadom.

Građevni otpad i otpad koji sadrži azbest

Prema Zakonu o održivom gospodarenju otpadom, do 1. siječnja 2020. mora se  putem nadležnih tijela osigurati priprema za ponovnu uporabu, recikliranje i druge načine materijalne oporabe, uključujući postupke zatrpavanja i nasipavanja, u kojima se otpad koristi kao zamjena za druge materijale, neopasnog građevnog otpada u minimalnom udjelu od 70% mase otpada.

U Planu gospodarenja otpadom RH za razdoblje 2017. – 2022. godine postavljen je cilj prema kojem je potrebno odvojeno prikupiti 75% građevnog otpada.

Prema Pravilniku o gospodarenju građevnim otpadom i otpadom koji sadrži azbest (NN 69/16), vlasnik građevnog otpada dužan je osigurati da je naveden otpad predan ovlaštenoj osobi.

Fizička osoba koja je vlasnik građevnog otpada može:

  • otpad predati osobi koja upravlja reciklažnim dvorištem,
  • otpad nastao od određenih proizvoda opće predviđene namjene (iz Priloga II. Pravilnika o građevnom otpadu i otpadu koji sadrži azbest) predati proizvođaču građevnog proizvoda koji na tržište područja Republike Hrvatske stavlja proizvod iste ili slične opće predviđene namjene na način da kupcu i/ili korisniku proizvoda osigura mogućnost povrata takvog uporabljenog proizvoda, što uključuje i višak materijala i mogućnost preuzimanja otpada koji nastaje od takvog proizvoda.

Gospodarenje s građevnim otpadom povjerava se osobama ovlaštenim za gospodarenje građevnim otpadom.

Na području Grada Rijeke u zoni Mihačeva draga uspostavljeno je reciklažno dvorište za obradu neopasnog građevnog otpada kojim upravlja tvrtka GRD d.o.o. te se za ovo plansko razdoblje ne predviđa dodatno osiguravanje infrastrukture za obradu građevnog otpada.

Prema Pravilniku o građevnom otpadu i otpadu koji sadrži azbest, vlasnik odnosno korisnik građevine u kojoj se nalazi azbest, dužan je, radi planiranja sustava gospodarenja građevnim otpadom koji sadrži azbest, na poziv jedinice lokalne samouprave, u roku određenom tim pozivom, dostaviti podatke o lokaciji građevine, procjeni količine, vrste i statusu materijala za kojeg je izvjesno da će postati azbestni otpad.

Vlasnik ili korisnik građevine ili dijela građevine dužan je:

  • redovito pregledavati dijelove građevine koji sadrže azbest kako bi utvrdio da li uslijed oštećenja ili dotrajalosti dolazi do izdvajanja azbestnih čestica iz materijala (materijal koji se mrvi) i po potrebi poduzeti mjere održavanja odnosno popravka (otvrdnjavanje azbesta, površinsko očvršćivanje azbesta i dr.) kojima se sprječava izdvajanje azbestnih čestica iz tog materijala,
  • kad odluči da se dotrajali dio građevine koji sadrži azbest više ne održava odnosno popravlja, osigurati izdvajanje azbesta iz dijelova te građevine na način da se spriječi raznošenje azbestnih vlakana te čestica, prašine i komada koji sadrže azbest izvan odgovarajuće građevine odnosno gradilišta.

Posjednik azbestnog otpada dužan je azbestni otpad, kojega predaje osobi koja upravlja reciklažnim dvorištem taj otpad predati u zatvorenom spremniku ili u odgovarajućoj nepropusnoj ambalaži (zatvorena čvrsta vreća ili materijal u potpunosti omotan odgovarajućom polietilenskom folijom i dr.) ili na drugi odgovarajući način kojim se posve sprječava svako ispuštanje azbestnog otpada, azbestnih vlakana i azbestne prašine izvan odgovarajućih spremnika.

U slučaju kada posjednik azbestnog otpada, koji predaje azbestni otpad ovlaštenoj osobi, isti nije pripremio za prijevoz, tu pripremu će obaviti osoba, koja obavlja prijevoz azbestnog otpada, prije obavljanja prijevoza tog otpada.

Osoba koja upravlja reciklažnim dvorištem dužna je preuzeti pošiljku azbestnog otpada, kada posjednik azbestnog otpada otpad preda u zatvorenom spremniku ili u odgovarajućoj nepropusnoj ambalaži. Kada posjednik azbestnog otpada ne postupi sukladno tome, osoba koja upravlja reciklažnim dvorištem nije dužna preuzeti takvu pošiljku azbestnog otpada.

Fizičke osobe građevni otpad koji sadrži azbest bez naknade predaju ovlaštenoj osobi koja ima sklopljen ugovor s FZOEU za prijevoz građevnog otpada koji sadrži azbest. Naknadu troškova prijevoza i zbrinjavanja takvog otpada osiguravaju JLS i FZOEU. Poslovni subjekti uz naknadu predaju građevni otpad koji sadrži azbest ovlaštenoj osobi za gospodarenje ovom vrstom otpada.

Odlaganje čvrsto vezanog azbestnog otpada – građevnog otpada koji sadrži azbest i čvrsto vezani azbestni otpad, dozvoljeno je na odlagalištu neopasnog otpada, na posebno izdvojenoj kazeti za azbest.

Grad Rijeka dužna je osobi koja upravlja odgovarajućim reciklažnim dvorištem u cijelosti nadoknaditi sljedeće troškove gospodarenja građevnim otpadom koji sadrži azbest koji je nastao u kućanstvu:

  • troškove koji nastaju u reciklažnom dvorištu radi preuzimanja, skladištenja i pripreme za prijevoz,
  • troškove prijevoza od odgovarajućeg reciklažnog dvorišta do odlagališta s posebno izgrađenom kazetom za zbrinjavanje azbesta, i
  • troškove zbrinjavanja građevnog otpada koji sadrži azbest na odlagalištu s posebno izgrađenom kazetom za zbrinjavanje azbesta.

Grad Rijeka dužna je, dopisom odnosno putem sredstava javnog priopćavanja ili na drugi odgovarajući način, uputiti poziv vlasnicima odnosno korisnicima građevina u kojima se nalazi azbest i od njih pribaviti podatke o lokacijama na kojima se nalazi azbest na području Grada Rijeke, procjeni količine, vrste i statusu materijala za kojeg je izvjesno da će postati azbestni otpad. Prikupljene podatke Grad Rijeka treba dostaviti Fondu za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost.

Otpadni tekstil i obuća

Otpadni tekstil i obuću građani predaju:

  • davatelju usluge prikupljanja miješanog komunalnog otpada putem spremnika za odvojeno prikupljanje otpadnog tekstila postavljenog na javnoj površini ili na drugi odgovarajući način,
  • osobi koja upravlja reciklažnim dvorištem, ili
  • prodavatelju tekstila i/ili obuće (čije su prodajne površine veće od 400 m2).

Pravna osoba ili fizička osoba-obrtnik, otpadni tekstil i obuću predaje sakupljaču odnosno oporabitelju otpadnog tekstila i obuće.

Sukladno Pravilniku o gospodarenju otpadnim tekstilom i otpadnom obućom (NN 99/15) prodavatelj je dužan osigurati preuzimanje otpadnog tekstila i/ili otpadne obuće u svojem prodajnom prostoru od posjednika iz kućanstva, bez naknade i bez obveze kupnje, i to za onu vrstu tekstila odnosno obuće koja se predaje kao otpad, a koju ima u svom asortimanu prodaje. Prodavatelj je dužan, na vidljivom mjestu, u svojem prodajnom prostoru ili neposrednoj blizini istog pod njegovim nadzorom osigurati spremnike za sakupljanje otpadnog tekstila i/ili otpadne obuće. Odredbe se odnose na prodavatelje čije su prodajne površine tekstila i/ili obuće veće od 400 metara kvadratnih.

Trenutno u Gradu Rijeci postoji 36 spremnika za odvojeno prikupljanje tekstila. Evidentiran je značajan pomak u odnosu na prethodne godine kao posljedica uvođenja spremnika za odvojeno sakupljanje ove vrste otpada iz kućanstva što je rezultiralo i porastom odvojeno sakupljenih količina otpadnog tekstila i obuće.

U planskom razdoblju potrebno je povećati broj spremnika za sakupljanje otpadnog tekstila i obuće iz komunalnog otpada.

U svrhu povećanja odvojeno sakupljenih količina otpadnog tekstila i obuće potrebno je provesti i dodatne izobrazno-informativne aktivnosti pružanjem informacija građanima o lokacijama spremnika za odvojeno prikupljanje otpadnog tekstila i obuće.

Uspostavom centra za ponovnu uporabu građani će imati mogućnost predati staru odjeću i obuću za koju smatraju da im više ne treba, a još se uvijek može koristiti. Predmeti će se zaprimiti, katalogizirati te će se procijeniti njihovo stanje, a potom će se čistiti i popravljati te urediti za daljnju prodaju, po prihvatljivim cijenama za građane koji si možda ne mogu priuštiti novu odjeću i obuću.

Medicinski otpad

Medicinski otpad je potrebno odvojeno sakupljati na mjestu nastanka te ga, ovisno o proizvedenim količinama, privremeno skladištiti do njegove obrade odnosno predaje ovlaštenom sakupljaču/obrađivaču.

  1. godine donesen je Pravilnik o gospodarenju medicinskim otpadom.

Sukladno zakonskim odredbama, a obzirom na godišnje količine proizvedenog medicinskog otpada, razlikuju se i obveze proizvođača otpada u smislu nužnog osiguranja odgovarajućeg skladišnog prostora za privremeno skladištenje medicinskog otpada.

Proizvođač medicinskog otpada može otpad predati tvrtki ovlaštenoj za obavljanje odgovarajuće djelatnosti gospodarenja otpadom, samostalno ga obraditi ukoliko posjeduje odgovarajuću dozvolu ili ga isporučiti na obradu izvan RH.

Obrada zaraznog medicinskog otpada obavlja se odgovarajućim fizikalno-kemijskim postupcima ili drugim odgovarajućim postupcima kojima se osigurava uklanjanje svih opasnih svojstava otpada. Također je moguć i njegov izvoz ili zbrinjavanje postupcima spaljivanja.

Nakon odgovarajuće obrade infektivnog otpada, a prije daljnjeg postupanja, ispitivanjima se dokazuje nepostojanje opasnih svojstava te se takav otpad smatra neopasnim proizvodnim otpadom koji se može uputiti na oporabu ili zbrinjavanje, uključujući i odlaganje na odlagališta neopasnog otpada, uz odgovarajući dokaz o nepostojanju opasnih svojstava.

Zbrinjavanje farmaceutskog, citotoksičnog i citostatskog te kemijskog i sličnog opasnog medicinskog otpada, obavlja se u postrojenju ovlaštenom za zbrinjavanje opasnog otpada spaljivanjem.

Odgovarajući uvjeti privremenog skladištenja patološkog otpada, prije njegova konačnog zbrinjavanja spaljivanjem u krematorijima ili zakapanjem u groblja sukladno propisu kojim je regulirano gospodarenje medicinskim otpadom, moraju se osigurati unutar zdravstvene ustanove koja je proizvođač tog otpada odnosno unutar odgovarajućeg područja groblja i/ili krematorija.

Građani u Gradu Rijeci mogu stare lijekove i sličan farmaceutski otpad predati u reciklažna dvorišta ili odnijeti u ljekarne.

Kao jedna od mjera se preporučuje naglasiti putem mrežnih stranica KD Čistoća d.o.o. Rijeka kako građani mogu stare lijekove i sličan farmaceutski otpad predati u ljekarne.

Na nacionalnoj razini u Planu gospodarenja otpadom RH navodi se kao mjera da je potrebno unaprijediti sustav gospodarenja medicinskim otpadom i to unaprjeđenjem praćenja toka kao i unaprjeđenjem postojećeg sustava obrade medicinskog otpada.

Električni i elektronički otpad

Pravilnikom o gospodarenju otpadnom električnom i elektroničkom opremom (NN 42/14, 48/14, 107/14, 139/14) propisane su obveze gospodarenja električnim i elektroničkim otpadom (EE otpad).

Posjednik EE otpada obvezan je EE otpad odvajati od miješanog komunalnog otpada i od ostalih vrsta otpada te ga predati u cijelosti i u stanju iz kojeg je vidljivo da nije prethodno rastavljan radi vađenja zasebnih komponenti ili dijelova. Takvim EE otpadom smatraju se i prethodno nerastavljeni dijelovi EE opreme koja se sastoji od više cjelina (npr. monitori računala, elektromotori crpki ili kompresora i sl.).

Posjednik EE otpada u registriranoj osobi obvezan je posebno odvojiti i evidentirati EE otpad koji odgovara definiciji EE otpada iz kućanstva od ostalog EE otpada te ga odvojeno i uz ostali EE otpad predati sakupljaču uz odgovarajuće prateće listove. Posjednik EE otpada koji je sukladno posebnom propisu klasificiran kao opasan otpad nije obvezan uz prateći list predati deklaraciju o svojstvima otpada kao ni izvješće o ispitivanju svojstava tog EE otpada.

Predaja odvojeno sakupljenog EE otpada obavlja se bez naplate za kućanstva i registrirane osobe.

Sabirni centar je mjesto sakupljanja EE otpada koje predstavlja dio mreže mjesta sakupljanja EE otpada koji nastaje u kućanstvu i u registriranoj osobi, kao što su: komunalna tvrtka, prodavatelj, serviser, sabirno mjesto sakupljača, prihvatno mjesto obrađivača, reciklažno dvorište i ostala mjesta za preuzimanje i skladištenje EE otpada.

Prodavatelj s maloprodajnom trgovinom koja ima više od 400 m2 prodajne površine za EE opremu mora unutar svog poslovnog prostora osigurati preuzimanje EE otpada vanjskih dimenzija do 25 cm od posjednika u kućanstvu bez naknade i bez obveze kupnje – sukladno članku 10. Pravilnika o gospodarenju otpadnom električnom i elektroničkom opremom.

Posjednik EE otpad može predati ovlaštenom sakupljaču koji ga u takvom stanju predaje ovlaštenom obrađivaču. Sakupljač je obvezan, na poziv posjednika EE otpada u kućanstvu, bez naplate i unutar 20 dana od poziva preuzeti EE otpad čija je ukupna masa veća od 30 kg, a može preuzeti i manju količinu. Posjednik EE otpada u kućanstvu obvezan je prilikom predaje EE otpada sakupljaču potvrditi primopredaju EE otpada potpisom na obrascu Potvrda o primopredaji EE otpada u kućanstvu.

U Gradu Rijeci građani EE otpad mogu predati u reciklažna dvorišta, kao i ovlaštenom sakupljaču ili prodavatelju EE opreme.

U posljednjih nekoliko desetljeća rastuća je potreba i ovisnost o elektroničkim proizvodima kako u kućanstvima tako i na radnim mjestima te sve više nastaje električni i elektronički otpad.

U planskom razdoblju predlaže se provoditi edukativne mjere u cilju sprječavanja nastanka EE otpada te predlagati ideje za ponovnu uporabu ili reciklažu stare EE opreme.

Zaključno:

  • provoditi izobrazno-informativne mjere i aktivnosti i mjere i aktivnosti sprječavanja nastanka otpada (s naglaskom na biootpad i EE otpad),
  • izraditi Studiju izvodljivosti skupljanja i obrade biootpada,
  • Izgradnja kotlovnice na biomasu na lokaciji Mihačeva draga,
  • unaprijediti podatke o proizvedenim, sakupljenim i obrađenim količinama građevnog otpada i otpadnog mulja,
  • naglasiti putem mrežnih stranica KD Čistoća d.o.o. Rijeka kako građani mogu stare lijekove i sličan farmaceutski otpad predati u ljekarne,
  • osigurati uspostavu dodatnog broja reciklažnih dvorišta,
  • povećati broj spremnika za sakupljanje otpadnog tekstila i obuće iz komunalnog otpada,
  • gospodarenje otpadnim muljem porijeklom s uređaja za pročišćavanje otpadnih voda rješava se kroz projekt izgradnje uređaja za pročišćavanje otpadnih voda aglomeracije Rijeka,
  • Grad Rijeka dužna je od vlasnika odnosno korisnika građevina u kojima se nalazi azbest pribaviti podatke o lokacijama na kojima se nalazi azbest na području Grada Rijeke, procjeni količine, vrste i statusu materijala za kojeg je izvjesno da će postati azbestni otpad i prikupljene podatke dostaviti Fondu za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost.

Popis projekata na području Grada Rijeke važnih za provedbu odredbi Plana gospodarenja otpadom RH

Istraživanje granice priuštivosti i voljnosti podnošenja troškova uspostave naprednijeg sustava gospodarenja otpadom
Uspostava centra za ponovnu uporabu otpada i provođenje izobrazno-informativnih aktivnosti, poticanje uspostave centara u sektoru socijalne ekonomije i privatnom sektoru (servisi)
Jačanje aktivnosti provođenja akcija prikupljanja otpada
Zamjena postojećih spremnika za odvojeno sakupljanje otpada i sakupljanje miješanog komunalnog otpada zbog dotrajalosti ili oštećenja.
Pilot projekti uređenja eko-otoka na područjima specifičnih uvjeta za sakupljanje komunalnog otpada, uključivo s poluukopanim spremnicima
Izrada studije izvodljivosti sustava sakupljanja komunalnog otpada, sortiranja odvojeno sakupljenog komunalnog otpada i sustava naplate usluga prema količini otpada
Pilot projekti sakupljanja otpada sukladno studiji izvodljivosti sustava sakupljanja komunalnog otpada, sortiranja odvojeno sakupljenog komunalnog otpada i sustava naplate usluga prema količini otpada
Izrada studije izvodljivosti nabave opreme i unaprjeđenja sustava sakupljanja temeljem rezultata pilot projekta
Unaprjeđenje sustava sakupljanja i nabava opreme sukladno rezultatima studije izvodljivosti
Izrada studije izvodljivosti sortirnice za odvojeno sakupljeni reciklabilni otpad  kapaciteta do 75 t/dan
Izgradnja sortirnice za odvojeno sakupljeni reciklabilni otpa kapaciteta do 75 t/dan  
Izgradnja 4 nova reciklažna dvorišta na području Grada Rijeke
Nabava 1 mobilnog reciklažnog dvorišta za problematični otpad
Izrada studije izvodljivosti odvojenog sakupljanja i biološke obrade biootpada iz komunalnog otpada
Poticanje kućnog kompostiranja – nabava kućnih kompostera
Određivanje sastava i svojstava miješanog komunalnog otpada i odvojeno sakupljenih frakcija komunalnog otpada na području Grada Rijeke
Osiguranje obrade miješanog komunalnog otpada u ŽCGO Marišćina
Sanacija lokacija odbačenog otpada („divlja odlagališta„)
Pribavljanje podataka o lokacijama na kojima se nalazi azbest na području Grada Rijeke, količinama, vrsti i statusu materijala za kojeg je izvjesno da će postati azbestni otpad
Čišćenje mora
Održavanje i monitoring zatvorenog odlagališta Viševac
Sanacija, održavanje, monitoring odlagališne plohe “0”te faze CGO Marišćina

Izvori financiranja troškova provedbe mjera

Proračunom Grada Rijeke trebaju se planirati prihodi i rashodi obavljanja poslova upravnih tijela iz djelokruga gospodarenja otpadom, provedbe mjera gospodarenja otpadom i drugih kao što su:

  • provedba istraživanja i izrada stručnih podloga za izradu dokumenata i donošenje odluka u području gospodarenja otpadom,
  • izrada i donošenje plana gospodarenja otpadom i propisanih izvješća o gospodarenju otpadom,
  • osiguranje provedbe strateške procjene i ocjene o potrebi strateške procjene utjecaja na okoliš Plana gospodarenja otpadom kada daje okvir za zahvate koji podliježu ocjeni o potrebi procjene utjecaja na okoliš, odnosno procjeni utjecaja na okoliš,
  • osiguranje provedbe procjene utjecaja na okoliš zahvata gradnje, rekonstrukcije, zatvaranja, i uklanjanja građevina za gospodarenje otpadom kada je nositelj zahvata Grad Rijeka,
  • osiguranje provedbe mjera za sprječavanje nepropisnog odbacivanja otpada,  mjera za uklanjanje otpada odbačenog u okoliš što uključuje i uklanjanje naplavljenog morskog otpada,
  • prikupljanje podataka o lokacijama građevina na kojima su u uporabi proizvodi koji sadrže azbest, troškovi koji nastaju u reciklažnom dvorištu, troškovi prijevoza i zbrinjavanja građevnog otpada koji sadrži azbest koji je nastao tijekom izvođenja radova,
  • gradnje, rekonstrukcije, održavanja ili uklanjanja građevine ili dijela građevine u vlasništvu fizičke osobe,
  • provedbe izobrazno-informativnih aktivnosti u vezi s gospodarenjem otpadom na svojem području,
  • provedbe nadzora komunalnog redarstva nad primjenom Zakona o održivom gospodarenju otpadom i propisa donesenih na temelju njega,
  • sufinanciranja programa gradnje građevina za gospodarenje komunalnim otpadom,
  • poticajne naknade za smanjenje količine miješanog komunalnog otpada,
  • naknade za odlaganje otpada,
  • provedba analiza otpada isl.

Za financiranje troškova provedbe tih mjera mogu se koristiti primici ostvareni temeljem Zakona o održivom gospodarenju otpadom kao što su:

  • primici od naknada za javnu uslugu
  • primici od prodaje reciklata i obnovljenih rabljenih proizvoda,
  • namjenska naknada za gradnju građevina za gospodarenje komunalnim otpadom sukladno Programu gradnje objekata i uređaja komunalne infrastrukture,
  • naknade za troškove uklanjanja odbačenog otpada,
  • prihodi od koncesija za sakupljanje komunalnog otpada,
  • prihodi od novčanih kazni plaćenih temeljem rješenja komunalnog redara za prekršaje u području gospodarenja otpadom.

Sredstva za financiranje troškova javne usluge trebala bi se osiguravati primarno iz cijene javne usluge i primitaka od prodaje reciklata (papir i karton, proizvodi biološke obrade), za financiranje troškova pripreme za ponovnu uporabu i recikliranje otpada (odvojeno sakupljanje i sortiranje) primarno iz primitaka od prodaje reciklata i obnovljenih proizvoda dok bi se troškovi odvojenog sakupljanja posebnih kategorija otpada trebali financirati primarno iz primitaka od naknada FZOEU.

Grad Rijeka redovito i transparentno na svojim web stranicama objavljuje proračun Grada za tekuću godinu s projekcijama za iduće dvije godine. Proračun Grada Rijeke za 2017. godinu s projekcijama za 2018. i 2019. godinu navodi, unutar razdjela 002: Odjel gradske uprave za komunalni sustav, pet programa s ukupno 13 aktivnosti koje se odnose na temu gospodarenja otpadom (odnosno pripadaju funkcijskoj klasifikaciji 0510 Gospodarenje otpadom):

  • Program: Izgradnja Županijskog centra za gospodarenje otpadom “Marišćina”:
    • Kapitalni projekt izgradnje ŽCGO „Marišćina“.
  • Program: Izgradnja objekata i uređaja komunalne infrastrukture s komunalnim društvima, sa sljedećim aktivnostima:
    • Sanacija odlagališta Viševac,
    • Selekcija otpada,
    • „0“ faza odlagališta na ŽCGO „Marišćina“,
    • Povrat sredstava KD Čistoća,
    • Održavanje i monitornig saniranog odlagališta Viševac,
    • Monitornig „0“ faze odlagališta na ŽCGO „Marišćina“,
    • Reciklažna dvorišta,
    • Deponiranje i prijevoz otpada do otvaranja ŽCGO „Marišćina“.
  • Program: Otplata zajma:
    • Otplata zajma za ŽCGO „Marišćina“.
  • Program: Održavanje komunalne infrastrukture, sa sljedećim aktivnostima:
    • Čišćenje javno-prometnih površina,
    • Sanacija divljih deponija,
    • Čišćenje mora.
  • Program: Obavljanje komunalnih i ostalih usluga.

Rashodi za usluge Svi projekti navedeni u Proračunu grada Rijeke povezani su s Razvojnom strategijom grada Rijeka 2014.-2020., odnosno sa strateškim ciljem 3: Osigurati dostojanstvo svih građana jačanjem socijalne uključenosti i razvojem projekata od zajedničkog interesa, prioritetom 3.1.: Urbana regeneracija.

Akcijski plan provedbe Plana gospodarenja otpadom Grada Rijeke 2017-2022.

Izdvojen u prilozima Savjetovanja

Vaš doprinos

Pozivamo Vas da se uključite u ovo Savjetovanje. Gospodarenje otpadom na području Grada Rijeke tiče se svih građana, a jednako tako i pravnih osoba čija djelatnost je na bilo koji način povezana s proizvodnjom ili pak zbrinjavanjem otpada.

Smatrate li mjere kojima se bavi ovaj Plan kvalitetnima, dostatnima, provedivima za dostizanje ciljeva postavljenih u području gospodarenja otpadom?

Biste li među mjere koje su predviđene ovim Planom dodali još neke? I ako da, koje?

Kako biste Vi utjecali na smanjenje ili sprječavanje nastanka otpada? Što ste spremni osobno poduzeti imajući na umu taj cilj?

Koliko ste kao građani uopće upoznati sa zakonskim regulativama i propisima iz područja gospodarenja otpadom?

Vaše prijedloge za dopune ili izmjene ovog Nacrta Plana možete uputiti koristeći Obrazac za sudjelovanje u savjetovanju dostupan u nastavku na stranici ovog Savjetovanja ili ih možete upisati u polje za komentiranje u dnu stranice.

To možete činiti do 8. prosinca 2017. kada Savjetovanje završava. Izvješće o savjetovanju bit će objavljeno na ovoj stranici.Vaši prijedlozi i primjedbe utječu na konačnu varziju Prijedloga Plana gospodarenja otpadom koja će se uputiti Gradskom vijeću na usvajanje.

Obrazac za sudjelovanje u savjetovanju s javnošću

Savjetovanje o: Nacrtu Plana gospodarenja otpadom Grada Rijeke za razdoblje 2017 – 2022
Naziv akta / dokumenta: Plan gospodarenja otpadom Grada Rijeke za razdoblje 2017 – 2022
Nositelj izrade akta/dokumenta: Odjel gradske uprave za urbanizam, ekologiju i gospodarenje zemljištem
Početak savjetovanja: 8. studenoga 2017.
Završetak savjetovanja: 8. prosinca 2017.

Kategorija korisnika koje podnositelj predstavlja (građani, udruge, poduzetnici, itd.):

Jeste li suglasni da vaši podaci kao podnositelja prijedloga budu objavljeni javno u izvješću (odgovorite sa da ili ne):

DaNe

Datum dostavljanja prijedloga i mišljenja:

Dokažite da niste robot!



Odgovori

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Nužna polja su označena s *